Razgovarao:Armin Zeba
Narodna Republika Kina u posljednjih dvadesetak godina izrasla je u drugu najjaču svjetsku ekonomiju, vodećeg globalnog trgovca robom, posjednika najvećih deviznih rezervi te drugog najvećeg trgovca uslugama, drugog najvećeg korisnika inozemnog kapitala, drugog najvećeg stranog investitora…, što je, uz činjenicu da se radi o tržištu koje broji više od 1,3 milijarde potrošača, čini izuzetno poželjnim ekonomskim partnerom. Nažalost, sa aspekta oplođavanja bosanskohercegovačkih ekonomskih potencijala, prvenstveno izvoznih i investicijskih, radi se o gotovo potpuno neiskorištenoj razvojnoj šansi, o čemu vjerno svjedoče podaci o manje od 30 miliona KM vrijednog prošlogodišnjeg izvoza iz Bosne i Hercegovine u Kinu (naspram 1,5 milijarde KM uvoza), Termoelektrani Stanari kao praktično jedinoj, mada više od milijardu KM “teškoj“, do kraja realiziranoj kineskoj investiciji u našoj zemlji. Jedina u tom kontekstu koliko-toliko svijetla tačka je priliv kineskih turista u BiH, kojih je lani bilo 102.758, za 76,5 posto više nego godinu ranije, što je ipak daleko ispod mogućnosti koje nudi ta najbrojnija turistička armija na svijetu, koja godišnje ostvari više od 150 miliona putovanja u svijetu, posebno ako se ima u vidu da je riječ uglavnom o turistima u tranzitu, koji prosječno u našoj zemlji ostvaruju tek po 1,2 noćenja. Poređenja radi, Hrvatsku je u 2019. posjetilo više od pola miliona Kineza, a u Evropskoj uniji gosti iz Kine godišnje ostvare oko 25 miliona noćenja.
Koliko je realno očekivati da se navedena ekonomska statistika u bližoj budućnosti preokrene u našu korist, uz neizostavan osvrt na uticaj korona virusa na kinesku ekonomiju i privrednu saradnju dviju zemalja, u razgovoru za Business Magazine pojašnjava Tarik Bukvić, amabasador Bosne i Hercegovine u Kini.
BM: Koliko i na koji način će se aktuelna situacija sa korona virusom odraziti (i već se odražava) na ekonomiju Kine – prema raspoloživim informacijama, zaraza je već značajno negativno uticala na protok ljudi i robe, a najvidljivije negativne efekte trenutno ima na kineski turizam?
BUKVIĆ: Nema nikakve dileme da će aktuelna situacija sa korona virusom imati ogroman efekat na kinesku ekonomiju, ali zasigurno će se posljedice odraziti i na globalne ekonomske tokove.
U Pekingu, recimo, kao glavnom gradu, trenutno nema one uobičajene poslovne dinamike, saobraćaj i kretanja su znatno reducirani, što je pokazatelj da je ukupni ekonomski život ozbiljno afektiran. Tako je i u mnogim drugim dijelovima Kine, ali kako je na nedavnom brifingu u Ministarstvu vanjskih poslova NR Kine povodom ove situacije rečeno – “svi smo u istom čamcu”. Dakle, svi širom svijeta po pitanju korona virusa moramo imati jedinstven pristup. Drugačiji pristup bi, prema mome mišljenju, bio pogrešan.
Duboko vjerujem u snagu Kine, predanost njenih ljudi te podršku međunarodne zajednice i očekujem da će se sve ove teškoće i ekonomske posljedice veoma brzo prevazići, što je u interesu ne samo Kine, nego i svijeta.
BM: U kojoj mjeri je uopće utemeljena svojevrsna panika koje se širi svijetom zbog korona virusa, posebno na Zapadu, predvođenim SAD-om, za koji su kineski zvaničnici konstatirali da “pretjerano reaguje na korona virus“?
BUKVIĆ: Panika je uvijek iracionalna, štetna, prozvodi nered i haos, posebno ako se vještački kreira.Umjesto panike, za rješenje problema sa korona virusom nam treba miran, odgovoran i profesionalan pristup problemu, treba nam otvorena, iskrena saradnja na međunarodnom nivou.
Mislim da treba vjerovati kineskim naporima i pravcima djelovanja, koje i sama Svjetska zdravstvena organizacija bezrezervno podržava.
