Oluje, klimatske promjene i korupcija uništavaju Veneciju

Šteta u Veneciji nakon najveće poplave u posljednjih 50 godina procjenjena je na blizu milijardu eura, a kako bi grad zaštitili od sve učestalijih prirodnih katastrofa, italijanske vlasti insistiraju privođenje kraju vise milijardi eura vrijednog projekta MOSE, koji se pak zbog skandala u prekidima realizira još od 2003. godine.

74
Venecija

Dijelovi Venecije potpuno su potopljeni usljed najveće plime koja je pogodila ovaj italijanski grad u posljednjih 50 godina. Prema podacima Centra za mjerenje plime, vodostaj je dostigao visinu od 1,87 metara, samo sedam centimetara manje od najvišeg zabilježenog nivoa u historiji, 1966. godine. Gradonačelnik Venecije Luigi Brugnaro, za dramatičnu situaciju okrivio je klimatske promjene. On je pozvao na što brži završetak izgradnje pokretnih podmorskih zaštitnih barijera uz obalu pod nazivom MOSE. Medjutim, realizacija ovog projekta čija je namijena u ogranicavanju poplave u gradu koju izaziva južni vjetar koji donosi plimu u Veneciju, već dugo se odgađa.

Mobilizacija sredstava

Poplavljeno je više od 85 posto Venecije koja pripada svjetskoj baštini UNESCO-a Venecija ima 50.000 stanovnika i svake godine je posjeti oko 36 miliona turista,od kojih 90 posto stranaca.

The Washington Post podsjeća da Venecija ima 50.000 stanovnika i svake godine je posjeti oko 36 miliona turista, od kojih 90 posto stranaca.

More gonjeno jakim vjetrom prevrtalo je gondole i vaporette, te nezaustavljivo poplavljalo muzeje, palace, hotele, radnje, barove i restorane. Riva Degli Schiavoni, na kojoj su stoljećima vezivane brodice, osvanula je s prevrnutim gondolama na promenadi. More se popelo gotovo preko donjih lukova mosta Rialto, prodrlo je i u unutrašnjost Duždeve palače, a Trg Svetoga Marka učinilo nalik blatnom rizinom polju. Angažirano je 160 vatrogasaca koji su imali 400 intervencija. Prije nego je grad potpuno ostao bez struje, izgubljeno je nekoliko života zbog električnih udara, a hiljade turista do svojih su hotela morali gaziti kroz vodu duboku do koljena dok su njihovi koferi plutali po Trgu svetog Marka. Stariji građanin Pellestrine, jednoga od otoka u venecijanskoj laguni, smrtno je stradao od udara groma dok je koristio elektricnu pumpu za vodu.

“Katastrofa koja je pogodila Veneciju udarac je srcu nase zemlje. Teško je gledati tako pogođen grad, njegovu umjetnicku baštinu koja je u opasnosti, komercijalne aktivnosti na koljenima, rekao je premijer Italije Giuseppe Conte, pise Financial Times.

Premijer je posjetio baziliku Svetog Marka, koja je kao i cijeli grad i njegovi otoci pretrpjela ozbiljnu stetu. Bazilika je poplavljena sesti put u 1.200 godina, ali već četvrti put u posljednje dvije decenije. Lanjska poplava u novembru prouzrokovala je stetu od blizu 2,2  miliona eura, pise The Guardian.

Carlo Alberto Tesserin koji upravlja ovim historijskim zdanjem, rekao je za agenciju France Presse da količina vode koja je kroz prozore ulazila u baziliku i probijala sve prepreke nije viđena čak ni u poplavi iz 1966. godine.

Šteta koja se okom može registrirati po njemu je kozmetička u poređenju s onom unutar zidova, so prodire u mramor, ciglu, žbuku i  freske.

The Guardian piše da su devastirana mnoga mjesta koja su od ključnog historijskog značaja, poput palače Gritti, koju su decenijama posjećivali mnoge kraljevi i slavne osobe, od Ernesta Hemingwaya do Elizabeth Taylor i Richarda Burtona. Voda je uništila bogate tapiserije, raskošne barokne sofe pokrivene paršunom i knjige s kožnim uvezima.

Također, u galeriji moderne umjetnosti Ca Pesaro izbio je požar, ali razmjera štete za sada nije poznata, piše The Guardian.

»Katastrofa koja je pogodila Veneciju udarac je srcu naše zemlje. Teško je gledati tako pogođen grad, njegovu umjetničku baštinu koja je u opasnosti, komercijalne aktivnosti na koljenima”, rekao je premijer Italije Giuseppe Conte kada je posjetio grad.

