Svjetska banka je izričito protiv apsolutnog moratorija na otplatu kredita koji bi se primijenio na sve dužnike, bez obzira na njihovu finansijsku situaciju, kao i protiv propisivanja bankama visine kamate koju mogu zaračunati na svoje zajmove, upozorio je Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke u BiH.
“Nedavno smo upoznati da nacrt izmjena prijedloga Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, najavljenog 20. aprila, predviđa uvođenje obaveznog moratorija na kredite za sve fizičke i pravne osobe na period od šest do 12 mjeseci, kao i limit kamatne stope od jedan posto na kredite u moratorija.
Prema našem mišljenju, kombinacija generalnog moratorija (bez obzira na mogućnost dužnika da vrši otplatu) i kamatnih stopa nižih od tržišnih, bez ozbiljnijih analiza da bi se dobio uvid u posljedice po banke, predstavlja značajan rizik za ekonomiju iz mnogo razloga.
Prvo, nameće značajan rizik po stabilnost, potkopavajući likvidnost i kapital banaka.
Drugo, narušava disciplinu plaćanja, omogućavajući neplaćanje i onim dužnicima koji su finansijski sposobni, ali ne žele plaćati – a to će samo otežati i povećati troškove dobivanja kredita u budućnosti za dobre klijente.
Treće, može dovesti do poremećaja u smislu odobravanja kredita klijentima koji nisu bili komercijalno održiv ni prije COVID-19, na račun sektora koji imaju veći potencijal.
U svjetlu tih razmatranja, snažno potičemo vlasti da preispitaju predloženu mjeru politike.
Kad kreatori politike donose razne mjere za olakšanje dužnicima, od kritičnog je značaja da njihov dizajn bude dobro promišljen, da bi se zaštitio javni interes i očuvala sigurnost i stabilnost bankarskog sistema, kao i finansijska stabilnost. Ako bi ove mjere otišle predaleko, to bi moglo u narednom periodu predstavljati izazov za stabilnost, uz slabljenje bankarskog sektora, što bi dovelo do pogoršanja negativnog ekonomskog uticaja COVID-19.
To je posebno značajno za zemlje zapadnog Balkana i druge zemlje u Evropi, u kojima je svjetska finansijska kriza ostavila dugotrajne posljedice u smislu nenaplativih zajmova, praćenih istrajnim negativnim uzročno-posljedičnim odnosnima između slabog učinka finansijskog sektora i sporog ekonomskog rasta. Ta iskustva naglašavaju značaj opreznog dizajniranja mjera, da bi se očuvali teško postignuti rezultati u prethodnoj deceniji.
Dok organi vlasti razmatraju politike, od ključnog je značaja da dizajn mjera uzme u obzir finansijski uticaj svake mjere olakšanja na banke. Finansijski uticaj na banke treba biti eksplicitno uključen u dizajn mjera, da bi se zaštitio javni interes za stabilnost banaka. Jednako je značajno i da se bude svjesno moralnih opasnosti u smislu onih koji namjerno izbjegavaju plaćanje (koji imaju finansijske mogućnosti, ali ne žele plaćati), kao i tzv. zombi zajmoprimaca (koji su i prije COVID-19 bili u poteškoćama i koji nisu održivi)”, precizirao je Salinas.
