Prva konkretna akcija na promociji elektromobilnosti u našoj zemlji inicirana je od strane Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH (PKFBiH) koje je Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH uputilo inicijativu za smanjenje carinske stope na uvoz novih automobila u BiH. Suština je da BiH sada ima najstariji vozni park u EU kao i da postoji više od 70 posto vozila koja ne posjeduju katalizator što je porazna činjenica. Ministarstvo je kreiralo Prijedlog odluke o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih automobila do 31. decembra 2019. godine. Odlukom je predloženo da se carinska stopa na uvoz novoproizvedenih automobila koji nemaju preferencijalni status robe iz zemalja s kojima BiH ima zaključene sporazume o slobodnoj trgovini, smanji sa dosadašnjih 15 posto na pet posto za automobile s pogonom na benzin, dizel i hibridna vozila te da se sa pet posto na nula posto smanji carinska stopa na automobile na električni pogon. Ministarstvo je odlučilo da odluku uputi u proceduru Vijeću ministara BiH.
Pa, ipak, mjere carinske politike same po sebi nisu dovoljne za ozbiljniji razvoj elektromobilnosti.
Kada je jedan kupac električnog automobila u BiH htio registrirati svoje vozilo, morao je platiti nekoliko puta veću putarinu pod izgovorom da “neće koristiti gorivo i da je mora platiti na neki način”. Svaki komentar je suvišan.
Također, registracija električnih vozila prvobitno je trajala po nekoliko sedmica dok se određene nedoumice nisu otklonile, ali sada je taj proces identičan kao i za sva druga vozila. Drugi kupac se susreo s problemom kod uplate za osiguranje ovog vozila, jer u osiguravajućoj kući nije postojala tarifa za vozila kod kojih motor nema zapreminu.
Generalno, regulatorni okvir u BiH potrebno je suštinski prilagoditi EU direktivama i zakonima.
Strujno kolo
Prema podacima Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), u 2018. godini u BiH je registrirano ukupno 15 putničkih vozila na čisto električni pogon i 486 putničkih vozila na hibridni pogon. Nije dostupan podatak o tome koliko od ovog broja hibridnih vozila ima mogućnost vanjskog punjenja.
Nijedan električni automobil nije uvezen na tržište BiH u prvoj polovini ove godine, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Mnogi vjerovatno čekaju i najavljeno ukidanje carine na uvoz električnih automobila pa iz tog razloga ove godine nije bilo uvoza. Iako, kad budu usvojene, te mjere neće doprinijeti radikalnoj promjeni ukupne slike transporta i voznog parka BiH, praktično bi predstavljale prvi konkretan korak ka pozitivnijem djelovanju u ovom segmentu.
Jedan od glavnih razloga skromnog broja električnih vozila u ovom momentu je nepostojanje razvijene infrastrukture, odnosno adekvatnog broja javnih punionica u BiH. Iako u BiH ne postoji nikakva referentna baza podataka o broju izgrađenih punionica, nezvanični podatak kojim raspolaže Elekroprivreda BiH (EPBIH) jeste da je trenutno u funkciji 15 do 20 javnih punionica za električna vozila. Jedna od njih nalazi se ispred zgrade Direkcije EPBiH u Sarajevu i u vlasništvu je EPBiH koja trenutno realizira projekat izgradnje šest javnih punionica koje će biti smještene ispred zgrada elektrodistribucija u Bihaću, Goraždu, Mostaru, Travniku, Tuzli i Zenici.
Ne postoji precizan podatak koliko je privatnih punionica.
“S obzirom na to da je BiH dio evropskog kontinenta, da smo zemlja okrenuta turizmu te činjenica da je u EU registrirano više od milion, a u svijetu više od tri miliona električnih vozila, već se sada dešava da pojedini turisti zaobilaze BiH jer nemamo dovoljno razvijenu infrastrukturu punionica. Zemlje okruženja, Hrvatska i Slovenija intenzivno razvijaju infrastrukturu i već sada imaju instalirane hiljade punionica”, rekao je za Business Magazine Haris Muratović, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima FBiH u PKFBiH, naglašavajući da je električna energija domaći energent pa bi se prihodi od naplate električne energije koja bi se koristila kao pogonsko gorivo za električna vozila slijevali u domaću kasu.