BM: U kontekstu prethodnog pitanja, kako gledate na teorije zavjere prema kojima se korona virus dovodi u vezu sa nastojanjima SAD-a i ostalih najrazvijenijih zemalja Zapada da uspore ekonomski uspon Kine?
BUKVIĆ: Uvijek imate različite teorije zavjere u kriznim situacijama i ja im ne bih pridavao neku pažnju. Ekonomske utakmice na međunarodnoj sceni, uz pridržavanje međunarodnih ekonomskih normi i principa, uvijek su dobrodošle i donose progres. U takvom kontekstu ja gledam i na ekonomski rast Kine i njen doprinos svjetskoj ekonomiji.Duboko vjerujem, uostalom, da ovakvo gledanje apsolutno dominira u međunarodnoj ekonomiji i posebno među nosiocima političke i ekonomske moći u svijetu.
BM: Da ostavimo po strani korona virus i pređemo na “normalne“ ekonomske teme. S obzirom na prilično mali protok vremena od stupanja na ambasadorsku poziciju, koliko ste uspjeli do sada sagledati potencijale za jačanje ekonomske saradnje BiH i šta će biti Vaši prioritetu u smislu djelovanja na polju ekonomskog povezivanja dviju zemalja?
BUKVIĆ: NR Kina je u protekle četiri decenije prošla put od potpuno posrnule ekonomije do jedne od dvije najrazvijenije ekonomske sile na svijetu. Otvaranje privrede inicirao je arhitekta kineskog ekonomskog preporoda Deng Ksiaoping krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka i nakon toga više od tri decenije u kontinuitetu Kina je bilježila dvocifreni rast bruto društvenog proizvoda.Da bi izbjegla zasićenje tržišta i nastavila ovaj vrtoglavi rast, Kina je 2013. pokrenula Inicijativu Pojas i put, kao platformu za pristup stranim tržištima, gdje Kina povoljno finansira i izvodi mnoge razvojne projekte. U tom kontekstu Kina je već prisutna i u BiH prvenstveno kroz realizaciju velikih infrastrukturnih i projekata u energetici.Nadamo se da će u narednom periodu kinesko učešće u BiH biti daleko intenzivnije i u sferi investicija. Ambasada Bosne i Hercegovine u Pekingu će intenzivno raditi na tome. BiH, sa svim svojim potencijalima, mora biti daleko više predstavljena u Kini. Trebaju nam snažne promotivne aktivnosti uz podršku bh. komora, našeg biznisa i drugih subjekata. Smatramo da je ovdje posebno velika šansa u razvoju turizma, jer BiH ima sve predispozicije da bude veoma atraktivna za kineske posjetioce te da se istovremeno kineski bizinis uključi u bh. turističku industriju. Turizam kao industrijska grana, uz to što donosi profit, otvara vrata, vuče investicije. Više kineskih turista omogućit će snažnije prepoznavanje BiH kao mjesta za investiranje. Ovdje moram spomenuti dugoročno važan Sporazum o bezviznom režimu sa Kinom, koji, uz to što je veoma dobar bilatralni potez, dopunski daje šansu da se bh. turizam efektnije i organiziranije predstavi na ogromnom kineskom turističkom tržištu.Moramo, to naglašavam, popraviti trgovinski debalans sa Kinom. U Ambasadi trenutno radimo na pripremi memoranduma o razumijevanju koji će uspostaviti mehanizam za ulazak bh. poljoprivrednih proizvoda na kinesko tržište i općenito obezbjediti sigurnost trgovine poljoprivrednim proizvodima između dviju zemalja.Potrebno je naglasiti da ne postoji proizvod koji se ne može prodati na ovom velikom trzištu, te da je važno da se proizvođači u BiH organiziraju za jedan snažan i jedinstven nastup. Ambasada će, naravno, učestvovati u svim tim procesima i projektima.
BM: Kakva je zainteresiranost kineskih investitora za ulaganja u BiH – koji sektori su u tom kontekstu najjači adut bh. ekonomije?
BUKVIĆ: Kina je ogromna zemlja poslovno veoma talentiranih ljudi. Pronalaze interes i prave poslove, investiraju širom svijeta i to u mnogim različitim oblastima.BiH, uz napore Ambasade i podršku nadležnih državnih struktura, može biti daleko atraktivnija kineskom bizinisu u različitim oblastima. Ipak, posebno vidim velike šanse u turizmu, turističkoj infrastrukturi, poljoprivredi, energetici, zdravstvu i drugim oblastima.Naglašavam još jednom da BiH može biti veoma atraktivna zbog ukupnih kapaciteta i resursa koje imamo, naše geografske lokacije, činjenice da smo na granici sa Evropskom unijom i da imamo povoljne trgovinske ugovore sa mnogim drugim državama u regionu.
