Hoće li i pod kojim uslovima turisti ovog ljeta putovati Evropom, pitanje je na koje bi mnogi voljeli dobiti odgovor, ali konkretnog ni na početku maja još uvijek nema.
Sve se još uvijek uglavnom svodi na iznošenje želja, predviđanja i namjera, no da bi se stvar definitivno pokrenula s mrtve tačke neophodan je nastavak smirivanja krize i plan koji će dobiti pozitivno mišljenje epidemiologa.
Nakon što se u većini zemalja počeo smanjivati dnevni broj novozaraženih i žrtava koronavirusa, otpočeo je proces postepenog popuštanja uvedenih mjera, a jedna od tema koje su se među prvima našle u fokusu medija je budućnost turizma na području Evrope i ponovno pokretanje industrije putovanja. Zanimljiv tekst o toj temi pod naslovom “COVID-19 baca evropsku turističku industriju u haos” objavio je ovih dana ugledni britanski The Guardian, u kojem se ističe da niko u evropskom turističkom sektoru još uvijek ne zna hoće li ovog ljeta stići turisti, niti kako će turističke agencije preživjeti ukoliko se to ne dogodi, prenosi SEEbiz.
U tekstu se podsjeća da je kriza izazvana pandemijom korona virusa bacila evropski turistički sektor u haos, da su granice između zemalja zatvorene, a avioni svih kompanija prizemljeni. Takva situacija ne samo da je frustrirajuća za turiste koji su planirali svoja ljetovanja, već prijeti uništavanjem turističkog biznisa i pustošenjem ekonomije.
Od Algarvea u Portugalu do grčkih otoka, od elegantnih odmarališta u Amalfiju na italijanskoj obali do španskih pabova i klubova, niko ne zna hoće li turisti ove godine doći ili kako će preživjeti ako se to ne dogodi. Gubici su već dramatični. Evropska komisija procjenjuje da će hoteli i restorani u Evropskoj uniji ove godine prepoloviti prihode. Prema analizi bankarske grupe UBS prihodi od turizma u Italiji su u martu pali za 95 posto, dok je u Španiji taj pad iznosio 77 procenata.
Širom južne Evrope, gdje se oporavak od krize iz 2008. godine u značajnoj mjeri oslanjao na turizam, turistički sektor je od vitalne važnosti za nacionalne ekonomije. Prema podacima Svjetske banke prihodi od turizma čine 20 posto BDP-a u Grčkoj, 18 u Portugalu, 15 u Španiji, dok su u Italiji na nivou 13 posto nacionalnog BDP-a, piše u tekstu.
Guardian podsjeća da je evropski povjerenik za unutrašnje tržište Thierry Breton prije nekoliko dana poručio kako je u konkretnom slučaju potreban novi “Marshallov plan”, te da bi hitne mjere i sredstva koja je Evropska komisija kroz Fond za oporavak stavila zemljama članicama na raspolaganje, trebale poduprijeti napore evropskih država da u kratkom i srednjoročnom razdoblju održe stabilnost. Sredstva iz tog fonda trebala bi hotelima, restoranima i turoperatorima pomoći da izbjegnu kolaps, a izvršna uprava EU obećala je izraditi smjernice za koordinirani ponovni početak putovanja Starim kontinentom.
Očajni vlasnici firmi čije poslovanje ovisi o turizmu traže što bržu ponovnu uspostavu turističkih tokova, no podsjeća se i da su vlade u mnogim evropskim državama po tom pitanju još uvijek suzdržane. Tako je primjerice njemačka kancelarka Angela Merkel prošle sedmice poručila svojim sunarodnjacima da još neko vrijeme ne mogu računati na to da će planirani godišnji odmor provesti u drugim državama EU. Francuski premijer Edouard Philippe kazao je da razmišljati o putovanjima u inostranstvo zasad još “ne bi bilo razumno”, dok je španski ministar vanjskih poslova Arancha González Laya poručio da se ta zemlja namjerava postepeno vraćati turizmu, ali se to neće dogoditi dok nisu u situaciji „koja može garantirati sigurnost turista”.
Stoga unutrašnje granice EU zasad ostaju čvrsto zatvorene za turistička putovanja, bez većih izgleda da će ta mjera u kratkom roku biti ukinuta, odnosno izvjesno je da novih odluka o tome neće biti barem do kraja maja. Njemačka je prošle sedmice produžila ograničenje na inostrana putovanja do sredine juna. Do daljnjeg, svi stranci koji stižu u Francusku, uključujući i one iz zemalja EU, moraju imati dobar profesionalni ili familijarni razlog za svoje putovanje ili im ulazak u zemlju neće biti dozvoljen već će s granice biti vraćeni natrag.
Britanski list podsjeća da su u nekim zemljama zbog pandemije koronavirusa još uvijek ozbiljno ograničena i domaća putovanja. Navode primjer Italije u kojoj je premijer Giuseppe Conte poručio sunarodnjacima da bi ovog ljeta trebali ostati i svoje odmore iskoristiti u toj zemlji. Ni to im, međutim, zasad nije u potpunosti omogućeno budući da ni nakon 4. maja, kad je u Italiji krenulo popuštanje mjera još uvijek neće biti dopuštena putovanja između regija. Francuski će pak državljani popuštanjem mjera ponovo moći putovati, ali je taj prostor kretanja zasad ograničen na radijus od 100 kilometara udaljenosti od njihovih domova.
