Italija je prva evropska zemlja koja se suočila sa pandemijom korona virusa, čime je ujedno pretrpjela i najdirektnije ekonomske udare uzrokovane širenjem zaraze i iz njega proisteklim restriktivnim mjerama. Koliko teške i dugoročne poljedice je pandemija ostavila na ekonomiju Italije, u razgovoru za Business Magazine objašnjava Carlo Ferro, predsjednik Italijanskog instituta za vanjsku trgovinu (ITA/ICE).
BM: Koliko je i na koji način pandemija uticala na italijansku ekonomiju, posebno kada je riječ o izvozno orijentiranim proizvođačima?
FERRO: U 2019. godini italijanski izvoz porastao je za 2,3 posto. Vrlo dobar učinak, s obzirom na ukupno pogoršanje svjetske trgovine (-0,9 posto) zbog različitih nepredviđenih situacija, poput Brexita i carinskih ratova.
Naš izvoz je dobro prošao i u prva dva mjeseca 2020. godine, povećavši se za 4,7 posto u odnosu na isti prošlogodišnji period, iako su u februaru neki znakovi krize već bili uočljivi – naprimjer, pad izvoza u Kinu.
U prvom tromjesečju 2020. taj se učinak dodatno smanjio, na -11,8 posto, i očekujemo da će se ta vrijednost potvrditi kao prosječni trend 2020. godine – na osnovu podataka konsultantske kuće Prometeia, ITA/ICE je procijenila da će prosječan pad na kraju godine iznositi oko 12 posto.
BM: Koliko su bile efikasne interventne mjere Vlade usmjerene na smanjivanje ekonomskih posljedica pandemije?
FERRO: Na početku pandemije italijanska vlada reagovala je brzo, mjerama usmjerenim na ubrizgavanje likvidnosti s ciljem prevazilaženja vanredne situacije.
U junu su mnoge italijanske institucije, uključujući ITA/ICE i glavna poduzetnička udruženja, potpisale Patto per l’Export (Izvozni sporazum), koji, zahvaljujući planu zasnovanom na šest stubova (komunikacija , promocija, obrazovanje i obuka, e-trgovina, sajamski sistem i finansije), ima za cilj ponovno pokretanje Made in Italy brenda širom svijeta i konkretno podržavanje italijanskih izvozno orijentiranih malih i srednjih preduzeća.
BM: Kako su preduzeća u dosadašnjem periodu pandemije prilagodila svoje poslovanje novim okolnostima?
FERRO: Očekuje se da će digitalni kanal dobiti značajnu važnost u narednim godinama. Zbog toga je e-trgovina jedno od glavnih područja angažmana ITA/ICE – moramo pratiti navike digitalne generacije koja ne pravi razliku između online i oflline prostora, odnosno između života na internetu i van njega. Zahvaljujući upotrebi pametnih telefona, možda smo uvijek, istovremeno, u obje dimenzije, a takvo ponašanje odražava se na kupovne navike.
Stoga su naše promotivne aktivnosti među trgovcima na masovnom tržištu preusmjerene na ciljanje O2O (Online-to-Offline) hibridnih platformi. U cjelini, program za sljedećih 18 mjeseci broji 58 aktivnosti u 29 zemalja, s ukupnim budžetom od 75 miliona eura. To je put na koji smo krenuli prošle godine – COVID situacija je jednostavno potvrdila valjanost tog puta.
Kad sam tek stigao u ITA/ICE, bila su zaključena samo dva ugovora o e-trgovini. Sada očekujemo da do kraja ove godine sklopimo 19 ugovora (između ostalog, sa kompanijama Amazon, WeChat, Alibaba..), a u 2021. godini još 25 .
Naš cilj je podržati veliki broj italijanskih kompanija (ciljamo na više od 3.000) da naprave prve korake na stranim digitalnim platformama i promovirati ih kroz namjenske kampanje, kako na klasičnim, tako i na e-tržištima.