Zbog nesagledive štete koja je nastala i u cilju što brže mobilizacije sredstava kako bi je sanirali, proglašeno je vanredno stanje prirodne katastrofe. Reuters prenosi da je Vlada Italije vec izdvojila 20 miliona eura za hitno saniranje stete, a u tu svrhu je pokrenut i fond za prikupljanje pomoći.

Iz lokalne samouprave Venecije razmatraju mogućnost uvođenja turističke takse kako bi povećali prihode grada, piše The Financial Times.

Gradonačelnik Venecije Luigi Brugnaro predviđa da će troškovi biti znatno veći od do sada prikupljenih.

“Venecija je uništena. Govorimo o ukupnoj šteti u iznosi od milijardu eura”, rekao je Brugnaro u videoobraćanju, dodajući da se ne radi samo o izračunavanju štete, već i o budućnosti grada, prenosi Reuters.

Eko prepreke

Gradonačelnik grada je za dramatičnu situaciju okrivio klimatske promjene, insistirajući da se ubrza izgradnja barijera na moru.

“Ove jake kiše i snažnim udari vjetra koji dostizi brzinu veću od 100 kilometara na sat, direktna su posljedica klimatskih promjena i tropikalizacije meteoroloskih fenomena”, rekao je i Savino Muraglia, predsjednik udruženja poljoprivrednika Coldiretti Puglia za italijanski The Local.

Dramaticne epizode velikih poplava Veneciju historijski zadese svakih 100 godina ili više, ali će se od sredine ovog stoljeća dešavati mnogo učestalije, svakih šest godina, a od 2100. godine svakih pet mjeseci, pise The Washington Post pozivajući se na izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC).

Kako bi Venecija ubuduće bila zaštićena od naglih plimnih udara i potapanja, gradonačelnik je ključnim prioritetom odredio dovršetak eksperimentalnog elektomehaničkog modula (Modulo Sperimentale Elettromeccanic -MOSE) ili Mojsije, nazvan prema biblijskom Mojsiju koji je razdvojio vode Crvenog mora.

Veliki projekt MOSE podrazumijeva izgradnju niza mobilnih brana i hidrauličnih sistema, zajedno sa pratećim mjerama, kao što su ojačanje obala, čime se Venecijanska laguna može ograditi od Jadranskog mora čim ono poraste iznad 110 centimetara, pa sve do maksimalnih tri metra. Ideja je da se uoči dolaska poplave s otvorenog mora, posebnim podvodnim branama zatvore tri otvora u venecijansku lagunu kod prolaza Lido, Malamocco i Chioggia. Podvodne brane zamišljene su pregradna vrata na dnu mora, konstruirana kao specijalni rezervoari napunjeni zrakom. Kad bi se punili zrakom, tada bi se podizali prema površini mora i zatvarali ulaze u Lagunu, a kad bi se zrak ispumpao, ponovno bi polegli na dno mora. Brane bi bile široke oko 20 metara, a visina bi varirala o dubini mora – od 20 do 30 metara. Projekt predviđa postavljanje oko 78 brana, a njihov rok trajanja bio bi oko 50 godina.

Međutim, radovi na projektu MOSE vrijednom 5,5 milijardi eura koji je osmišljen 1984. godine, počeli su 2003. godine ali još uvijek nisu okončani jer su njegovu realizaciju usporile razne prepreke uključujući i korupcijski skandal iz 2014. godine, piše The Guardian. Naime, tadašnji gradonačelnik grada Giorgio Orsoni podnio je ostavku nakon što je otkrivena finansijska malverzacija i prisvajanje oblizu 25 miliona eura od novca namijenjenog za izgradnju ovog sistema za zaštitu od poplava.

Također, projekt MOSE kojeg u prekidima izvode inzinjeri italijanske kompanije Fiat, sada ponajviše usporavaju kritike ekologa koji smatraju da će time biti uništen ekosistem lagune.

Većina instaliranih elemenata barijere već je oštetila unutrašnja plijesan, korozija, ali i dagnje kojima je Venecijanska laguna prebogata, što je trebalo očekivati jer dagnje inače predstavljaju nezanemarivu ekonomsku stranu ribarstva i marikulture u toj zoni, piše italijanska La stampa.  Ekolozi upiru prstom i na širenje velike industrijske luke Marghera, kao i mnogobrojne velike kruzere. Međutim, izgradnja pregradnih vrata na morskoj dubini nedavno je ponovno nastavljena, pa italijanski premijer Giuseppe Conte sada obećava da bi sve moglo biti gotovo već do proljeca 2021. godine, piše BBC.

Vanredna sjednica Vlade Italije na kojoj će raspravljati o upravljanju i strukturnim problemima u Veneciji planirana je za kraj novembra, rekao je premijer Conte u intervjuu za dnevnik Corriere della Sera.

 

 

 

IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here