Pravilno postupanje unutar prvih 60 minuta srčanog udara može spriječiti dugoročne negativne učinke na zdravlje, ali i život pacijenta. Dospije li osoba koja je upravo doživjela srčani udar u bolnicu unutar prvih sat vremena i ljekari odmah započnu s liječenjem, pacijent može očekivati gotovo potpuni oporavak.
Tzv. „zlatni sat“ period je koji pacijentu pruža mogućnost preživljavanja i bolji kvalitet života, nakon preživljenog srčanog udara. Drugim riječima, „zlatni sat“ je kritično vrijeme, a kad je u pitanju srčani udar „vrijeme je mišić“, tvrde stručnjaci.
Srčani mišić počinje odumirati 80-90 minuta nakon što mu je onemogućeno snabdijevanje krvlju, a unutar šest sati svi zahvaćeni dijelovi srca pretrpjeti će trajno oštećenje ukoliko izostane reakcija. Dakle, što prije ljekari normaliziraju protok krvi, to će oštećenje na srcu biti manje.
Da bi se posljedice srčanog udara svele na najmanju moguću mjeru od životne je važnosti stići u bolnicu što prije.
Osim posljedica u vidu trajnog oštećenja srčanog mišića, najčešći ubica u ranoj fazi srčanog udara je poremećeni ritam rada srca – ventrikularna tahikardija i ventrikularna fibrilacija – oba stanja u kojima srčani mišić ubrzano radi, ali istovremeno neefikasno pumpa krv.
Zato se osoba čim dospije do zdravstvene ustanove (vozilo hitne pomoći ili bolnica) spaja na EKG monitor radi procjene srčanog ritma. Tako se u slučaju abnormalnog ritma odmah može pružiti pomoć ili upotrebom elektro kardioverzije ili primjenom određenog lijeka.
Odmah reagirajte na ove znakove
- Osjećaj težine ili pritiska u grudima ili osjećaj pečenja u grudima dok ste u mirovanju ili pri minimalnom naporu. Često ga prate nemir, znojenje, osjećaj boli u donjoj vilici , leđima i lijevoj ruci.
- Nemogućnost hvatanja daha bez popratne nelagode u prsima, posebno kod ljudi koji boluju od dijabetesa
- Bol i nadutost u trbušnoj šupljini. Obično su ovi simptomi vezani uz druge zdravstvene poteškoće, ali ukoliko su intenzivniji nego što je uobičajeno i povezani s drugim simptomima srčanog udara, ni slučajno ih nemojte zanemariti.
- Osnovni prvi simptom srčanog udara je snažna i jaka bol iza prsne kosti. Ta bol može varirati u intenzitetu i načinu nastanka. Ona u pravilu ne prestaje, traje kontinuirano, može se širiti u lijevu ruku, u leđa, u vilicu… A neke oblike srčanog udara, uz bol, prate i mučnina i povraćanje.
Šta trebate uraditi
- Ne zanemarujte simptome i ne liječite ih samostalno – bol u prsima nije isto što i menstrualna bol!
- Odmah zovite hitnu pomoć
- U najkraćem mogućem roku budite u bolnici, najbolje je kolima hitne pomoći
- Pokušajte doći do najbliže bolnice koja ima odjel kardiologije što je prije moguće – ne vozite sami da ne biste naudili sebi i drugima
Spriječite najgori scenarij
Usvojite zdrave životne navike. Svi faktori rizika za srce, poput visokog krvnog pritiska, dijabetesa, povišenog holesterola, pretilosti, sjedećeg načina života, pušenja, tihi su ubice, jer ne uzrokuju simptome koji stvaraju kod osobe osjećaj straha za vlastiti život pa ih većinu vremena zanemarujemo. Redovan godišnji sistematski pregled svako bi trebao raditi.
