Aida Zubčević, vlasnica i direktorica kompanije Faveda,pionirka je ženskog poduzetništva u BiH. Njen poslovni put počeo je 1989. godine, dok je još radila u kompaniji Neretva i vodila njihovu apoteku i kada je shvatila da želi raditi nešto kreativno, nakon čega je registirala dopunsku djelatnost i otvorila biljnu apoteku. Također, na čelu je Udruženja poslovnih žena u BiH koje kroz razne aktivnosti uvezuje poslovne žene u BiH, pruža impodršku mentorstvo, informiranje, savjetovanje, a sve s ciljem jačanja poduzetništva žena i unapređenja njihovih biznisa. U razgovoru za Business Magazine Zubčević govori o svom poslovnom putu, položaju žena u poslovnom svijetu u BiH, teškoćama s kojima se poduzetnice susreću te značaju podzetništva žena za ekonomiju jedne zemlje.
BM:Kakav je položaj žena u poslovnom svijetu u BiH?
ZUBČEVIĆ:Kompleksan.Politika igra veliku ulogu u poslovnom svijetu općenito. Ona diriguje ko će na neku poziciju biti imenovan,tako da odavno nemamo kriterij uspješnosti i ne možemo ocijeniti koliko je zaista neko uspješan. Toga nije oslobođen ni privatni sektor pa ni poduzetništvo žena. Neko sam ko privodi svoju karijeru kraju, prenosim svoju firmu na sinove.Kažu da je to još jedan izazov pa sam krenula dovoljno rano s aktivnostima i za sadataj proces ide dobro. Iskreno,umorila sam se. Imam običaj reći da jedino što sam u ovih 27 godina dugoj borbi izgubila je ženstvenost. Postala sam amazonka uvijek na oprezu i spremna se svim raspoloživim sredstvima boriti za svoj biznis. Doživljavam ga kao svoje treće dijete,asamo majka je spremna braniti svoje dijete čak i životom.
BM:Kada je riječ o poduzetništvu žena, koje teškoće u poduzetništvu one ne dijele s muškarcima?
ZUBČEVIĆ:Ono što im po prirodi pripada, briga o porodici. Imala sam i imam potporu svog supruga, ali pitanje domaćih zadataka, stalna briga o tome gdje su naši sinovi, s kim se druže, briga o domaćinstvusu bile moje obaveze. Ipak je muškarcima genetski ugrađeno da je to problem majke. Sasvim logično za njih je da će majka ostaviti obaveze i riješiti takva pitanja. Sada primjetim po komentarima da i neke žene tako razmišljaju. Tu je i sklapanje poslova poslije radnog vremena, odlasci naposlovni ručak, porodiljsko odsustvo, promocija i sl.
BM:Koji je značaj poduzetništva žena?
ZUBČEVIĆ:Veliki, naravno. One vode mikro, mala i nešto srednjih preduzeća, ali su odgovornije, pouzdaniji poslodavci.Kada to kažem mislim na ispunjavanje obaveza prema državi, ali i uposlenicima.
BM:Prema izvještaju Londonske poslovne školeu BiHje samo 2,7 posto žena dobi od 18-64 godine koje su ili u procesu osnivanja biznisa ili imaju biznis mlađi od tri godine, dok je regionalni prosjek šest posto. Koji su razlozi ovako niskog procenta?
ZUBČEVIĆ:Patrijahalni odgoj-smatra se da je ženi mjesto u kući ili na nekom poslu od 8-16 sati.Poduzetništvo traži 24-satnu posvećenost poslu. Pomalo i inertnost žena, ali veliku ulogu igra i strah od neuspjeha. Žene žele biti potpuno sigurne, a u našem okruženju to je zaista teško.
BM:Koliko su u poslovnom svijetu žene podrška jedna drugoj? Koliko država danas pruža podršku ženama poduzetnicama?
