Razgovarao:Armin Zeba
Energetski sektor jedan je od rijetkih, ako ne i jedini, u kojem Bosna i Hercegovina ide korak ispred većine zemlja Evropske unije (EU), barem kada je riječ o udjelu energije iz obnovljivih izvora u njenoj ukupnoj potrošnji, koji je u našoj zemlji davno premašio od Energetske zajednice (EZ) za ovu godinu zacrtanih 40 posto, dok bi u EU članicama tek 2030. trebao dostići odgovarajućom direktivom propisanih 32 posto. No, tu se otprilike i završava priča o usklađivanju BiH sa evropskim energetskim standardima, koje u gotovo svim ostalim segmentima godinama tapka u mjestu, zbog čega je njeno ime kontinuirano u vrhu liste spornih pitanja kojima se bave organi Energetske zajednice. Zašto BiH u evropskoj energetskoj porodici ima status “najgore od sve djece“, kakve su sve direktne i indirektne posljedice nepridržavanja obaveza koje proizilaze iz EZ članstva te koliko je utemeljeno insistiranje na projektima proizvodnje “prljave“ i teoretiziranje o “čistoj“ energiji, u razgovoru za Business Magazine objašnjava Janez Kopač, direktor Sekretarijata Enegetske zajednice.
BM: Koja su trenutno najproblematičnija pitanja u kontekstu ispunjavanja obaveza BiH koje proizilaze iz Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice (EZ) – ima li na tom planu ikakvih konkretnih pozitivnih pomaka?
KOPAČ: Najveći problem ostaje neprimjenjenost modernog Trećeg energetskog paketa u gasu (i električnoj energiji) u BiH.Nažalost, od osnivanja Energetske zajednice, a BiH je zemlja osnivač, u BiH nije bilo rješenosti da se uspostavi bazični zakonodavni okvir za prirodni gas, čak ni po Drugom paketu. Tako ova zemlja ima potpuno razdvojene enititetske regulatorne okvire koji međusobno ne prepoznaju jedan drugi. Nema državnog regulatora, operatori nisu certifikovani, tržište je zatvoreno, cijene određuju kompanije, bez uloge regulatora.Zemlja tako krši Ugovor od njegovog potpisivanja 2005. godine. Napori koje smo ulagali u proteklom periodu da se nađe najmanje moguće prihvatljivo rješenje za državni nivo, a ostatak djelatnosti prebaci na entitete, nije urodio plodom.
BM: Po kojim sve osnovama EZ vodi postupak protiv BiH i koje su moguće konsekvence tih postupaka po našu zemlju?
KOPAČ: Protiv BiH trenutno ima šest slučajeva po članu 91 Ugovora o osnivanju Energetske zajednice – Case ECS-1/10 – State aid – for non-enforcement of State aid law and lack of implementation (državna pomoć – za neizvršavanje zakona o državnim potporama i nedostatak provedbe), Case ECS-1/15 (Environment / životna sredina – Ugljevik), Case ECS-5/17 – Electricity DSO unbundling (razdvajanje operatora sistema za distribuciju električne energije), Case ECS-10/18 – State aid (državna pomoć) – Tuzla7, Case ECS-1/14 – Energy efficiency Directive (Direktiva o energetskoj efikasnosti) 2006/32/EC, Case ECS-3/18 – non-transposition of Regulation 347 on energy infrastructure (neprenošenje Uredbe 347 o energetskoj infrastrukturi).Po članu 92 (serious and consistent breach – ozbiljno i dosljedno kršenje) BiH ima tri slučaja – Case ECS-8/11S – gas second package non-implementation (neprovođenje drugog paketa za gas), Case ECS-2/13S – Environment – Sulphur in Fuels (životna sredina – sumpor u gorivima), Case ECS-6/16S – non-transposition of Third Energy Package (neprenošenje Trećeg energetskog paketa). Svi slučajevi se mogu pratiti na našoj web stranici.U Energetskoj zajednici ne postoje financijske sankcije pa se mjere koje se mogu izreći protiv BiH odnose na oduzimanje prava na glasanje, nepokrivanje troškova za učešće na sastancima EZ, kao i prekid fondova Evropske unije za energetske projekte.
BM: Kada je riječ o nejeksponiranijem problemu – projektu izgradnje tuzlanskog Bloka 7, osim zbog nedozvoljene državne pomoći, on je sporan i sa ekološkog aspekta – kako gledate na argumente Federacije BiH da se radi o “alternativi dotrajalim blokovima kojom će se drastično smanjiti emisija sumpor dioksida, azotnih oksida i drugih otrovnih gasova“?
KOPAČ: Projekat će dodati nove emisije štetnih gasova. Istina je da Elektroprivreda BiH najavljuje gašenje dva postojeća bloka u Tuzli kada bi bio izgrađen novi, ali Blok 7 je daleko od toga da bi bio bez emisija. Ekološko stanje u Tuzli još uvijek bi bilo veoma diskutabilno.Projekat je i ekonomski upitan. U kalkulaciji isplativosti upotrebljene su sasvim nerealne cijene uglja i emisija CO2…
BM: Jedan od argumenata federalne strane glasi da je izgradnja Bloka 7 predviđena i Okvirnom energetskom strategijom BiH “u čijem kreiranju su učestvovale i EU institucije“ – može li se ta konstatacija tumačiti kao realan argument ili, pak, kao svojevrsna zamjena teza?
