Unatoč kontinuiranim naporima bankarskih regulatora da stanu ukraj finansijskom crnom tržištu, kriminalci su uvijek korak ispred kada je riječ o mehanizmima za ubacivanje prljavog novca u legalne finansijske tokove. O tome najbolje svjedoče afere s pranjem novca koje naprosto sustižu jedna drugu – samo u prošloj godini, otkriveno je nekoliko afera u kojima su oprane milijarde dolara.
Početkom 2018. godine, američko Ministarstvo finansija optužilo je latvijsku ABLV Bank za institucionalno pranje više od 600 miliona američkih dolara sumnjivog porijekla iz Sjeverne Koreje, Azerbejdžana, Rusije i Ukrajine, što je u konačnici dovelo do zatvaranja te banke.
Prošlog novembra, pak, Evropska centralna banka (ECB) oduzela je dozvolu malteškoj Pilatus banci zbog pranja novca, odnosno organiziranja šeme za izbjegavanje američkih sankcija protiv Irana ilegalnim preusmjeravanjem više od 115 miliona američkih dolara iz venecuelanskih u iranske kompanije.
Godinu je zaključio skandal u koji je bio upleten i Goldman Sachs, posredstvom kojeg je, između ostalog i izdavanjem lažnih obveznica, isisano čak 4,5 milijardi dolara iz Malezijskog razvojnog fonda, zbog čega Vlada Malezije sudskim putem traži odštetu od 7,5 milijardi dolara i dugogodišnje zatvorske kazne za američke bankare koji su bili glavni akteri afere.
Sličnim tempom, afere s pranjem novca nastavile su se nizati i u ovoj godini, počevši od takozvane Trojkine praonice, u čijem središtu je Troika Dialog, nekada najveća ruska privatna investicijska banka, koja je navodno preko litvanskih banaka do onih u Holandiji, Austriji, Njemačkoj i drugim evropskim zemljama ilegalno transferirala više od 470 milijardi dolara, 1,3 miliona transfera i 233 hiljade kompanija, do kulminacije prošle godine otrivenog kriminala u režiji Danske Bank, najveće danske banke, koja se tereti za pranje 8,3 milijarde dolara preko svoje estonske podružnice čiji je bivši direktor Aivar Rehe (56) krajem septembra zbog grižnje savjesti izvršio samoubistvo…
Sumnjive transakcije
Iako su aktuelnim istragama vezanim za pranje novca obuhvaćene i neke banke koje imaju svoje podružnice u Bosni i Hercegovini, naša zemlja postala je poprilično imuna na tu vrstu kriminala, što na prvi pogled zvuči iluzorno, ali što, uz činjenicu da je BiH još početkom prošle godine skinuta sa “sive liste” FATF-a (Financial Action Task Force on Money Laundering), međunarodne organizacije koja se bori protiv pranja novca te finansiranja terorizma i širenja oružja za masovno uništenje, potvrđuju i izvještaji domaćih agencija za bankarstvo, u kojima je sve manje novčanih transakcija i klijenata koji nose stigmu moguće povezanosti sa “prljavim novcem“.
Naime, prema izvještajima dviju entitetskih agencija za bankarstvo, novčane transakcije sumnjive na pranje novca u Bosni i Hercegovini su svojevrstan raritet, dok onih koje “mirišu“ na finansiranje terorizma uopće nema.
Kako iz Agencije za bankarstvo FBiH preciziraju u svojoj posljednjoj Informaciji o subjektima bankarskog sistema Federacije BiH, u prvom polugodištu 2019. federalni bankari su Finansijsko-obavještajni odjel (FOO) Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) izvijestili o ukupno 137.385 transakcija pojedinačno “težih“ od 30.000 KM, ukupno vrijednih 6,76 milijardi KM, od kojih su samo 53, u ukupnoj vrijednosti nešto većoj od četiri miliona KM, okarakterizirane kao sumnjive na pranje novca. Istovremeno, banke su prijavile 65 sumnjivih klijenata, od kojih je samo za jednog FOO tražio dostavu dodatnih podataka.