BM: Koliko su blokade protoka robe i usluga negativno uticale na ekonomsku saradnju između Italije i Bosne i Hercegovine?
FERRO: Italija je tradicionalno jedan od glavnih aktera trgovinskih odnosa Bosne i Hercegovine. Međutim, efekti globalne krize uzrokovane korona virusom imali su negativne posljedice na razmjenu između Italije i BiH. Zapravo, podaci o razmjeni za prvih pet mjeseci ove godine pokazuju njen pad veći od 25 posto, koji Italiju spušta sa drugog na četvrto mjesto na listi glavnih bosanskohercegovačkih komercijalnih partnera. Prema posljednjim statističkim podacima, vanjskotrgovinska razmjena između Italije i Bosne i Hercegovine u prvih pet mjeseci 2020. godine zaustavila se na 575,4 miliona eura, u poređenju sa 764,6 miliona eura u istom periodu 2019. godine, što predstavlja pad od 24,7 posto.
Koliko znamo, to smanjenje razmjene isključivo je rezultat zaustavljanja aktivnosti italijanskih kompanija tokom pandemije. Prijevoz robe nikada nije bio prekinut, iako su pojačane granične kontrole dovele do redova s prilično dugim čekanjem, posebno na početku vanredne situacije.
BM: Kakve su vaše procjene daljeg razvoja situacije u smislu vraćanja poslovnih aktivnosti na nivo iz perioda prije pandemije?
FERRO: Kao što sam već rekao, na osnovu naših nedavnih procjena, očekuje se da će se italijanski izvoz robe smanjiti za oko 12 posto u ovoj godini. U 2021. porast će za 7,4 posto, a 2022. godini za 5,2 posto.
Stoga, možemo tvrditi da će se Italija na nivo iz 2019. vratiti tek 2022. godine, sa 473 milijardi eura izvoza.
Međutim, umjesto da govorimo o brojevima, važno je kombinirati reakciju i viziju, nužno je koristiti nove alate uz mjere oporavka, kako bi Italija vratila svoje vodstvo na međunarodnim tržištima.
Prema našoj viziji, e-trgovina (koja predstavlja tržište od 26 biliona dolara i koja raste brzinom od oko devet posto godišnje, najviše zahvaljujući novim potrošačkim navikama u periodu izolacije) i inovacije (internacionalizacija će biti jedan od ključnih faktora za razvoj inovacijskog ekosistema koji državama može stvarati vrijednost) bit će područja na koja će se trebati fokusirati za oporavak.
BM: Kako stoje stvari s planiranim sajamskim i sličnim aktivnostima koje organizira ITA/ICE – koje će biti otkazane, odgođene ili održavane u obliku prilagođenom mjerama socijalnog distanciranja?
FERRO: Kriza će nužno utjecati na paradigme izvoza – sajmovi će se mijenjati, mijenjat će se i događaji, pa će se promijeniti i izvoz.
U proteklim mjesecima ITA/ICE je radila na projektu zvanom Fiera Smart 365, koji je kreiran upravo tako da zadovolji tu potrebu. Projekt ima dvostruku svrhu – ima za cilj pojačati sudjelovanje ‘udaljenih posjetilaca’ na virtualnim sajmovima (razmjena digitalnih kataloga, izvođenje interaktivnih B2B sastanaka …), ali to također omogućava da sajam živi 365 dana u godini, kao platforma za sastanke između odabranih i certificiranih izlagača i kupaca.
Nadalje, ITA/ICE je od početka pandemije uvela nove uslužne inicijative za mala i srednja preduzeća, poput besplatnih usluga naših 78 ureda u inozemstvu za pokretanje izvoza kompanija sa do 100 zaposlenih, besplatne ponude prvog obrasca za sudjelovanje na stranim sajmovima za 2020. i 2021. godinu, te nadoknade preduzećima za troškove nastale na stranim sajmovima otkazanim zbog pandemijske krize.