BM: Šta kineski investitori ističu kao glavne faktore koji im predstavljaju prepreke kada je riječ bh. investicijskim potencijalima?
BUKVIĆ: Mora kazati da se Kinezi puno ne žale na neke naše nedostatke. Oni su dobro pripremljeni, analiziraju prilike i prilagođavaju se svakom poslovnom ambijentu.Zna se, recimo, da je sporost birokratskih procedura pri registriranju kompanija jedno od pitanja koje zaista mora biti što hitnije riješeno kako bi se pomoglo, ne samo kineskim, nego i svim drugim investitorima.
BM: Koliko u priči o kineskim investicijama u BiH hendikep predstavlja otpor iz Evropske unije prema jačanju kineskog ekonomskog prisustva u regionu? BUKVIĆ: BiH je uključena u Inicijativu 17+1 (saradnja između Kine i zemalja srednje i istočne Evrope), koja okuplja 12 zemalja članica Evropske unije i pet zemalja zapadnog Balkana koje su u procesu pridruživanja. Kina sa mnogim od ovih zemalja, članica EU, na bilateralnoj osnovi, a i preko Inicijative 17+1, realizira različite projekte od obostrane koristi i to puno više nego sa zemljama koje još nisu članice EU. Naš osnovni strateški vanjskopolitički cilj su evropske integracije i mi se moramo pridržavati zahtjeva koji se nameću u procesu pridruživanja. Sa druge strane, imajući sve to u vidu, mi naravno trebamo koristiti sve šanse i mogućnosti koje nam NR Kina pruža svojom ogromnom ekonomijom i otvorenošću za saradnju.
BM: Koliki je prostor za jačanje vanjskotrgovinske razmjene između BiH i Kine, prvenstveno kada je riječ o plasmanu bh. proizvoda na kinesko tržište – koja vrsta proizvodnje bi se mogla izdvojiti kao dobar primjer, a gdje eventualno leže najveći neiskorišteni potencijali te vrste?
BUKVIĆ: Naveo sam ranije da imamo veliki trgovinski deficit sa Kinom (uostalom, kao i mnoge druge zemlje). Moramo to mijenjati i kineska strana je spremna da pomogne u tom pogledu.U toku je tehnička procedura oko izvoza mlijeka iz BiH u Kinu, ali i drugih prehrambenih proizvoda. Ponovo naglašavamo da je potreban organiziran nastup prehrambene industrije i drugih industrija BiH u Kini. Mi ćemo u Ambasadi maksimalno podržati svaki nastup bh. prehrambene i druge industrije na kineskom tržištu.
BM: Koje konkretne aktivnosti Ambasade, poput organiziranja promocija bh. potencijala i organiziranja biznis foruma, možemo očekivati u narednom periodu?
BUKVIĆ: Ovdje imate na stotine velikih, često specijaliziranih poslovnih skupova, foruma, na kojima se mogu predstaviti bh. proizvodi. Moram primjetiti da bh. kompanije znatno manje od, recimo, nekih susjednih zemalja, to prepoznaju kao šansu i manje su prisutne na različitim ekonomskim skupovima.Mi ćemo inicirati i sarađivati sa nadležnim komorama i agencijama u BiH u organizaciji prezentacija poslovnih projekata, turizma, organiziranju Dana BiH u raznim kineskim provincijama i gradovima, ali za sve ovo moramo, po mom mišljenju, daleko više raditi – prije svega da bh. biznis uvjerimo da se ovdje radi o velikom potencijalu i da je ovo tržište velika šansa za sve njih.
BM: Kako se situacija sa korona virusom reflektira na rad Ambasade i svakodnevni život njenih zaposlenika – šta se sve promijenilo u odnosu na period prije ekspanzije zaraze i kojim mehanizmima se nosite sa novonastalim okolnostima?
BUKVIĆ: Nosimo maske, pokušavamo što efikasnije odgovoriti obavezama u sadašnjoj situaciji.Hendikepirani smo, jer lokalno osoblje zbog općih mjera predostrožnosti ne dolazi na posao, ali sa njima imamo online komunikaciju i oni poslove obavljaju iz svojih kuća.Vjerujemo da će se, uz zaista ogromne napore svih nadležnih kineskih institucija i kineskog naroda, ovo sve brzo prevazići.