“Podatak da je broj i vrijednost sumnjivih transakcija i broj prijavljenih sumnjivih klijenata povećan, upućuje na zaključak da su banke unaprijedile kontrole te da posvećuju veću pažnju praćenju transakcija i aktivnosti klijenata. Posebno je izražen trend rasta transakcija prijavljenih nakon izvršenja, što ukazuje da su banke veću pažnju posvetile korektivnom praćenju transakcija. O preventivnom djelovanju banaka može se govoriti u četiri slučaja, kada su banke izvještaje o sumnjivim transakcijama dostavile FOO-u prije izvršenja transakcije. Ovo upućuje na zaključak da bi banke trebale da posvete više pažnje analizi transakcija prije izvršenja“, konstatira se u Informaciji, uz opasku da se “temeljem ocjene mjera koje banke poduzimaju u cilju zaštite od zloupotrebe u svrhu pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i ocjene potencijalnih prijetnji od pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, može zaključiti da je bankarski sektor većim dijelom usklađen sa standardima sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti“.
Slabi indikatori
Na isti zaključak upućuje i polugodišnji Izvještaj o stanju bankarskog sistema RS, prema kojem su banke sa sjedištem u manjem bh. entitetu u prvih šest mjeseci 2019. prijavile 63.802 gotovinske transakcije u ukupnoj vrijednosti od 1,94 milijarde KM, od kojih je šest, zbirno vrijednih 2,37 miliona KM, ocijenjeno sumnjivim na pranje novca, dok, kao ni u Federaciji BiH, nisu uočene transakcije koje ukazuju na finasiranje terorističkih aktivnosti. “Banke su u prvom polugodištu 2019. prijavile i dva pravna lica sumnjiva na pranje novca (sumnja da se radi o fiktivnom preduzeću – nerezidentu i plaćanje prema off shore destinaciji)“, napominje se u Izvještaju Agencije za bankarstvo RS, u kojem se opaža da je u posmatranom periodu evidentan značajan pad prijavljenih sumnjivih transakcija u odnosu na isti period 2018. godine.
„Međutim, treba napomenuti da je prema statističkim podacima koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo RS za prijavljene gotovinske transakcije više od 30.000 КM, povezane gotovinske transakcije više od 30.000 КM i sumnjive transakcije, o kojima su obavijestile FOO, za 2015., 2016., 2017. i 2018. godinu (na godišnjem nivou), evidentan trend povećanja prijavljenih gotovinskih transakcija, povezanih gotovinskih transakcija i sumnjivih transakcija. Tako su banke u 2015. godini prijavile osam sumnjivih transakcija, u 2016. godini 21, u 2017. godini 43 i u 2018. godini 48 sumnjivih transakcija“, rečeno je iz Agencije za bankarstvo RS.
Kad su u pitanju djelatnosti iz kojih dolazi najviše sumnjivih bankarskih transakcija, a prema saznanjima Agencije, „najviše prijavljenih sumnjivih transakcija bilo je na osnovu obavljanja gotovinskih uplata na blagajnama banaka, te na osnovu transakcija priliva sredstava iz inostranstva (nepotpuna informacija, odnosno dokumentacija kojom se dokumentuje izvor sredstava, prilivi sredstava iz visokorizičnih trećih zemalja), a kod prijavljenih sumnjivih klijenata prijave su se odnosile na neuobičajena odstupanja prometa po računima klijenta, odnosno na neuobičajeno poslovanje klijenta.“
Zbog evidentnog trenda povećanja prijavljenih gotovinskih transakcija, povezanih gotovinskih transakcija i sumnjivih transakcija banke bi u narednom periodu trebale dodatno unaprijediti indikatore i metode za prepoznavanje sumnjivih transakcija i sumnjivih aktivnosti klijenata.
