Francusko-njemačka inicijativa za ekonomski oporavak nakon korona krize zove se dokument sa prijedlogom mjera za oporavak Evropske unije od posljedica pandemije koronavirusa, kojeg su objavili njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Odmah po objavljivanju, osim globalnog interesa za prijedloge mjera za oporavak EU koje su usaglasile dvije najveće članice, dokument je izazvao i niz polemika u javnosti.
Oprezno s nadležnostima
U samoj Inicijativi Merkelova i Macron naglašavaju da je potrebno, više nego ikad, iskoristiti snagu evropskog zajedništva te izvući pouke iz ove krize.
Mjera koja je izazvala najviše polemika i koja se smatra najspornijim dijelom Inicijative je uspostava Ekonomskog fonda za oporavak na nivou EU za solidarnost i rast.
Fond bi bio „težak“ 500 milijardi eura i uspostavio bi se u okviru Višegodišnjeg finansijskog okvira VFO – budžet za period 2021-2027. U dokumentu se predlaže da se omogući Evropskoj komisiji zaduživanje na finansijskim tržištima u ime EU kako bi se finansirao Fond. Prilikom sastavljanja ovog dijela Inicijative, vodilo se računa o nadležnostima te je naglašeno da zaduživanje mora poštovati Osnivački ugovor EU, budžetske okvire i prava nacionalnih parlamenata zemalja članica. Posljednja odredba se ponajprije odnosi na njemački Bundestag, koji je zadržao pravo odlučivanja o finansijskim obavezama na nivou EU. Istaknuto da će sredstva Fonda trošiti za sektore i regije koje su najteže pogođene epidemijom, na osnovu budžetskih programa EU i u skladu s evropskim prioritetima. Fond bi trebao imati rok trajanja i biti vezan s obavezujućim planom povrata novca izvan VFO-a. Autori Inicijative se zalažu da se sporazum i za VFO i za Fond postigne što prije i to na osnovu dogovora postignutog u februaru.
I tu počinju problemi. Ponajprije uzrokovani činjenicom da Evropsko vijeće u februaru nije usaglasilo precizan dogovor o VFO, a sada se otvara novo pitanje koje se tiče zaduživanja Komisije.
U dokumentu se navodi i potreba poboljšanja okvira za pošteno oporezivanje, posebno kad je riječ o digitalnoj ekonomiji te uvođenju zajedničke korporativne porezne baze. Pitanje zajedničkog, EU poreza, oduvijek je bilo tema oko koje nije bilo usaglašenih stavova.
Mjere koje su predložene dalje se odnose na strateški suverenitet u zdravstvenom sektoru, odnosno, razvoj EU zdravstvene strategije.
“Želimo vidjeti strateški pozicioniranu evropsku zdravstvenu industriju koja, uzimajući u obzir odgovornost članica za svoje zdravstvene i socijalne sisteme, stavlja evropsku zdravstvenu dimenziju na novi nivo i reducira ovisnost EU o drugima“, navodi se u Inicijativi.
U tom cilju bila bi uspostavljena radna grupa EU za zdravstvo koja bi razvijala planove prevencije i odgovora u slučaju budućih epidemija. To bi podrazumijevalo kreiranje zajedničkih evropskih standarda za interoperabilnost kad su u pitanju zdravstveni podaci.
Ubrzavanje Zelenog plana
U Inicijativi se dalje sugerira ubrzavanje Zelenog plana (GreenDeal) i digitalizacije. Autori potvrđuju opredjeljenost Evropskog zelenog plana kao nove strategije rasta EU i okvira za prosperitetnu i otpornu ekonomiju na putu prema klimatskoj neutralnosti do 2050. godine, uz istovremeno ubrzavanje digitalizacije s ciljem transformiranja nove dinamike koja je nastala tokom krize u održiv digitalni napredak i digitalni suverenitet.
Kad je riječ o 5G tehnologiji u Inicijativi se predlaže se mjere za “sigurnu i pouzdanu infrastrukturu i tehnologije kibernetičke sigurnosti, upravljanje digitalnim identitetom te atmosferi koja podržava umjetnu inteligenciju i pravednu regulativu za digitalne platforme”.
Nadalje se predlaže jačanje ekonomske i industrijske otpornosti i suvereniteta EU te davanje novog poticaja unutrašnjem tržištu. Analitičari ključnim pojmom u ovoj mjeri smatraju ekonomski suverenitet EU. Upravo taj dio Inicijative se smatra strateški važnim korakom u kojem se na prvo mjesto stavlja glavna snaga EU – ekonomiju. Ponajprije u segmentu regulative i standarda u čemu je EU globalni lider. Da bi se ova mjera ostvarila za početak je neophodno diverzificirati lance snabdijevanja, a WTO mora ostati na centralnoj poziciji sistema slobodne trgovine. Mjerom se traži i osiguranje efikasnog reciprociteta u nabavci s trećim zemljama, kao i jačanje nadzora nad investicijama kada je riječ o neevropskim ulagačima u strateškim sektorima. Više nego jasna poruka koja se ponajprije odnosi na Kinu, koja je u ekspanziji jeftine kupovine evropskih tehnoloških kompanija.
