Kako bi pomogli u približavanju zapadnog Balkana i BiH Evropskoj uniji te potakli ekonomsku saradnji i rast, Evropska investicijska banka (EIB) otvorila je Desk ured u Sarajevu. EIB kao najveći razvojni investitor na svijetu, prošle godine je BiH pozajmila iznos od 242 miliona eura.
Šefica Desk ureda Sandrine Friscia, predstavnica EIB za BiH i Crnu Goru, za Business Magazine govorila je o projektnim aktivnostima Banke u našoj zemlji.
Posao predstavnice Friscia će se u narednom periodu sastojati u podržavanju finansijskih aktivnosti EIB u kontekstu Inicijative ekonomske otpornosti koja ima za cilj podržati razvoj javnog i privatnog sektora.
Razine vlasti
BM: Koliko će nedavno otvaranje Desk ureda Evropske investicione banke u Sarajevu unaprijediti aktivnosti finansiranja u BiH? Kakav će biti Vaš posao na mjestu predstavnice Desk ureda?
FRISCIA: Otvaranje novog ureda Evropske investicijske banke u Sarajevu sa sjedištem u zgradi EU u BiH približit će i BiH i Crnu Goru Evropskoj uniji, podržavajući napore obje zemlje na njihovom evropskom putu, razvoju i poboljšanju životnih uslova za građane. Prisutnost Banke u BiH posebno je važna sada kada je EU u mogućnosti više pomoći BiH u svjetlu inicijativa utvrđenih Strategijom za zapadni Balkan.
Ured je dokaz predanosti EIB regiji, koja je sada kroz svoje projekte bliže građanima u obje zemlje. Aktivnija prisutnost EIB u BiH znatno će olakšati svim bh. sektorima – javnim i privatnim, kao i različitim razinama vlasti, pristup pomoći EIB, bilo onoj finansijskoj bilo savjetodavnoj.
U iduće tri godine, kao predstavnik EIB za BiH i Crnu Goru, moj posao će se uglavnom ogledati u podržavanju finansijskih aktivnosti EIB u kontekstu Inicijative ekonomske otpornosti koja ima za cilj podržati razvoj javnog i privatnog sektora. Ova inicijativa posebno ima za cilj poduprijeti razvoj ekonomije u regiji zapadnog Balkana (ali i zemalja južnog susjedstva) da apsorbiraju i reagiraju na krize i šokove uz zadržavanje snažnog rasta i otvaranja radnih mjesta. Jačanje ekonomske otpornosti u ovim regijama ulaganjem u vitalnu infrastrukturu, razvoj privatnog sektora, poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta utječe na migracijske obrasce i tokove, potičući pomak prema sigurnijim i humanijim migracijama.
Inicijativa nudi dodatna finansijska sredstva za koncesije, pojačanu potporu privatnom i sektoru finansija i tehničku pomoć. EIB će nastaviti podupirati ekonomski rast, razvoj prometne infrastrukture, mala i srednja poduzeća u BiH, kao i sektor energetike, zdravstva, vodovoda i kanalizacije.
BM: Koliko dugo je EIB prisutan u BiH i kako ocjenjujete dosadašnji angažman Banke u BiH?
FRISCIA: EIB, banka Evropske unije u vlasništvu država članica EU, iako do sada fizički nije bila prisutna u BiH, u regiji je prisutna od 1977. godine otvaranjem našeg regionalnog ureda sa sjedištem u Beogradu i uvijek je imala važnu ulogu u poticanju ekonomske saradnje, rasta, kohezije i regionalne integracije. EIB je najveći svjetski multilateralni zajmoprimac i zajmodavac. Od 2008. Godine EIB je BiH pozajmila 1,65 milijardi eura za 39 projekata iz svih ekonomskih oblasti. Najviše je uloženo u projekte razvoja prometne infrastrukture, mala i srednja poduzeća, ali i one u sektoru vodovoda i kanalizacije, energetskom sektoru i sektoru zdravstva. Osim toga, nakon devastacije uzrokovane poplavama 2014. godine, EIB je podržala izgradnju objekata za zaštitu od poplava duž rijeke Save i njezinih pritoka.
Samo tokom 2018. godine EIB je pozajmila 242 miliona za razvoj prometne infrastrukture i finansiranje malih i srednjih poduzeća (197 miliona eura, odnosno 45 miliona eura). Jedan dio potpore prometnom sektoru mogao je biti potpisan 2017. godine, ali je u konačnici odgođen zbog nedostajućih uslova za potpisivanje.
Prošle godine, EIB je balkanskoj regiji pozajmila rekordan iznos od 1,1 milijardu eura. BiH je bila drugi najveći korisnik u smislu potpisa (242 miliona eura ili 22,2 posto ukupnog zajma) nakon što je Srbija iskoristila iznos od 418 miliona eura (38,3 posto).
BM: Kakav je stepen iskorištenosti sredstava EIB u BiH u odnosu na neke prethodne periode i u odnosu na neke druge zemlje regiona koje mogu da se porede sa BiH?
FRISCIA: EIB koristi sredstva EU iz Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF) od svog osnivanja 2008. godine kako bi sufinansirala projekte u BiH uglavnom u sektorima prometa i okoliša, ali i u energetskom i socijalnom sektoru. To je višestruka i razrađena struktura saradnje za infrastrukturna ulaganja, razvoj privatnog sektora i energetske efikasnosti u zemljama zapadnog Balkana koje imaju statust zemalja kandidata za ulazak u EU. Do sada je više od 107 miliona eura iz WBIF dodijeljeno EIB-ovim projektima za finansiranje tehničke pomoći i investicijskih projekta u svim fazama.