„U Izvještaju Agencije za prvo polugodište 2019. godine konstatovano je da banke u narednom periodu trebaju dodatno unaprijediti indikatore i metode za prepoznavanje sumnjivih transakcija i sumnjivih aktivnosti klijenata upravo iz razloga što se pojavljuju novi proizvodi na tržištu finansijskih usluga (virtualne mjenjačnice, kriptovalute, internet bankarstvo, mobilno bankarstvo, SMS bankarstvo, …), a takođe, neophodno je da kontinurano unapređuju svoja softverska rješenja za praćenje sumnjivih transakcija i sumnjivih aktivnosti klijenata u bankama“, rečeno je iz Agencije za bankarstvo RS.
Govoreći o kriterijima na osnovu kojih banke ocjenjuju određene transakcije sumnjivim, iz Agencije je dato pojašnjenje da su banke u skladu sa odredbama člana 47. Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, a u cilju lakšeg prepoznavanja sumnjivih transakcija i sumnjivih aktivnosti klijenata – dužne da izrade listu pokazatelja za identifikaciju sumnjivih transakcija i klijenata, te da je koriste u svakodnevnom radu u postupku praćenja računa i transakcija.
Kako je potvrđeno iz ove ustanove, banke Agenciji dostavljaju mjesečne izvještaje koji sadrže statističke podatke o broju i vrijednosti prijavljenih sumnjivih transakcija i broju sumnjivih klijenata, ali Agencija ne raspolaže podacima o aktivnostima koje preduzima FOO u vezi sa prijavljenim sumnjivim transakcija i sumnjivim klijentima.
S druge strane, ni prošle ni ove godine banke nisu prijavile nijednu transakciju sumnjivu na finansiranje terorističkih aktivnosti. Potpuno suprotno, ovo treba posmatrati kao plod efikasnog sistema koji odvraćajuće djeluje na potencijalne izvršioce kriminalnih radnji te vrste, a ne kao indikator nedostataka u sistemu kontrole.
„Banke su uspostavile adekvatne sisteme za praćenje računa i transakcija klijenata. U cilju sprečavanja finansiranja terorističkih aktivnosti sve banke provjeravaju da li su klijenti (nalogodavac ili nalogoprimac) lica koja se nalaze na listama lica osumnjičenih za finansiranje terorističkih aktivnosti, zbog sumnje da finansiraju terorizam ili zbog sumnje da su povezana sa tim licima, a koje kreiraju relevantne međunarodne institucije – Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, odgovarajuća tijela Savjeta Evrope, i domaće institucije – Ministarstvo bezbjednosti i FOO. U slučajevima kada lica koja se nalaze na jednoj od navedenih lista pokušaju uspostaviti poslovni odnos sa bankom ili kada su postojeći klijenti banke, banka je dužna o tome obavijestiti FOO i izvršiti privremeno zamrzavanje sredstava tih lica“, rečeno je iz Agencije za bankarstvo RS.
Prioritet SIPA
“Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) za sve sumnjive transakcije za koje se utvrdi postojanje elemenata krivičnog djela pranja novca sačinjava i nadležnom tužilaštvu dostavlja izvještaj o postojanju osnova sumnje o počinjenju krivičnog djela i izvršiocima, sa odgovarajućim podacima, informacijama i dokumentacijom. U skladu sa Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, obveznici su dužni odmah nakon javljanja sumnje dostaviti Finansijsko obavještajnom odjeljenju SIPA sve raspoložive podatke, informacije i dokumentaciju o svim sumnjivim transakcijama i njihovim izvršiocima, a naročito o transakcijama koje se mogu dovesti u vezu sa terorističkim aktivnostima. Takve sumnjive transakcije su apsolutni prioritet u radu SIPA. SIPA zajedno sa obveznicima, domaćim i međunarodnim institucijama kontinuirano radi na dodatnom unapređenju sistema koji ima za cilj sprječavanje krivičnih djela pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti“, kaže za Business Magazine Luka Miladinović, portparol Državne agencija za istrage i zaštitu (SIPA).
