| Njemačka uvodi nove mjere za ograničenje kontakata kako bi se usporio nagli porast broja novozaraženih. Za pojedine ekonomske grane će to biti težak udarac. Država sada želi nadoknaditi finansijske gubitke. |
| Bio je to očajnički poziv u pomoć – pismo koje je trideset vodećih predstavnika njemačkih ugostitelja uputilo kancelarki Angeli Merkel i premijerima njemačkih pokrajina. Kako je ocijenjeno, ponovno zatvaranje restorana je neprimjereno i pogrešno. Već sada se radi pod najstrožim uvjetima i tijekom drugog vala „ugostiteljstvo nikada nije bilo žarište zaraza”. Ako građani iz „sigurnih restorana” budu stjerani u privatno okruženje, dogodit će se upravo suprotno – jer najveći broj novih zaraza se povezuje s druženjem u privatnom krugu.
Podrška je stigla od predsjednika Njemačke udruge hotelijera i ugostitelja (Dehoga), Guide Zöllika: „Nedopustivo je da opet mi najviše ispaštamo”. Za trećinu od 245.000 ugostiteljskih objekata novo zatvaranje bi moglo značiti kraj. „Politički odgovorni” bi morali „brzo i u potpunosti nadoknaditi štetu”. Isto tako dramatično je i u turizmu. Njemački turistički savez procjenjuje da će turoperateri i turističke agencije za razdoblje od marta do kraja godine imati gubitak od 28 milijardi eura – to je minus od 80 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Kako bi ukazali na situaciju u kojoj se nalaze, sredinom sedmice je u Berlinu održan veliki protest, zajedno s predstavnicima iz područja kulture, koja je također pritjerana uza zid. Ta branša, s milion i pol zaposlenih i ukupnim prometom od 130 milijardi eura godišnje, šesta je po veličini ekonomska grana u zemlji. Upozorenje Saveznog udruženja srednjih preduzeća je zato vrlo jasno: „Veći dio srednjih preduzeća neće preživjeti novi lockdown. Za desetke hiljada preduzeća je ovo jednako smrtonosnom udarcu.” I predsjednik Udruženja poslodavaca Ingo Kramer apelira i ukazuje na to da treba izbjeći dalje štete za ekonomiju. Upravo u proizvodnim i uslužnim firmama su razvijeni „uzorni higijenski koncepti”. Iz Udruženja obiteljskih preduzeća jednoglasno poručuju da bi fokus trebao biti u području privatnog života, a ne na kompanijama. Predsjednik tog udruženja, Reinhold von Eben-Vorlé, ističe da je prvi lockdown, i pored skraćenog radnog vremena, doveo do ukidanja oko milion radnih mjesta i gubitka više stotina milijardi eura. Ali sve to nije pomoglo, slijedi novi lockdown. On će, međutim, snažnije pogoditi privatnu sferu, a ne toliko ekonomiju, kao što je bio slučaj na proljeće. Jer industriji, zanatstvu i srednje velikim poduzećima bi trebalo omogućiti siguran nastavak rada, priopćeno je nakon sastanka kancelarke i premijera saveznih pokrajina. Kompanijama koje će posebno teško biti pogođene krizom i ograničenjima, savezni ministar finansija želi pomoći nadoknadom i do 75 posto od izgubljenog prometa. Pritom će biti uzeto u obzir koliko su kompanije zaradile u istom mjesecu prošle godine. Ministar Olaf Scholz je za to izdvojio do deset milijardi eura. Novac bi mogao biti isplaćen iz već postojećeg fonda za ublažavanje posljedica. Od ukupno 25 milijardi eura koji su za to predviđeni, do sada je iskorišteno tek dvije milijarde. Tu vrstu pomoći, kao i finansijsku pomoć za mala i srednja poduzeća, vlada planira produžiti do sredine 2021. To je prvobitno bilo planirano da kraja ove godine. Također bi trebala biti poboljšana pomoć za kulturni sektor, koji je teško pogođen krizom. Ministar ekonomije Peter Altmaier je obraćajući se Bundestagu rekao da će, u slučaju novih, velikih ograničenja, biti neophodna dodatna pomoć do koje bi se trebalo doći brzo i bez prevelike birokracije. Vlada je već usvojila programe za pomoć vrijedne više milijardi eura kako bi zaštitila kompanije i radna mjesta i za to se ponovo zadužila. Vodeći njemački ekonomski stručnjaci smatraju da su dogovorene mjere razumna ravnoteža između hitno neophodnih mjera za suzbijanje korona pandemije i nastavka rada najvažnijih privrednih grana. List „Handelsblatt” prenosi izjavu šefa instituta Ifo, Clemensa Fuesta: „Nema privrednog oporavka, ako pandemija nije pod kontrolom”. Ne postoji sukob između zdravstvenih i ekonomskih pitanja. Predsjednik Njemačkog instituta za privredna istraživanja iz Berlina (DIW), Marcel Fratzscher kaže da „najveća šteta za njemačku ekonomiju nastaje kroz snažan i dug, drugi val infekcije, a ne zbog ciljanog ograničavanja svakodnevnog života.” Sada usvojene mjere bi „doduše mogle snažno pogoditi pojedine branše, ali one štite privredu u cjelini”. Ipak, drugi val pandemije koronavirusa ugrožava ekonomski rast u Njemačkoj. Institut za svjetsku ekonomiju (IfW) predviđa značajne gubitke za njemačku privredu zbog lockdowna u novembru. Posljedice bi međutim trebala biti manje nego što su bile u martu i aprilu. U saopćenju preko Twittera se dalje navodi: „Suprotno onome što se prvobitno pretpostavljalo, rast će u četvrtom kvartalu 2020. godine u odnosu na treći kvartal stagnirati. Moguć je i pad, to ovisi od toga hoće li privatna potrošnja oslabiti.” „Ekonomija se ne može uključiti i isključiti poput svjetiljke, a da pritom nema štete”, kaže glavni ekonomist Commerzbank Jörg Krämer. Mjere koje planira njemačka vlada mogle bi snažno usporiti ekonomski rast u četvrtom kvartalu. U najboljem slučaju može se očekivati tzv. crna nula u odnosu na prethodni kvartal. Industrija i trgovina doduše nisu direktno pogođeni, ali bi ipak mogle ispaštati, jer sveopća nesigurnost raste, a mjere za suzbijanje korone se također zaoštravaju i u inozemstvu. |
|
|