Kad se govori planu o ponovnoj uspostavi prometa i turizma na prostoru Evropske unije predlaže se da se ograničenja prvo ublaže “između područja s razmjerno niskom cirkulacijom virusa”, zbog čega su Češka, Slovačka i Hrvatska, koje su zabilježile mali broj zaraza, predložile koridore do obale Jadrana. Predlaže se isto tako, da bi takva putovanja mogla biti popraćena zajedničkim “COVID-19 pasošem” koji bi svjedočio o zdravstvenom stanju turista prije putovanja i nakon povratka iz odmorišta.
Međutim, Njemačka je, kako piše Guardian, odbacila bilateralna rješenja. Ministar vanjskih poslova Heiko Maas rekao je da bi “utrka u EU u tome ko će prvi dopustiti turistička putovanja” predstavljala neprihvatljiv rizik. Pritom je odbacio poziv Austrije Nijemcima da planiraju odmor u toj zemlji, podsjetivši na ulogu austrijskog skijališta Ischgl u ubrzavanju širenja pandemije u srednjoj Evropi.
U tekstu se analizira kako se s ovom situacijom nose u pojedinim evropskim državama koje godišnje ostvaruju najveće prihode od turizma. Naglašava se da je u pojedinim zemljama dio strategije stvaranje preduvjeta da se oni turisti koji ne mogu doći ovog ljeta, ponovno vrate jednom kad opasnost prođe. Tako se primjerice u Portugalu, koji je do sada zadržao broj smrtnih slučajeva od koronavirusa ispod hiljadu, izdaju vaučeri onima koji su prisiljeni otkazati svoje dolaske, što im omogućava odgodu tih putovanja do kraja 2021. godine. Neki hoteli i restorani još uvijek računaju da će moći početi s radom već ovoga ljeta, ali šef udruženja turističkih agencija Algarve Elidérico Viegas skeptičan je po tom pitanju i drži da se strani gosti u tu zemlju vjerojatno neće vratiti do aprila naredne godine.
U Španiji se epidemija koronavirusa pretvorila u jednu od najgorih na svijetu, s više od 24.500 žrtava. Međutim, neke od glavnih turističkih destinacija ostale su relativno netaknute zarazom što tamošnjem turističkom sektoru ostavlja nade da će možda ipak uspjeti ostvariti određene prihode od predstojeće ljetne sezone. U tekstu se citira regionalni zvaničnik zadužen za privredu i turizam na Balearima Iago Negueruela koji kaže da su, s jednom od najnižih stopa zaraze, ti otoci svrstani među najsigurnija područja u Evropi. Zbog toga se tamošnji zvaničnici oprezno nadaju da bi do kraja jula stranim turistima moglo biti dopušteno posjetiti Mallorcu i Ibizu.
Britanski list podsjeća da je s gotovo 84 miliona turista Španija lani bila druga najposjećenija država na svijetu, te da zbog velike ekonomske ovisnosti o turizmu sada nastoje što prije izraditi odgovarajuće protokole da bi bili spremni za ponovni dolazak turista.
– Želimo pripremiti sve kako bi turisti mogli što prije doći, kaže Negueruela, te dodaje da izazov leži u uspostavljanju ravnoteže između atrakcija kao što su diskoteke na Ibizi i nove stvarnosti koje zahtijeva COVID-19 kojima će se brojni sektori morati značajnije prilagoditi.
U tekstu se ističe i da Grčka i Cipar pritišću EU da što prije „posloži“ nekakav zajednički put naprijed jer za obje zemlje opstanak turizma je egzistencijalno pitanje. Podsjeća se da je više od petine radne snage u tim zemljama zaposleno u turističkom sektoru, da je to skoro dvostruko više od prosjeka EU-a, te da prihodi od turizma u obje zemlje najviše doprinose njihovim ekonomijama. U Grčkoj se stoga nadaju početku sezone u julu, a njihova odmarališta okrenuta su u ovom trenutku gostima iz balkanskih zemalja Rumunije, Bugarske, Srbije i Makedonije. Te četiri države zajednički čine tržište od preko 40 miliona potencijalnih turista i ono što je u ovom trenutku iznimno važno imaju dobru cestovnu povezanost s najvažnijim grčkim turističkim odredištima.
Osvrćući se na stanje u Italiji Guardian piše da italijanski savez malih poduzetnika CNA očekuje da će ta zemlja ovog ljeta imati oko 25 miliona manje stranih turista, te kako nacionalna turistička zajednica prognozira da će pad prihoda od turizma u odnosu na 2019. godinu u toj zemlji iznositi više od 20 milijardi eura. Turističke firme u Italiji, piše u tekstu, pokušavaju na razne načine podići nivo sigurnosti pa tako pored ostalog eksperimentiraju i s pregradama od pleksiglasa koje postavljaju na plažama, a restorateri sa staklenim štitnicima između stolova, no svi su svjesni da će se utjecaj ove krize na turizam osjetiti još godinama. Predviđanja su da se turistički biznis u Italiji neće vratiti na onaj nivo na kojem je bio prije koronavirusa do 2023. godine, piše u svom osvrtu na budućnost evropskog turizma britanski list.