Izgradnja infrastrukture za punjenje primaran je preduslov za veće korištenje električnih vozila. Međutim, u prvim fazama razvoja tržišta električnih vozila problem je također što ne postoji dovoljan broj vozila koji bi opravdao gradnju infrastrukture za punjenje i osigurao povrat uloženih sredstava. U ovoj situaciji punionice se ne grade jer nema električnih vozila, a vozači ne kupuju električna vozila jer, između ostalog, nema punionica. Ovaj problem Evropska unija riješila je Direktivom 2014/94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, kojom je svim zemljama članicama propisana obavezna gradnja infrastrukture u svim urbanim sredinama do 2020. godine.
“Ovim je problem riješen na način da infrastruktura punionica prednjači tržištu električnih vozila. Iako ova Direktiva još uvijek nije prenesena u bh. zakonodavstvo, gradnju infrastrukture za punjenje i u našem okruženju treba posmatrati kao preduslov za veće korištenje električnih vozila pa trenutno mali broj ovih vozila ne treba biti razlog da se infrastruktura ne gradi”, rekla je za Business Magazine Suada Penava, rukovodilac stručnog tima razvojnog projekta e-mobilnosti u EPBiH.
Istosmjerna ili naizmjenična
Troškovi realizacije projekata izgradnje infrastrukture za punjenje električnih vozila zavise od toga o kom entitetu, kantonu ili općini u BiH se radi pa je u ovom trenutku nezahvalno navoditi bilo kakvu procjenu cijene dozvola.
“Električna punionica snage 22 kw koja istovremeno može puniti dva automobila košta cca 9.600 KM + PDV, sa uključenim troškovima instalacije, bez troškova izvedbenog projekta i različitih dozvola”, rekao je Muratović za Business Magazine.
Međutim, u pogledu cijene izgradnje punionica treba praviti razliku između AC punionica i DC punionica.
“AC punionice koriste naizmjeničnu struju za punjenje vozila, a kako baterije u vozilima koriste istosmjernu struju tako je ovaj način punjenja ovisan o pretvaraču naizmjenične struje u istosmjernu struju koji svako od ovih vozila ima. Vrijeme punjenja na ovim punionicama je između dva i pet sati ovisno o ispražnjenosti i kapacitetu baterije. Cijena ovakvih punionica je, ovisno o snazi, oko 3.000 do 7.000 KM.
DC punionice su znatno brže jer koriste istosmjernu struju i ovise jedino o snazi same punionice te su u stanju napuniti 80 posto kapaciteta baterije vozila za 15 minuta do jednog sata. Ove punionice su i puno skuplje i koštaju od 50.000 do 100.000 KM, opet ovisno o snazi same punionice”, precizirao je za Business Magazine Adonis Kozina, tehnički direktor kompanije SLT d.o.o.
Treba primijetiti i da je električna vozila moguće puniti i na normalne utičnice od 220V. To traje duže (oko šest do osam sati), ali uz većinu električnih vozila dolazi specijalizirani kabl s pretvaračem za punjenje vozila na 220V.
Kroz birokratiju
Javno privatna partnerstva mogla bi biti interesantna za ubrzanje gradnje infrastrukture punionica. Međutim, iz EPBiH za sada nemaju iskustva sa JPP modelom.
“Model JPP je itekako poželjan, s obzirom na to da se širom Evrope i regije već ovakvi projekti intenzivno realiziraju”, rekao je Muratović.
Možda trebamo samo prepisati trenutno prisutne primjere iz Evrope.
“Najveći investitori u punionice u Evropi, a posebno u Hrvatskoj su telekom operatori kao i lanci benzinskih postaja”, rekao je Kozina.
Iz PorscheBH smatraju da za širenje infrastrukture i nisu nužno neophodna strateška partnerstva ili partnerstva javnog i privatnog sektora.
“Naime, i cijene punjača ubrzano padaju i već će krajem 2019. godine biti moguće nabaviti zidni 22kW AC smart punjač (tzv. wallbox) po cijeni 1.500 KM što je npr. povoljnije od cijena mnogih mobilnih telefona danas”, rekao je za Business Magazine Ismir Omeragić, brand manager za Volkswagen putnički program.
No, ono što je nužno svakako je pojednostavljenje i smanjenje birokratije.