KOPAČ: Sekretarijat Energetske zajednice bio je i ostao veoma kritičan prema Okvirnoj energetskoj strategiji BiH. Bh. vlasti nikad nisu uvažile naše stručne komentare. Nijedna EU institucija nije učestvovala u kreiranju Strategije, samo je konsultante koju su je pisali platila Ambasada Velike Britanije.
BM: Resorni federalni ministar Nermin Džindić ide i korak dalje, tvrdeći da su “iz EZ u proteklom periodu imali jedne aršine prema RS-u, a druge prema FBiH, tako da smo imali neometano zeleno svjetlo za gradnju TE Stanari u RS, a istovremeno imamo pokušaj blokade u vezi s Blokom 7 u Tuzli“ – kako kometirate tu tvrdnju, koje na prvi pogled zvuči prilično uvjerljivo, s obzirom na činjenicu da izgradnja TE Stanari nije praćena sličnim problemima?
KOŠAČ: I za Termoelektranu Stanari smo pripremili početak prekršajnog postupka, ali su vlasti Republike Srpske uskladile propise po našem prijedlogu prije nego smo uspjeli slati takozvani Opening Letter.To znači da slučaj nikad nije bio formalno otvoren (možete ga pratiti kao Case ECS-2/14 na https://energycommunity.org/legal/cases/2014/case0214BH.html).
BM: Postoje li, u smislu EZ standarda, bilo kakvi ograničavajući faktori zbog kojih BiH ne bi u potpunosti mogla odustati od ulaganja u termoelektrane i fokusirati se na izgradnju hidroelektrana, vjetroelektrana i drugih obnovljivih izvora energije?
KOPAČ: Ne postoje!
BM: U tom kontekstu, kakva je pozicija EZ spram mini hidrocentrala, koje se u BiH sve intenzivnije grade, a koje, barem sa laičkog stanovišta gledano, nemaju nikakav društveni efekat u smislu ozbiljnijeg jačanja energetskog bilansa zemlje, rasta zaposlenosti i BDP-a itd., već isključivo donose štetu okolišu i profit pojedincima?
KOPAČ: Mi savjetujemo da se odmah ukidaju feed-in tarife (garantirane otkupne cijene, op.a.). Bez tih skupih podsticaja, gradnja malih hidroelektrana nikoga ne interesuje!
BM: Kako stoje stvari na drugim energetskim poljima u BiH – u kojoj mjeri BiH može dodatno zakomplicirati svoje odnose sa EZ ukoliko se uključi u realizaciju projekta Turski tok, a on ne bude usklađen sa EU zahtjevima?
KOPAČ: Turski tok je na teritoriji Bugarske i Mađarske usklađen sa EU zahtjevima. On je, barem do Bugarske, već izgrađen i funkcionira.
Dio ovog gasovoda ka Turskoj i kroz Tursku ne podliježe nikakvim EU pravilima, jer Turska nije dio Energetske zajednice.
Izgradnja kroz Bugarsku je zasnovana na proceduri koja je u osnovi izvedena iz Network koda za alokaciju kapaciteta, takozvana procedura za novi kapacitet, koju je bugarski regulator prilagodio za slučaj interkonektora sa trećom zemljom i Srbijom i Evropska komisija nema primjedbi na taj okvir. Bugarska se, kao i Sjeverna Makedonija i Grčka, sada snabdijeva iz tog koridora.
Problem sa projektom kroz Srbiju je već drugačiji, jer je Srbija izgradnju otpočela kroz proceduru Izuzeća od Trećeg paketa, koja postoji u Gasnoj direktivi, ali je nije pravilno primjenila. Sekretarijat EZ je usvojio mišljenje da izuzeće nije moguće ukoliko se niz uslova ne ispuni prethodno, a Srbija to nije uradila.
Bosna i Hercegovina nema trenutno regulatorni okvir da napravi nijednu novu interkonekciju, jer nema državni zakon koji bi takvu interkonekciju priznao. Nije predviđeno da bi Tuski tok imao put preko BiH…
BM: Ali, u BiH se mjesecima vode debate o trasi Turskog toka kroz BiH?
KOPAČ: Ne razumijem kako bi se BiH uključila u taj projekat. Ne ide preko BiH!
BM: S obzirom na sve navedene i brojne druge probleme u ispunjavanju preuzetih obaveza, koliko je realna opasnost da BiH bude isključena iz EZ (ako takva mogućnost uopće postoji)?
KOPAČ: Mi smo tu, da integriramo, a ne da isključujemo! Međutim, BiH je zemlja članica sa daleko najviše prekršajnih postupaka i, nažalost, nije tretirana kao veoma ozbiljna članica. To baca sjenke na njenu reputaciju za bilo kakva druga povezivanja.