ZUBČEVIĆ:Žene su postale svjesne potrebe da se ujedinjuju i pomažu jedna drugoj. Lagano,ali sigurno se smanjuju barijere između političarki i poslovnih žena, poduzetnica i managerica, domaćica, žena ruralnih područja…Naravno i podsticaji od strane države igraju veliku ulogu koja u poslednje dvije godine dosta radi na poboljšanju ambijenta za poduzetništvo žena.Entiteti su usvojili Akcioni plan razvoja poduzetništva žena 2018-2020 godina. Federalna Vlada je imenovala i Radnu grupu za provedbu Akcionog plana. Izdvajaju se sredstva za podsticaj samozapošljavanja žena,uvode se kvote u grant sredstvima ministarstava, općina itd. Mali su to koraci, ali značajni za žene.
BM:Predsjednica ste Udruženja poslovnih žena u BiH. Koliko Udruženje broji članica i koji su osnovni ciljevi i aktivnosti Udruženja?
ZUBČEVIĆ:Mi imamo nekoliko vrsta članica- one koje plaćaju punu članarinu i to su afirmirane poslovne žene, zatim one koje plaćaju simboličnu članarinu, jer su na početku svojih biznisa i jednu ogromnu grupu od više od 350 žena koje su korisnice naših usluga.Namjerno neću da kažem uspješne, jer svaka žena koja u ovakvom ambijentu u BiH se osnaži pokrenuti sopstveni biznis je uspješna.Cilj Udruženja je unapređenje biznisa žena kroz informiranje, edukaciju, promociju i umrežavanje.
BM:Organizirate i Dane poduzetništva žena. O kakvom događaju je riječ i kakve rezultate je do sada ostvario?
ZUBČEVIĆ:Dani poduzetništva ženasu postali tradicionalni i imaju za cilj kroz različite aktivnosti promovirati dobre poduzetničke prakse žena,uvezivati poslovne žene iz regiona i Evrope s našim ženama. Ukazujemo na probleme i prepreke u poslovanju, pri tom ne kritikujemo nego s relevantnim akterima zakonodavne i izvršne vlasti tražimo adekvatna rješenja.Zahvaljujući Danima poduzetništva žena, imamo potpisane Memorandume o saradnji sa sličnim udruženjima iz Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Hrvatske, Albanije, Turske, Češke, FCEM – Svjetska mreža poduzetnica.Uvezale smo se vrlo uspješno s našim poslovnim ženama koje žive i rade u Beču-Business Women of Bosnia and Herzegovina. Imamo ostvarenu saradnju s našim parlametarkama sa svih nivoa vlasti, ali i sa parlamentarkama EU Parlamenta.
BM:Kako ohrabriti i motivirati žene na pokretanje biznisa?
ZUBČEVIĆ:Ženama treba pružiti ruku na njihovom putu. Udruženje poslovnih žena u BiH to radi kroz Akademiju poduzetništva žena . Prvi put je organizirana prošle godine u partnerstvu sa Federalnim zavodom za zapošljavanje i FARMA II projektom. Učestvovale su 32 žene koje su imale ideju i željele od nje napraviti biznis plan. Od tog broja, njih18 je registriralo biznis, a još četiri su u fazi registracije. Druga grupa su bile žene koje su već imale registrovan biznis i njima se pomoglo da održe i unaprijede svoje biznise. Samo jedna nije uspjela, nažalost.I dalje se s njima radi, sve su dobile mentorice koje im pružaju podršku i pomoć u narednih godinu dana.Upravo je u pripremi druga grupa polaznica.Također, pokušavamo kroz naš projekat BHTREASURESpomoći ženama iz ruralnih područja da osavremene svoje proizvode i da ih povežemo sa tržištem.KrozRadnu grupu okupljenu oko Gender centra FBiHza provedbu Akcionog plana za razvoj poduzetništva žena 2018-2020, zajedno s ostalim članovima grupe, stvaramo bolji ambijent za žene. Dosta se radi, pomaci su spori, ali vidljivi, s obzirom na ukupan ambijent u BiH. Nažalost, moramo biti zadovoljni i tim malim pomacima.
