Iako je prije nekoliko godina smilje smatrano hercegovačkim zlatom, koje je trebalo donijeti ekonomski napredak ovom području, izgleda da do toga neće doći. Prema analizama Vanjskotrgovinske komore BiH i USAID/Sweden FARMA II projekta, izvoz eteričnih ulja u 2018. godini manji je za 26 posto u odnosu na 2017., a pad izvoza može se pripisati smanjenju cijene ulja od smilja, koje je najznačajniji izvozni artikal u ovoj kategoriji. Prezasićenost tržišta, niske otkupne cijene, nesistemski pristup te kako proizvođači smatraju, nedovoljna podrška institucija da se pronađu kupci uticalo je da mnogi proizvođači preoravaju nasade smilja. Veliki broj proizvođača smilja okreće se drugim kulturama, onima koje tradicionalno uspijevaju u Hercegovini ili nekima koje tek postaju aktuelne, prvenstveno vinovoj lozi i maslinama.
„Proizvodnja smilja, kao i druga poljoprivredna proizvodnja je tvornica na otvorenom i njen uspjeh ovisi o brojnim vanjskim faktorima. Što se tiče klimatskih faktora, proizvođači su imali jednu berbu i to vrlo kvalitetne zelene mase. Proizvodnja smilja bila je stihijska, bez neke daleke vizije, pogotovo kada su je i pojedinci iz struke zagovarali, usljed tada neuravnoteženog svjetskog tržišta.Tržište je upravo najveći problem s kojim se suočavaju proizvođači i prerađivači smilja. Ovim problemom ugrožene su sve kategorije proizvođača, veliki proizvođači uložili su ogromna sredstva i očekuju otkup po visokim cijenama, ali i mali koji su očekivali dodatne skromne prihode i šansu u opstanku na vlastitom prostoru“, za Business Magazine kaže Erina Lasić, sekretar Grupacije proizvođača i prerađivača smilja pri Privrednoj komori FBiH.
Niska otkupna cijena
Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK u izjavi za naš magazin ističe da se proizvođači smilja najviše žale na nisku otkupnu cijenu sirovog smilja koja ovu proizvodnju čini neisplativom.
„Pored cijene, problem je i nesigurnost otkupa i dinamika isplate isporučenog smilja. U nešto boljem su položaju plantaže koje imaju zaokružen proces proizvodnje, prerađivačke kapacitete i mogućnost proizvodnje veće količine ulja ujednačene kvalitete te uhodane kanale distribucije. Međutim, slaba potražnja za eteričnim uljem od smilja razlog je što od otkupa odustaje i dio prerađivača. Stoga, najvećim dijelom manji proizvođači zapuštaju nasade smilja ili ih preoravaju“, objašnjava Jović.
Jović naglašava da se u proizvodnji smilja dogodila prava stihija kakva nije zabilježena u poljoprivrednoj proizvodnji od završetka rata do danas, zbog čega je i došlo do prezasićenja tržišta.
„S druge strane, inozemni otkupljivači destiliranog ulja postali su sve zahtjevniji u pogledu kvalitete što je uvjetovalo da se analize ulja moraju obavljati i u laboratorijima izvan BiH. Također, bilo je i promašaja kod samih proizvođača, kako u smislu primjene odgovarajući agrotehničkih mjera tako i u pogledu izbora samih lokacija za sadnju smilja“, dodaje Jović.
Prema mišljenju ministra, perspektiva uzgoja smilja medijski se znatno više uveličala nego što joj to i pripada, a potpuno su zanemarene ostale kulture ljekovitog bilja.
„Dovoljno je bilo sagledati zahtjeve za površinama za sadnju smilja na području jedne općine pa da se vidi da su to iznimne površine. Na neizravan način upozoravali smo podnositelje zahtjeva da o svemu razmisle. Nije prošlo mnogo vremena počelo se odustajati od zahtjeva, a podnešene zahtjeve prenamjenovati u druge kulture. Upravo u prenamjeni u druge kulture vidimo priliku za proizvođače smilja koji su uložili znatna sredstva u kultiviranje neplodnog poljoprivrednog zemljišta“, ističe Jović.
Radovan Anđelić, direktor kompanije Anđelić i jedan od najvećih proizvođača smilja u Trebinju, još je 2016. godine upozorio da će doći do prezasićenosti tržišta te će, prema njegovom mišljenju, 2019. godina biti još gora u odnosu na 2018. godinu.
