Ekonomski analitičar u oblasti građevinarstva Dženana Hodžić smatra da bi, nakon stabilizacije zdravstvenih prilika i životnih okolnosti, prve mjere za oporavak bh. ekonomije trebale biti otvaranje javnih radova i namjenski priliv sredstava u privredu kako bi se osigurali povećanje zaposlenosti, rast potrošnje i stabilizacija penzionih i zdravstvenih fondova.
Trenutna građevinska aktivnost u Bosni i Hercegovini, ali i drugim zemljama, po njenim riječima, rezultat je već započetih ugovorenih poslova jer u građevinarstvu ugovoreni radovi idu, uglavnom, godinu dana unaprijed.
Najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH ukazuju da pandemija koronavirusa utiče i na poslovne aktivnosti građevinskog sektora, koji uglavnom nije prekidao rad, ali se bilježi manje izdatih dozvola za građenje.
Tako je brој izdаtih građevinskih dozvola u martu ove gоdinе u оdnоsu nа prоsјеčаn brој dozvola u 2019. gоdini manji zа 23, а u оdnоsu nа mart 2019. gоdinе zа 17,3 posto. I u februaru, koji je prethodio ekonomskim teškoćama uzrokovanim posljedicama koronavirusa, bio je evidentan pad broja izdatih dozvola za građenje za 11,9 posto u odnosu na prosjek u 2019. godini, odnosno za 15 posto u оdnоsu nа isti mjesec prošle godine.
– Na evropskom tržistu skoro svi veliki projekti su trenutno blokirani, dakle, postoji golem oprez zbog neizvjesnosti u vezi daljnjih dešavanja kad je riječ o pandemiji. Aktivna su samo gradilišta za koja je novac već aktiviran. Trenutno je u Federaciji BiH oko 25.000 ljudi ostalo bez posla, što će imati direktan utjecaj na tražnju za građevinskim proizvodima, a time i proizvodnju i nove investicije – kazala je Hodžić za Fenu.
Analizirajući ukupnu ekonomsku situaciju, ona je dodala da se može očekivati rast cijena novca, porast kamatnih stopa na kredite i pooštravanje kriterija za odobravanje kredita, što će se, također, odraziti na potražnju, potrošnju i proizvodnju građevinskih proizvoda.
Sve ovo su indikatori, navela je Hodžić, koje treba uzeti u obzir pri izradi programa mjera za oporavak bh ekonomije.
Ekonomija je zbog Covida-19 u cijelom svijetu, pa i u BiH u padu. Hodžić, koja je i zastupnica u Federalnom parlamentu, smatra da su bilo kakve prognoze neizvjesne s obzirom na to da niko u ovom momentu ne može potvrditi kada će pandemija stati, kada će se normalizirati uslovi života i rada, te kada možemo očekivati stabilizaciju i oporavak ekonomije.
– U najboljem slučaju, da virus jednostavno nestane u skorije vrijeme, što je mala vjerovatnoća, trebat će duži vremenski period za stabilizaciju bh. privrede. Ukoliko uzmemo u obzir da SR Njemačka predviđa potrebnih osam godina za oporavak ekonomije, onda su prognoze za BiH značajno lošije – navela je Hodžić.
Dodala je da će sigurno različite zemlje imati različite pristupe oporavku ekonomije.
– Moguće evropske mjere će biti “okrenutost ka unutra”, što bi značilo proces suprotan dosadašnjim mjerama liberalizacije i globalizacije tržišta, zatim, štampanje velikih količina novca koje bi mogle biti usmjerene na otvaranje javnih radova, gradilišta, što bi otvorilo i aktivnost drugih privrednih i vanprivrednih djelatnosti. U tom smislu, zbog deficita strukovnih profila iz građevinske djelatnosti, mogući bi bili angažmani bh. građevinskih radnika. Međutim, važno bi bilo osigurati uslove za angažman građevinskih privrednih društava iz naše zemlje na inotržištu, gdje je neophodna podrška nadležnih državnih institucija – zaključila je Hodžić.
