Vještačka inteligencija, e-uprava, zaštita podataka, kako će izgledati gradske uprave 2030. godine, digitalni humanizam, aktivnosti evropskih gradova u oblasti digitalizacije bile su teme dvodnevne konferencije evropskih gradova održane u Beču. Konferenciji, koju je organizirao EurocommPR, prisustvovali su predstavnici gradskih uprava evropskih gradova, predstavnici Kantona Sarajevo i Gradske uprave Grada Sarajeva te predstavnici medija iz Sarajeva, Zagreba, Beograda, Sofije, Krakova, Praga.
Učesnici konferencije imali su priliku čuti, prije svega, pozitivna iskustva Gradske uprave Beča koje i oni mogu primijeniti u svojim gradovima. Konferencija je definirala osnovne smjernice u kojima treba ići proces digitalizacije i uvođenje umjetne inteligencije u svakodnevni život. Zaključak je da savremene tehnologije donose brojne prednosti, ali i određene rizike s kojima se moramo suočiti s obzirom na to da imaju uticaj na sve nas. Naglašeno je da u fokusu digitalizacije moraju biti građani, jer sve može biti digitalizirano i efikasnije, ali ukoliko čovjek nije u centru onda se ne može govoriti o efikasnosti.
Digitalni humanizam
O digitalnom humanizmu i etici u doba umjetne inteligencije govorio je profesor filozofije Julian Nida-Rümelin koji je istaknuo značaj kontroliranja digitalizacije.
„Svaka tehnološka promjena izazvala je reakciju, jer su se ljudi nadali da će se svijet promijeniti. Primjer je Henry Ford koji je kazao da će automobili donijeti mir u svijet, dok je Timothy Leary kazao da će sve biti povezano i neće biti razloga za ratovanje. Upravo je ovo izazvalo strahove koje je Stephen Hawking opisao riječima „Bojim se da bi umjetna inteligencija u potpunosti mogla uništiti čovjeka”. Također, medicinska istraživanja i genetski inženjering došli su do tačke kada su stvari izmakle kontroli. S toga je potrebno kontolirati pretjerivanje u istraživanju kako ne bi izmaklo kontroli i kako bi služilo ljudima“, objasnio je profesor Nida-Rümelin.
Osvrnuo se i na politiku velikih korporacija koje uporno propagiraju priču o čistoj ekonomiji te naveo primjer automobilske kompanije Tesla, koja potencira da su električna vozila ekološki prihvatljiva, međutim iza toga se krije činjenica da proizvodnja baterija za automobile uzrokuje ogromno zagađenje zraka što znači da nije čista. Kao primjer negativnih strana razvoja naveo je i dobijanja energije, gdje je u određenom periodu razvijana energija nuklearne fuzije, a sada se više okrećemo srednjovjekovnim načinima, tj. dobijanju energije od sunca i vjetra.
Kada je u pitanju uvođenje e-osobe u pravni sistem, o čemu se u Evropskoj uniji već neko vrijeme raspravlja i istražuje, te uvođenju robota i hibridnih bića u naš život, profesor Nida Rümelin smatra da sve ovo zavisi od nas i da mi odlučujemo.
„Mi odlučujemo. Mi kontroliramo ekonomiju i politiku. Moramo pronaći načine koji će nam omogućiti kontrolu. Digitalni humanizam je nešto što će preovladavati i EU mora stvoriti uslove koji će omogućiti uticaj na digitalizaciju“, dodao je profesor Nida-Ruumelin.
Michael Stampfer, direktor bečkog Fonda za nauku, istraživanje i tehnologiju govorio je o digitalnom humanizmu u Beču. U bečkom Manifestu digitalnog humanizma navodi se da digitalne tehnologije ometaju društva i dovode u pitanje naše razumijevanje šta znači biti čovjek. Danas se suočavamo sa ko-evolucijom tehnologije i čovječanstva. Kretanje podataka, algoritama i tehnologije uznemirava društvo na način da mijenja interkaciju među ljudima, institucije, ekonomiju i političke strukture. S toga, kako stoji u Manifestu, moramo mijenjati tehnologiju u skladu sa ljudskim vrijednostima i potrebama, umjesto što dopuštamo da tehnologija mijenja ljude. Zadatak nije obuzdati informacione i komunikacione tehnologije, nego ohrabrivati inovacije koje u središte stavljaju čovjeka. Neki od osnovnih principa Manifesta odnose se na to da tehnologija mora promovirati demokratiju i inkluziju, privatnost i sloboda govora kao osnovne vrijednosti demokratije moraju biti u centru aktivnosti, regulativa mora intervenirati u oblasti tehnoloških monopola, odluke koje mogu imati posljedice na indvidue ili grupe moraju se donositi od strane ljudi, edukacija o tehnologiji i njenom socijalnom impaktu mora početi što prije.
