Recesija u Americi bit će duboka, ali možda i najkraća u historiji

Bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a pao je u prvom tromjesečju 4,8 posto i vjerojatno će u drugom kvartalu zabilježiti najgori pad ikada - možda i više od 20 posto. Ova recesija označila je kraj najdužeg razdoblja rasta američke ekonomije u historiji, koje je trajalo 128 mjeseci ili gotovo 11 godina

50
novaekonomija

Američka ekonomija uronila je u recesiju u februaru i slijedi joj, po svemu sudeći, najveći pad od Velike depresije 1930-ih godina, no moglo bi se pokazati i da će ova recesija biti najkraća u historiji.
Premda je već jasno da je najveća svjetska privreda u recesiji, u ponedjeljak je to i službeno potvrdio Nacionalni ured za ekonomska istraživanja (NBER), institucija koja je zadužena za određivanje kada počinje i kada završava recesija u SAD-u.
“Odbor prepoznaje da su pandemija koronavirusa i odgovor za očuvanje javnog zdravlja rezultirali padom različitih karakteristika i dinamike od prethodnih recesija”, navodi se u saopćenju NBER-ovog Odbora za poslovne cikluse.
Unatoč tim razlikama, Odbor je zaključio da se zbog „neviđenog pada zaposlenosti i proizvodnje, kao i njegovog širokog dosega u cijelom poslovnom sektoru, ova epizoda smatra recesijom, čak i ako se pokaže da će biti kraća od ranijih ekonomskih padova”.
Odbor je u izjavi poručio da je u februaru došlo do “jasnog vrhunca mjesečne ekonomske aktivnosti”, dok je do vrhunca tromjesečne aktivnosti došlo u četvrtom tromjesečju 2019. godine.
Recesija se uobičajeno smatra padom ekonomije dva tromjesečja zaredom, no to nije uvijek slučaj, a u SAD-u se smatra da NBER službeno određuje kada je recesija.
Odbor je naveo da se „značajan pad ekonomske aktivnosti širi po cijeloj ekonomiji, a što je obično vidljivo u proizvodnji, zapošljavanju i drugim pokazateljima. Recesija počinje kada ekonomija dosegne vrhunac ekonomske aktivnosti i završava kada ekonomija dosegne dno ciklusa”.
Bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a pao je u prvom tromjesečju 4,8 posto i vjerojatno će u drugom kvartalu zabilježiti najgori pad ikada – možda i više od 20 posto.
Ova recesija označila je kraj najdužeg razdoblja rasta američke ekonomije u historiji, koje je trajalo 128 mjeseci ili gotovo 11 godina. Početkom godine činilo se da će se taj rast nastaviti, no uslijedila je pandemija koronavirusa, zbog čega je bilo blokirano gotovo 95 posto privrede, pa su milioni Amerikanaca ostali bez posla.
Zbog toga je stopa nezaposlenosti u samo dva mjeseca skočila s 3,5 posto, najniže u posljednjih 50 godina, na čak 14,7 posto, najvišu razinu od Drugog svjetskog rata.
Međutim, nakon dobrih makroekonomskih pokazatelja posljednjih sedmica i postupnog pokretanja ekonomskih aktivnosti, većina ekonomista smatra da će se pad završiti u drugom tromjesečju, čime bi se okončala i recesija.
„I dok će ovo gotovo sigurno biti najdublja recesija od rata, gotovo je sigurno i da će biti najkraća”, kaže Jan Hatzius, glavni ekonomist Goldman Sachsa i ističe da niti jedna recesija još od sredine 1800-ih godina nije trajala manje od šest mjeseci.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here