“Ukoliko pravite punionicu uz već postojeći objekat i priključujete je na postojeću elektro-mrežu sa dostatnim kapacitetom to nije problem. Međutim, svaka nova izgradnja zasebne punionice uz javne ceste i saobraćajnice, parkirališta i slično iziskuje veliki broj dozvola, odobrenja i saglasnosti, što opet podrazumijeva i veće troškove”, dodao je Omeragić.
Iz tog razloga, PorscheBH je preko Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima inicirao prijedlog da se usvoji zakon sličan onom koji postoji u Hrvatskoj, a prema kojem bi javne punionice bile smatrane lako izgradivim objektima od javnog interesa – čime bi se izbjegle velike prepreke birokratske prirode kakve su svakodnevnica u BiH.
Pristupačnije cijene
Osim infrastrukture, drugi preduslov za veću popularizaciju električnih vozila u BiH je komercijalna dostupnost električnih vozila kroz niže prodajne cijene ili postojanje poticaja za njihovu kupovinu i korištenje, a kojima se smanjuje trošak za potencijalne vlasnike.
“Trenutno električna vozila imaju još uvijek nepristupačne cijene, oko 50.000 KM potrebno je izdvojiti za manji segment električnih vozila, 70.000 KM do 90.000 KM za srednji, a za premium segment od 120.000 KM i više”, rekao je za Business Magazine Ismir Omeragić.
Pa, ipak, o cijeni ovih vozila ne treba promišljati u svjetlu same cijene nabavke vozila, nego cijene korištenja samog vozila gdje su električna vozila sa svakim pređenim kilometrom sve isplativija poredeći ih s onima na konvencionalni pogon.
“Ovdje se izdvaja višestruko niža cijena pogonskog goriva koja iznosi 1,7 KM za pređenih 100 kilometara za VW e-Golf, u odnosu na 8,7 KM za pređenih 100 kilometara za ekvivalentni VW Golf VII 2.0 TDI s konvencionalnim motorom”, rekao je za Business Magazine Adnan Bosović, zamjenik rukovodioca stručnog tima razvojnog projekta e-mobilnosti u EPBiH.
Usluga punjenja vozila u Evropi već odavno nije besplatna, ali je cijena i dalje višestruko povoljnija od cijena goriva za automobile sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem. Besplatno napuniti električni automobil moguće je još samo u Hrvatskoj, ali je obavezno posjedovati specijalizirane kartice za pokretanje punjenja koje izdaju vlasnici punionice.
Također, održavanje električnih vozila višestruko je jeftinije od održavanja vozila sa motorima na unutrašnje sagorijevanje.
“Redovno održavanje električnih vozila je zanemarivo jer nema nikakvih filtera (osim filtera polena), ni maziva itd.”, rekao je Kozina za Business Magazine.
Osim toga, proizvođači električnih vozila razvijaju sve ekonomičnije modele.
“Sjajna je vijest da će u toku ove i naredne godine biti lansirano više od 50 različitih modela sa električnim pogonom, kao i činjenica da će hiperprodukcijom cijene značajno opadati te će se neki od ovih automobila moći nabaviti i od 50.000 do 70.000 KM”, rekao je Muratović.
Proizvođači automobila posvećuju sve više pažnje autonomiji električnih vozila kao i potrebnom vremenu za punjenje baterije, što su stvarni izazovi za električna vozila pored same njihove cijene. Iz Volkswagen grupacije stižu modeli iz tzv. ID. familije na novoj platformi (MEB) napravljenoj isključivo za proizvodnju čisto električnih vozila.
“Najavljene su cijene analogno današnjim nešto opremljenijim dizel vozilima sa značajno većim autonomijama (realni domet do 580 kilometara), sa rjeđom potrebom za servisiranjem, nižim troškovima servisa te značajno nižom cijenom energenta”, rekao je Omeragić.
Ekološka svijest
S obzirom na procentualni udio transportnog sektora u ukupnim emisijama, razvoj elektromobilnosti primarno se posmatra kao način za ostvarenje ciljeva u pogledu klimatskih promjena i smanjenja negativnog uticaja na okoliš, a doprinosi i povećanju energetske sigurnosti, jer se ne koriste uvozna nafta i naftni derivati nego električna energija proizvedena iz domaćih energenata.