O budućim planovima i iskustvima Beča na području digitalizacije govorila je Katja Mayer sa Bečkog univerziteta i naglasila značaj zajedničkog rada uprave, zajednice i nauke.
Iskustvo Bratislave sa učesnicima konferencije podijelio je Filip Húšťava iz Odjela informacionih tehnologija Gradske uprave Bratislava.
„Beč i Bratislava su blizu, ali postoje ogromne razlike, što može biti uticaj historijskih prilika. Međutim, s druge strane i u poređenju s Estonijom, koja je također bivša zemlja istočnog bloka, razlike su velike. Razlog tome je u kolaboraciji i sposobnosti ljudi i društva da rade zajedno i naprave veliki uticaj za svoju zemlju. Zahvaljujući novom gradonačelniku mi možemo govoriti o novoj paradigmi Bratislave. Danas imamo političku volju da unaprijedimo naš grad. Suočavamo se određenim izazovima, ali radimo i na novim projektima. Tako je u toku realizacija projekta koji će unaprijediti gradski saobraćaj, ulažemo i u blockchain tehnologiju te radimo na novim servisima građana. Želimo preuzeti najbolje evropske i svjetske prakse te smo spremni na saradnju i razmjenu iskustava“, kazao je Húšťava tokom svoje prezentacije.
Clemens Wasner, direktor kompanije Enlite AI govorio je o razlozima zašto javni sektor treba podržati umjetnu inteligenciju. Istaknuo je da je umjetna inteligencija važna zbog ekonomskog rasta, novih biznis modela, produktivnosti i efikasnosti što je veoma bitno za javni sektor.
„Umjetna inteligencija ima veliki uticaj na grad i javne servise. Npr. kada se spomene umjetna inteligencija u zdravstvu prva asocijacija je da je to sistem koji će pomoći ljekarima u postavljanju dijagnoze. Međutim, uticaj je puno veći. Ne samo u postavljanju dijagnoza, nego i u unapređenju zdravstvene administracije što može doprinijeti uštedi. Također, u obrazovanju-kompjuterski programi mogu pomoći u ocjenjivanju učenika npr. da li je tačan matematički zadatak, da li je ispravna rečenica na engleskom itd. U Kini u učionicama su postavljene pametne kamere koje prate pažnju i motivaciju učenika. Upotrebom umjetne inteligencije u gradskom saobraćaju može se vidjeti gdje su radovi, gdje su policijske patrole i drugi servisi mogu povećati korištenje javnog saobraćaja“, objasnio je Wasner.
Dodao je da su veliki gradovi, kao što su London i Singapur, ozbiljno shvatili korištenje umjetne inteligencije te da Kanada aktivno radi na privlačenju internacionalnih kompanija koje se bave umjetnom inteligencijom. Istaknuo je da Beč ima odličnu podlogu za upotrebu umjetne inteligencije, pri čemu je neophodna uključenost lokalne zajednice te da realizaciju planova na ovom polju treba početi odmah.
U završnom dijelu prvog dana konferencije uslijedile su panel diskusije o umjetnoj inteligenciji u gradskoj upravi, ali i kako start-upi vide upotrebu umjetnu inteligencije na javnoj upravi i servisima. Zbog povećane zabrinutosti u vezi zaštite i zloupotrebe podataka i uredbe o GDPR-u predstavnici start-up kompanija pojasnili su na koji način umjetna inteligencija može pomoći u zaštiti i sigurnoj upotrebi podataka, ali i kako može unaprijediti poslovanje. Alexandra Ebert iz kompanije Mostly AI pojasnila je na koji način The Synthetic Data Engine, koji je razvila ova kompanija, omogućava dobijanje realističnih i reprezentativnih podataka, uz istovremenu zaštitu privatnosti. Andreas Rath iz kompanije ONDEWO predstavio je AI konverzacijsku platformu ove kompanije koja omogućava najveću moguća tačnost u slučajevima upotrebe. Na temelju nestrukturiranog unosa teksta na prirodnom jeziku, napredni algoritmi umjetne inteligencije (AI) prepoznaju prilagođene entitete (npr. nazive proizvoda), otkrivaju namjere korisnika (npr. naručivanje proizvoda), izvode strukturirane korisničke kontekstne informacije i potpuno automatiziraju razgovore između čovjeka i mašine. Klijenti platforme digitaliziraju svoje poslovne modele, stvaraju inovativne digitalne proizvode i čine postojeće pametnijima, a smanjuju troškove automatizacijom.