Nije urađena analiza
„Padu izvoza doprinijela je smanjena potražnja i drastičan pad cijena sa 1.800 na 800 eura po kilogramu. Kupci su se snabdjeli potrebnim količinama tako da će 2019. godina biti još lošija. Najveći problem s kojim su se suočili proizvođači i prerađivači smilja je hiper produkcija. Otkupna cijena sirovine pala je na 1,30 KM, a ove godine je veliko pitanje da li će biti otkupa od malih proizvođača. Vjerujem da su mnogi mali uspjeli nadoknaditi uloženo, pa već zaoravaju svoje male plantaže“, za Business Magazine kaže Anđelić.
Prema njegovim riječima, prije ulaska u ovaj posao proizvođači su trebali ispitati tržište. Mnogi su zasadili hiljade hektara ove biljke, bez da je riješeno pitanje otkupa i prodaje velikih količina ulja, nadajući se pomoći države i dolasku velikih kupaca.
„Za nepovjerovati je kako ljudi ulaze u posao bez osnovne informacije o globalnoj tražnji. Npr. svjetske potrebe bile su do 2012. godine oko 12.000 kilograma da bi 2015. i 2016. godine skočile na 16.000 kilograma. Uzrok povećane tražnje su antiage kreme na bazi smilja. Ogromne plantaže su posađene, prvo na Korzici i Provansi, pa Italiji i Hrvatskoj , BiH te Albaniji i Bugarskoj“, ističe Anđelić.
Jedan od ciljeva osnivanja Grupacije proizvođača i prerađivača smilja pri Privrednoj komori FBiH bio je da se dođe do brendiranog proizvoda od smilja. Kako Lasić kaže, taj cilj još uvijek postoji i od njega se ne odustaje.
„Imamo odličnu suradnju sa akademskog zajednicom koja u suradnji sa profesorima sa europskih sveučilišta organizira posjete i znanstvena istraživanja na plantažama smilja te istraživanja parametara koji će biti znakovi prepoznatljivosti proizvoda Hercegovine. To je duži proces utemeljen na znanstvenom istraživanju“, kaže Lasić i dodaje da ne treba odustajati.
S druge strane, ministar Jović i Anđelić nisu optimistični.
„Po mom osobnom mišljenju, imamo previše površina pod jednom kulturom za koju nemamo tradiciju uzgoja. Oni proizvođači koji budu u stanju odgovoriti sve većim zahtjevima tržišta mogu se nadati boljim danima, s time da se mora razmišljati ne samo o drugim kulturama ljekovitog bilja nego i o kulturama po kojima je ova regija prepoznatljiva i za što postoji tradicija uzgoja“, ističe Jović.
Anđelić dodaje da je oporavak ove vrste proizvodnje i dostizanja vrijednosti izvoza iz 2017. godine nemoguća misija.
„Samim padom cijene po kilogramu, vrijednost izvoza se smanjuje. Moja procjena je da će doći do još većeg pada cijena, jer sami proizvođači pokušavaju da se riješe zaliha, koje su ogromne, a stiže nova berba i proizvodnja“, dodaje Anđelić.
Banka eteričnih ulja ostala samo ideja
Sredinom 2017. godine, zbog sve nižih otkupnih cijena ulja od smilja proizvođači ove kulture odlučili su da će ići sa osnivanjem banke eteričnog ulja. Osnivanje banke trebalo je u cijeli posao unijeti ozbiljnu notu i red, ali i olakšati plasman proizvoda na strano tržište. Pojedini proizvođači su s ciljem što brže prodaje proizvoda, eterična ulja prodavali jeftino, čime su oborili cijene i uzrokovali poremećaje na tržištu. Iz tog razloga banka je bila efikasno rješenje kako bi se proizvođači zaštitili. Bila je zamisao da veliki proizvođači od manjih otkupljuju ulje kako se ne bi prodavalo neposredno nakon destilacije nego da se prodaja odvija tijekom čitave godine. Međutim, do osnivanja banke nije došlo.
„Ideja oko osnivanja banke esencijalnih ulja spominjala se na sastancima grupacije i ona je poticala od pojedinaca, a mi kao Privredna komora nemamo se pravo miješati u poslovne ideje i politiku neke tvrtke/poduzeća. Mislimo da je to dobra ideja , a kada će i hoće li ugledati svjetlo dana, vidjet ćemo“, istaknula je Lasić.