“U skladu sa zvaničnim podacima iz Treće nacionalne komunikacije za BiH ukupne emisije CO2 iznosile su 19.417 Gg od čega na saobraćaj otpada 2.881 Gg što iznosi 11,8 posto”, rekao je za Business Magazine Enis Krečinić iz Sektora životne sredine Hidrometeorološkog zavoda FBiH (FHMZ).
Konkretno, Penava je kao primjer navela da korištenje jednog od električnih vozila u vlasništvu EPBiH (Volkswagen e-Golf) dovodi do smanjenja emisija CO2 od blizu 20 posto u odnosu na korištenje ekvivalentnog vozila na dizel pogon (Volkswagen Golf VII 2.0 TDI).
Osim što električna vozila nemaju unutrašnje sagorijevanje tako da nemaju nikakve emisije CO2, korištenje ovih vozila dovodi do veoma značajnog smanjenje ostalih polutanata koji zagađuju zrak, a što je posebno veliki problem u bh. gradovima u zimskim mjesecima. Naravno, postoji drugi vid emisija, od trošenja ceste, kočnica i guma, koje su minimalne i njih imaju i vozila sa unutrašnjim sagorijevanjem, pored emisija iz auspuha.
Eventualno, električna energija većinom se proizvodi iz termoelektrana pa tako imamo emisiju CO2 od proizvodnje energije koja se kasnije koristi za pokretanje električnih vozila, ali to je već druga priča. U narednom periodu FHMZ će u suradnji sa EPBiH uraditi proračun emisija iz električnih vozila na osnovu njihove potrošnje električne energije i proizvodnje te energije.
S druge strane, u skladu sa Ugovorom o uspostavi Energetske zajednice, BiH je dužna transponirati i implementirati Direktivu o promociji upotrebe energije iz obnovljivih izvora (Direktiva 2009/28/EK), a razvoj elektromobilnosti može značajno doprinijeti ispunjavanju obaveze naše države vezano za učešće energije iz OIE u transportu koje, prema ovom dokumentu, do 2020. godine treba da iznosi 10 posto.
Spremnost BiH kao države ogleda se i u tome da je Misija BiH pri EU, na sastanku Vijeća za promet, telekomunikacije i energiju održanom u periodu od 7. do 11. juna 2018. godine u Luksemburgu, podržala promoviranje ekoloških vozila.
Osim toga, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 3.600 osoba tokom godine umire od prekomjernog zagađenja u BiH, za što su emisije iz transporta značajan uzročnik.
“To je ogroman gubitak za našu državu, kako po pitanju povećanja stope mortaliteta, tako i po pitanju smanjenja produktivnosti u radnoj snazi stanovništva BiH”, rekao je Muratović.
Električni automobili također su sve značajni kod smanjenja buke iz transporta, što je također važan faktor za njihovo omasovljavanje u BiH.
Regulatorni okvir
Carinska politika je samo jedna od oblasti u kojoj se mogu donositi mjere za veće korištenje električnih vozila. Iako su aktivnosti na smanjenju carinske stope za uvoz električnih vozila u BiH za svaku pohvalu, te mjere ne mogu biti dovoljne.
“Za sistemske iskorake u oblasti elektromobilnosti u BiH nužno je uspostaviti podržavajući regulatorni okvir u nekoliko domena. U domenu prostornog planiranja i gradnje nužno je uvođenje pojma punionica za električna vozila u relevantnu regulativu, pojednostavljenje uslova za izgradnju punionica za električna vozila, odnosno tretman punionice kao jednostavne građevine za koju ne treba građevinska dozvola, planiranje prostora za električna vozila i infrastrukture za njihovo punjenje pri izgradnji novih objekata (parkirna mjesta), te planiranje zemljišta za izgradnju infrastrukture za punjenje. Potrebna regulativa iz domena priključenja punionica na elektroenergetsku mrežu je uvođenje pojma punionice za električna vozila u relevantnu regulativu i definiranje uslova za njihovo priključenje na elektroenergetsku mrežu, kao i propisivanje obaveze investitora punionica o informiranju nadležnog subjekta (elektrodistributivnog preduzeća) o priključku punionica kada one idu na unutrašnje instalacije objekta. Svakako da se regulativa iz domena carinske i poreske politike treba ogledati u smanjenju /ukidanju poreza za kupovinu električnih vozila, kao i smanjenju/ukidanju carina za uvoz takvih vozila te olakšica kod registracije, ali je potrebno da i u domenu korištenja električnih vozila bude omogućeno besplatno parkiranje, besplatno punjenje te besplatne ili umanjene putarine”, rekla je Penava za Business Magazine.