Dalje se predlaže modernizacija evropske politike konkurentnosti na način da se usklade državni poticaji i pravila konkurencije. Naglašava se i potreba što bržeg uspostavljanja punog funkcioniranja unutrašnjeg tržišta, kao i njegovog jačanja u oblasti digitalizacije,
energije i tržišta kapitala.
Neposredno nakon što su Merkel i Macron objavili usaglašenu Inicijativu oglasila se i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen pozdravljajući prijedlog Francuske i Njemačke.
“Pozdravljam ovaj konstruktivni prijedlog koji potvrđuje obim i veličinu ekonomskog izazova s kojim se Evropa suočava i stavlja naglasak na potrebu rada na rješenju s evropskim budžetom u osnovi. To je u skladu prijedloga na kojem radimo u Evropskoj komisiji, a koji će uzeti u obzir i stavove svih država članica i Evropskog parlamenta“, istaknula je Von der Leyen.
Koordinirane aktivnosti
U Evropskoj komisiji smatraju da se strategija ekonomskog oporavka mora temeljiti na tri različita nivoa koji djeluju zajedno. Prvi nivo su neposredne mjere poduzete s ciljem da se državama članicama omogući podrška privredi. Slijedeći nivo je 540 milijardi eura različitih zajmova, a na osnovu odgovora Eurogrupe, koji sadrži i program zaštite radnih mjesta koji je donijela Evropska komisija. Treći nivo je Višegodišnji finansijski okvir koji uključuje Instrument za oporavak. Ova tri nivoa u koordiniranoj provedbi trebala bi omogućiti državama članicama i kompanijama da se izbore sa krizom izazvanom pandemijom koronavirusa, a zatim pokrenu ogromna ulaganja potrebna za povratak evropske privrede na put ubrzanog razvoja. Istini za volju, Von der Layen je najavila da bi Fond za obnovu trebao raspolagati sredstvima od bilion eura, s tim da bi se sredstva osigurala direktnim davanjima i kreditima.
Prvi koji su podržali Inicijativu bili su predstavnici vlada Italije i Španije za koje se pretpostavlja da bi bile i najveći korisnici sredstava Fonda.
No, za razliku od Evropske komisije prve reakcije iz Evropskog parlamenta bile su prilično skeptične. Posjećamo, Evropski parlament je tražio dva biliona eura za Fond, što je četiri puta više od onoga što je predloženo Inicijativom.
Ubrzo je uslijedila i reakcija „štedljivih“ članica EU Austrije, Holnadije, Danske i Švedske.
Austrijski kancelar Sebastian Kurz u medijima konstantno upozorava da se sprema “dužnička unija na mala vrata”. Šefovima država i vlada ostalih članica EU uputio je pismo na dvije strane u kojemu iznosi kontraprijedlog „štedljivih“.
U pismu austrijskog kancelara, kako prenosi Deutsche Welle, ne navodi se konkretan iznos sredstava namijenjenih oporavku privrede EU od posljedica pandemije koronavirusa, ali traži da se pomoć oroči na dvije godine i bude data u vidu kredita, a ne nepovratne pomoći. Sredstva bi se osigurala preraspodjelom stavki budžeta EU, a ne zaduživanjem. Ono čega se Kurtz plaši jeste da bi Inicijativa Merkel i Macrona otvorila put za nova zaduživanja i da se ne bi stalo na predloženih 500 milijardi eura.
„Uz svo prijateljstvo, ali se razumije da bi ove države koristile svaku priliku da ovo posmatraju samo kao prvi korak i to moramo spriječiti“, rekao je Kurtz za Deutschlandfunk.
Sredstva za oporavak moraju biti operativna najkasnije do kraja godine
Uvijek kada je u pitanju novac i njegova raspodjela u EU se vode žestoke rasprave. U aprilu smo bili svjedoci žestoke rasprave između članica EU o euroobveznicama ili koronaobveznicama. Prema nekako ustaljenom scenariju zemlje sa juga EU su se zalagale za izdavanje euroobveznica, koje bi značile zajedničke garancije za dugove svih država članica, dok su se zemlje sjevera tome žestoko usprotivile. Uvođenje euroobveznica zajedno je zatražilo devet zemalja eurozone, predvođene Italijom, Španijom i Francuskom, a zahtjevu su se usprotivile vlade Njemačke, Švedske, Austrije i Holandije. Na kraju su bogate zemlje izašle kao pobjednici u ovoj raspravi. Sada svi sa nestrpljenjem očekuju rasplet situacije oko Francusko-njemačke inicijative tim prije što vremena za duge rasprave nam puno.
Naime, stručnjaci upozoravaju da bi sredstva Fonda za oporavak privrede EU morala biti operativna najkasnije do kraja godine.
