Pandemija je izazvala poremećaj i u vatikanskim finansijama, primoravši grad-državu da posegne duboko u rezerve i uvede jedne od najstrožih mjera kontrole troškova, uključujući zabranu putovanja i održavanje velikih događaja.
“Pred nama su zasigurno vrlo teške godine”, predviđa Antonio Guerrero Alves koji je u januaru preuzeo dužnost prefekta Tajništva za ekonomiju Svete stolice.
Otac Guerrero, 60-godišnji španski jezuit i poliglot, magistar je ekonomskih nauka, zatim socijalne i političke filozofije i teologije. Bio je isusovački rizničar u Mozambiku i generalni vijećnik zadužen za glavne isusovačke ustanove u Rimu (Gregorijansko sveučilište, Biblicistički zavod, Vatikanski radio itd.), a na dužnosti glavnog rizničara naslijedio je australskog kardinala Georgea Pella.
Rimokatolička Crkva ima dva budžeta. Jedan se odnosi na Svetu Stolicu, ‘vladu’ Katoličke Crkve koja je u međunarodnom pravu priznata kao suvereni entitet. Uključuje središnju administraciju i veleposlanstva koja održavaju diplomatske odnose u više od 180 zemalja svijeta. Prihode ostvaruje od nekretnina, ulaganja i donacija, poput godišnjeg prikupljanja milodara krajem juna poznate kao “Petrov novčić”.
Naime, na blagdan svetih Petra i Pavla 29.j una po cijelom svijetu sakuplja se taj milodar, a riječ je o vjerničkoj solidarnosti s Papom da bi mogao obavljati redovne poslove, ali i za njegov rad, posebice uslijed ratnih sukoba ili prirodnih nepogoda.
Petrov novčić, kojim se svake godine skupi na desetke miliona dolara, ove godine zbog pandemije pomaknut na četvrti oktobar. Najviše priloga dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, zatim Njemačke i Italije.
Drugi se budžet odnosi na Vatikanski grad, grad-državu okruženu Rimom, koji se puni ključnim prihodima od vatikanskih muzeja u kojima su izložena neka od najznačajnijih djela svjetske umjetnosti. Proračun Države Vatikanskog Grada uobičajeno bilježi višak.
S pandemijom koronavirusa sve se poremetilo i procjenjuje se da će ukupni pad prihoda od koronavirusa za Svetu Stolicu i Državu Vatikanskog Grada biti do 25 miliona eura.
“Za sada, Vatikanu još uvijek ne prijeti bankrot i ne treba ga se upoređivati s nekom kompanijom koja mora ostvarivati profit”, istaknuo je Guerrero i dodao da se predviđanja o padu prihoda kreću između “optimističnih” 25 posto i “pesimističnih” 45 posto.
Podsjeća da se Sveta Stolica ne može, kao sve druge države, zadužiti ili povećati poreze.
Pandemija je drastično srezala dotok novca od muzeja koje je prošle godine posjetilo oko sedam miliona ljudi. Godišnje vatikanski muzeji uprihode oko 90 miliona eura, ali su sada zatvoreni još od 8. marta i najranije bi se mogli otvoriti krajem maja. To je, ukazuje Guerrero, gotovo tromjesečni gubitak prihoda.
No, iako primorani na stezanje remena, Sveta Stolica i Vatikan zadržali su sva radna mjesta i plaće za svojih 5000 suradnika.
Članovi Rimske kurije, njih 250, pozvani su da polovicu svojih plaća daruju za pomoć ljudima koji pate zbog pandemije koronavirusa. Papa je posljednjih sedmica darovao respiratore bolnicama u Italiji, Siriji, Izraelu i Gazi te izdvojio 750.000 eura u fond solidarnosti za siromašne zemlje.
Inače vrlo tajnovita, Sveta Stolica je posljednji put objavila svoje račune za 2015.godine, kada je zabilježen deficit od 12,4 miliona eura, dok je Država Vatikanskog Grada ostvarila prihod od oko 60 miliona eura.
U posljednje četiri godine su se prihodi kretali oko 270 miliona eura, a uglavnom su se ostvarili od donacija, iznajmljivanja nekretnina, ulaganja i od turizma.
Rashodni su u prosjeku iznosili 320 milijuna eura, od čega je 45 posto bilo za troškove osoblja.
Višak iz proračuna grada Vatikana, kao i prilozi od vjernika i dio zarade Vatikanske banke, godinama se koriste kako bi se začepila proračunska rupa Svete Stolice.