Naime, ukoliko budu usvojene, mjere carinske politike pomogle bi da se postigne niža cijena vozila.
“Da bi električna vozila zaživjela u punom smislu potrebno je više, prvenstveno angažmana države i to zaista nije ona floskula prema kojoj svi očekuju uvijek nešto od države već su nas u to uvjerile kolege praksom iz svojih EU zemalja. Norveška je daleko najbolji primjer za to kada govorimo o električnim vozilima. Mada su svi smatrali da je razlog tzv. elektro-booma to što su oni ekološki više osviješteni od ostatka EU zemalja ili posebno zemalja Balkana, istraživanja su pokazala da su primarna dva razloga odluke o kupovini električnog vozila zapravo finansijske prirode. Norvežani ne plaćaju PDV prilikom nabavke električnog vozila i oslobođeni su plaćanja putarina i trajekta, što je bio dovoljan razlog da Norveška koja je izvoznica nafte na kojoj je zasnovano bogatstvo te zemlje, postala uz Kinu svjetska predvodnica na polju elektromobilnosti”, rekao je Omeragić.
Volkswagen kampanja za promociju električnih vozila tako će biti zasnovana na sloganu Budimo Norvežani.
Dosta možemo naučiti i od Hrvatske, koja ima Zakon o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prometu, koji od 2013. godine propisuje da javni organi kod kupovine vozila moraju kao kriterije pri javnoj nabavci uzimati energetske efekte i utjecaj na okoliš tokom radnog vijeka vozila, uključujući potrošnju energije i emisiju CO2. Također, u Hrvatskoj je aktuelan Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama kojim je propisano da se punionice za električna vozila mogu graditi bez građevinske dozvole, Nacionalni okvir politike za uspostavu infrastrukture i razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu donesen 2017. godine kojim je, između ostalog, precizirano da u ovoj zemlji do 2020. godine punionice moraju biti dostupne na svakih 50 kilometara autocesta u svim aglomeracijama s više od 20.000 stanovnika, u svim morskim, zračnim i lukama unutarnje plovidbe, kao i na željezničkim kolodvorima, kao i Zakon o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva iz 2016. godine kojim je u hrvatsko zakonodavstvo prenesena Direktiva 2014/94/EU.
Novo udruženje
Privredna komora FBiH intenzivno radi na poboljšanju regulatornog okvira za razvoj elektromobilnosti. Osim kroz upućivanje inicijative za smanjenje carinske stope na uvoz novih automobila Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, PKFBiH je krajem prošle godine zajedno sa JP Elektroprivreda BiH d.d. i JP Sarajevo d.o.o., organizirala konferenciju o elektromobilnosti Evropski trendovi i domaće perspektive sa ciljem iniciranja šire javne diskusije o elektromobilnosti kao novom tehnološkom rješenju u cestovnom saobraćaju. Do sada su aktivnosti PKFBiH na jačanju elektromobilnosti provođene kroz Udruženje ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima, a iz PKFBiH imaju u planu osnivanje novog udruženja kome će osnovni cilj biti rad na promoviranju elektromobilnosti i uspostavi odgovarajućeg regulatornog okvira.
Sarajevo dobija besplatan punjač
Zahvaljujući saradnji Općine Stari Grad i kompanije Porsche BH, bit će instaliran najmoderniji punjač za električna vozila. Ova stanica za napajanje, tzv. punionica nalazit će se u javnoj podzemnoj garaži preko puta Vijećnice, čija je izgradnja u toku. Nakon izgradnje i puštanja u funkciju javne podzemne garaže, kompanija Porsche BH će donirati punjač za električna vozila. Građani će ga koristiti bez ikakve naknade.
Ovo je prvi takav slučaj u Kantonu Sarajevo, gdje trenutno ne postoji punjač sa namjenom za punjenje električnih automobila javnog karaktera.