Razmjena iskustava
Drugi dan Konferencije započeo je interesantom prezentacijom Urlike Huemer, voditeljice Informacionog odjela Grada Beča, koja je konkretnim primjerima i realiziranim projektima od strane Gradske uprave Beča pokazala zašto je ovaj grad proglašen najpametnijim u svijetu.
„Stalno razgovaramo o novim tehnologijma i strategijama, imamo jak tim koji promovira sve aspekte grada i ulažemo napore da dostignemo željene ciljeve. Želimo održati poziciju Beča kao grada koji je nabolje mjesto za život i fokusirani smo isključivo na razvoj tehnologija koje će najbolje podržati naše građane i donijeti im benefite. Aktivnosti se temelje na dva osnovna principa – zaštita i sigurnost podataka naših građana i transparentnost i otvorenost. Građani ne smiju biti isključeni iz procesa digitalizacije. Za Digitalnu strategiju Beča karakteristično je da je kreirana otvoreno i u diskusiji i razgovorima kako sa privrednicima tako i sa građanima“, istaknula je Huemer.
Bitno je naglasiti da je Beč veoma fokusiran na privredni razvoj, ali i na olakšavanje svakodnevnog života građana. Kada su u pitanju privrednici konstantno se radi na iznalaženju načina kako privući investitore te kako olakšati njihovo poslovanje. Kontinuirano se razmatraju servisi koji imaju za cilj podršku privrednika i stalno se radi na izmjeni procesa kako bi im se olakšalo. Tako stanovnici ovog grada imaju niz prednosti i mogućnosti kojima privatne ili poslovne postupke mogu završiti brže i on-line. Jedan od tih servisa je i i e-goverment pomoću kojeg građani mogu npr. aplicirati za ponovno izdavanje pasoša.
„Građani koriste dosta on-line servisa i imaju dosta očekivanja. Žele smanjiti kontakt s birokratijom i više servisa. Jedan od tih servisa je i portal Mein Wein-Moj Beč gdje smo pojednostavili, modernizirali i inovirali servise. Tako pomoću ovog servisa građani Beča mogu online dobiti građevinsku dozvolu ili dozvolu za baštu kafića ili trafiku. Pomoću aplikacije Wienn live, mogu vidjeti kompletnu mapu Beča, gdje su instalirani WiFi hotspot, QR Code čitači, u kojim ulicama su radovi, informacije o vremenskim prilika kao i informacije o kriznim situacijama“, dodala je Huemer.
Gradska uprava Beča posebno je ponosna na aplikaciju Sag’s Wien-Reci Beču pomoću koje građani, ukoliko uoče neki problem u svom gradu, vrlo jednostavno to mogu pomoću svojih pametnih telefona uslikati, poslati i pratiti rješenje problema te na kraju dobiju obavijest da li je problem riješen. Osim što olakšava građanima prijavljivanje problema, aplikacija je također pokazatelj koliko je gradska uprava efikasna u rješavanju problema iz svoje nadležnosti.
Peter Parycek, šef Odjela e-uprave i administracije i profesor e-uprave na Danube Univerzitetu Krems, govorio je o budućnosti digitalne uprave. Istaknuo je da uprave raspolažu ogromnom količinom podataka te se postavlja pitanje njihove organizacije. Objasnio je da upotreba podataka mora biti pravno regulirana, ali s obzirom na to da pravnici ne znaju ništa o tehnologiji, za optimalna rješenja potrebni su posvećeni, interdisciplinarni timovi, koji će dovesti do uspješnosti rada uprave.
U završnom dijelu Konferencije uslijedila je panel diskusija i predstavljanje e-uprave u evropskim gradovima, gdje su predstavnici iz Mađarske, Krakova, Praga i Sofije prezentirali svoje aktivnosti i programe u oblasti digitalizacije te razmijenili iskustva. Karakteristično za sve ove gradove jeste da puno ulažu u modernizaciju uprave, podršku inovacijama i privlačenje investitora. Zaključili su da, kada je u pitanju digitalizacija, javna uprava ne može sama raditi nego je potrebna saradnja istraživačkin institucija, građana, kompanija, univerziteta i start-upa. Još jednom su naglasili da je u procesu digitalizacije potrebno misliti, prije svega, o stvarnim ljudima, a ne o umjetnoj inteligenciji te da je za uspješan proces potrebno strateško planiranje kako bi se izbjegle greške.
