Iako je zarada osnovni cilj postojanja firmi, pa se pojedini poslodavci odlučuju za opciju veće zarade firme i isplate manje plaće radniku, u većina slučajeva su zainteresirani za poboljšanje opće dobrobiti zaposlenika i kvalitete rada.
Iako je još mnogo faktora koji utječu na visinu plaće, poput tržišnih uslova, u svakom slučaju poslovni ambijent u BiH trenutno ne kreira predispozicije za njihovo povećanje i za jačanje i razvoj privrede
Ono što poslodavci traže smanjenjem opterećenja cijene rada, kojim bi se, između ostalog, stvorio i prostor za povećanje plaća radnicima, moguće je sprovesti u djelo, ali država za te zahtjeve ne pokazuje dovoljno razumijevanja.
Posljedično, nezadovoljni su radnici koji ne mogu obezbijediti bolji kvalitet života, nezadovoljni su poslodavci koji se zbog toga suočavaju sa nižom produktivnošću radnika, nedostatkom radne snage kojima su otvorene opcije na drugim tržištima ili su čak primorani da gase svoje poslovanje. Upitno je i koliko vlastodršci mogu biti zadovoljni budžetom zasnovanim na postojećoj regulativi i opterećenjima na plaću, ali se još uvijek ne odlučuju za promjene.
Mahmut Galijašević, MANN + HUMMEL BA, generalni direktor
Ako govorimo o povećanju plaća radnika koja je jednim djelom, ali ne jedini razlog odlaska naših građana van BiH, onda ovu činjenicu moramo staviti u kontekst konkurentnosti preduzeća i njihove mogućnosti budućeg razvoja. Konkurentnost ovisi o tehnološkom nivou tih kompanija i njihove mogućnosti praćenja povećanja plaća, ali zadržavanja i proširenje poslova kod svojih kupaca. Jedno i drugo mora ići zajedno. Naravno da država može pomoći kako bi se opterećenje na rad smanjilo i time osiguralo zadržavanje konkurentnosti. Trenutno su poslodavci u nepovoljnoj poziciji veoma visokih poreznih nameta koji otežavaju povećanje plaća, koje je u ovom trenutku neophodno.
Darmin Terzić, Zenicatrans, direktor
Opterećenja na plaću i iz plaće jesu visoka, ali to nije jedini faktor koji utječe na visinu dohotka u našoj firmi. Cijene karata u Zenicatransu nismo mijenjali od 2008. godine, a od tada se cijena goriva veoma povećala, a faktor koji indirektno utječe na visinu plaća je i starost voznog parka kroz potrošnju goriva. Država je svoj budžet zasnovala na postojećoj regulativi i postojećim opterećenjima na plaću, ali vjerujem da bi se smanjenjem postojećih doprinosa povećao priliv i u PIO i u zdravstvo, a privrednicima bi bilo omogućeno povećanje plaća radnicima. S povećanjem plaća povećala bi se potrošnja od čega bi korist imali i država i radnici. Na taj način bi mogli imati stabilnu ekonomiju, ali nisam optimističan da će država smanjiti opterećenja.
Mersiha Beširović, Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti STBiH, predsjednica
Mislim da su visoki nameti sasvim sigurno jedan od ključnih razloga, iako je odlazak stručnog kadra svakako vezan i za alarmantno rastuću nesigurnost i neizvjesnost kako samog poslovanja tako i života uopće u BiH. Vlasti definitivno ne mare za ovu situaciju, niti čuju vapaje radnika i radnica, ali ni poslodavaca. Sama činjenica da se kontinuirano nalaze raznorazni izgovori za neusklađivanje minimalne plaće, za koju još uvijek nije poznata ni metodologija izračuna, dovoljno govori da ovo pitanje nikako nije prioritetno za državu. Istovremeno, troškovi života rastu, a sve više građana BiH je bolesno zbog siromaštva i činjenice da ne mogu zadovoljiti ni svoje osnovne životne potrebe.
Adnan Smailbegović, Udruženje poslodavaca FBiH, predsjednik
Plaće su stvar tržišta. Problem BiH je što ima industriju koja je oslonjena na proizvodnju sa velikim učešćem rada i na jeftinu radnu snagu. Nemamo visokih tehnologija i proizvode koji imaju veliku dodatnu vrijednost kako bi mogli izdržati visoke plaće. Udruženje poslodavaca FBiH traži smanjenje doprinosa samo da pomogne poslodavcima kako bi povećali iznos neto plaće, a da bruto iznos ostane na više- manje istom nivou kao što je danas. Pa ipak, ako pogledamo statistiku prosječna neto plaća u FBiH porasla je za 100 KM i to uglavnom na račun realnog sektora. Također, smanjenje doprinosa doprinijelo bi da se iz sive zone, u kojoj je plaća otišla i dvostruko više, novac slije u legalne tokove.
