Švedska ekonomija blago je pala u prvom tromjesečju, pokazale su prve procjene statističkog ureda objavljene u utorak, ali zato podaci za drugo tromjesečje već naznačavaju ozbiljne posljedice pandemije koronavirusa, prenosi SEEbiz.
U prva tri ovogodišnja mjeseca bruto domaći proizvod pao je samo 0,3 posto u odnosu na posljednje tromjesečje 2019. godine, objavio je Državni ured za statistiku.
Na godišnjem nivou porastao je 0,5 posto. Privreda je počela usporavati već krajem 2019. godine, nakon višegodišnjeg perioda brzog rasta.
Iako Švedska ne slijedi druge evropske zemlje u mjerama potpune izolacije, pandemija i potezi drugih vlada poremetili su lance snabdijevanja, obuzdali potražnju i prisilili kompanije da otpuste desetine hiljada radnika.
To je utjecalo i na švedsku ekonomiju, pa su podaci o industrijskoj proizvodnji u martu pokazali naglo usporavanje a u aprilu su aktivnosti u proizvodnom sektoru potonule na najniži nivo od finansijske krize.
Švedska koaliciona vlada već je obećala više od 100 milijardi kruna (10,18 milijardi dolara) pomoći kako bi ublažila posljedice pandemije u privredi, a ponudila je i dodatnih 550 do 600 milijardi kruna zajmova i garancija.
Centralna banka nije snižavala ključne kamatne stope ali je uvela niz mjera, uključujući kredite u dolarima i krunama i prošireni program kupovine imovine.
Vlada očekuje da će ekonomija u ovoj godini pasti za oko sedam posto, u najgoroj recesiji od 1940. godine. U 2021. predviđaju snažan oporavak.