EU fondovi, zajedno s EIB ekspertizom i uključivanjem u pripremu i provedbu projekata doprinose poboljšanju životnih uvjeta za građane.
BM: Infrastrukturni projekti u BiH veoma se sporo razvijaju. Koliko bi, u tom smislu, bržoj implementaciji projekta doprinijela dobra/bolja priprema projekta?
FRISCIA: Općenito, infrastrukturni projekti realiziraju se sporo, unutar i izvan Evrope. Zato je dobra priprema projekta vrlo važna za nesmetanu provedbu projekta. Ovisno o sektorima, kvaliteta pripreme projekta je različita. Naprimjer, u sektoru cesta i autocesta, projekti su općenito dobro pripremljeni.
Za ostale sektore, kao što su postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, zbog nedostatka dovoljno kvalificiranih ljudskih resursa u BiH, pomoć vanjskih konzultanata je ključna. U tom slučaju, zahtjev za tehničku pomoć za pripremu projekata koji se realiziraju iz WBIF fonda doprinosi uspješnosti provedbe projekta.
Osim toga, tehnička pomoć može se zatražiti i u okviru EIB-ove Inicijative ekonomske otpornosti za pripremu projekata. EIB je izdvojila 90 miliona eura vlastitih sredstava za pružanje tehničke pomoći prilikom izrade projekata.
BM: Koji su najznačajniji projekti realizirani EIB sredstvima u BiH? Koji projekti finansirani iz sredstava EIB su trenutno u fazi realizacije u BiH?
FRISCIA: Izgradnja dionica autoceste Koridora Vc koja povezuje hrvatsku obalu s Budimpeštom najznačajnija je investicija koju provodi EIB. Ona je dio jugoistočne ose proširenja transevropske prometne mreže (TEN-T mreža) na susjedne zemlje.
Osim toga, EIB je bio i još uvijek je uključen u niz dodatnih projekata u oba bh. entiteta kao što je izgradnja dionice autoceste Banja Luka – Gradiška, rehabilitacija državne cestovne mreže, unapređenje željezničkih dionica, vodosnabdijevanje i pročišćavanje voda, unapređenje zaštite od poplava, razvoj malih i srednjih poduzeća. U sektoru zdravstva, EIB je finansirala obnovu Kliničkog centra u Banjoj Luci i izgradnju nove bolnice u Bijeljini.
BM: Kojim aktivnostima podržavate mjere za ekologiju i ublažavanje klimatskih promjena u BiH?
FRISCIA: EIB podupire zaštitu okoliša i smanjenje klimatskih promjena kroz projekte u sektoru voda i otpadnih voda. EIB finansira program koji se odnosi na hitne popravke ključne infrastrukturu za zaštitu od poplava duž plavnih područja rijeke Save i njenih pritoka, rijeka Bosne, Drine, Vrbasa, Velike Usore, Male Ukrine i Vrbanje u Republici Srpskoj, nakon velikih šteta na brojnim lokacijama uzrokovanih poplavama u 2009. i 2010. godini. Program također uključuje pripremu planova za upravljanje rizicima od poplava i prevenciju poplava, uključujući određena ulaganja u male, ali visoko utjecajne mjere kao što su sistemi ranog upozoravanja i mjere upravljanja slivovima navedenih pritoka rijeke Save.
Osim toga, EIB finansira i dva projekta u okviru Projekta vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda (WATSAN) u FBiH i Republici Srpskoj. Oba projekta odnose se na izradu prioritetne investicijske sheme, čija je primarna svrha poboljšanje javnog zdravlja i rehabilitacija okoliša te unapređenje ili gradnja novih objekata za vodu i preradu otpadnih voda.
Mala preduzeća
BM: Kakvi su u svojoj suštini prihvatljivi projekti – kakav oni doprinos daju sveukupnim ciljevima Unije i njenih članica?
FRISCIA: EIB je javna institucija kojom upravljaju zacrtani ciljevi politike Evropske unije i njihova načela održivog razvoja, sudjelovanja javnosti i odgovornosti.
Politike EU definiraju EIB-ove prioritete i procjenu projekata. Stoga EIB finansira projekte u četiri prioritetna područja – inovacije, mala i srednja poduzeća, infrastruktura i okoliš.
Gotovo polovica EIB portfelja u BiH je u sektoru prometa. Čak 28 posto projekata namijenjeno je malim i srednjim poduzećima putem finansijskih posrednika.
Ekonomska i finansijska profitabilnost projekata procjenjuje se uzimajući u obzir procijenjene projektne diferencijalne troškove. Procijenjena profitabilnost projekta mjeri se dodatnim ili inkrementalnim projektnim troškovima, povrh svega što bi se dogodilo bez projekta.
Osim toga, uslovi EIB zajma uvjetovani su samim projektom koji mora zadovoljiti nacionalne i EU standarde. Za BiH, EU standardi se koriste kao mjerilo za ocjenjivanje prihvatljivosti okolišnih projekta. Kao kreditor koji plasira kredite na duži vremenski period, Banka uvijek razmatra dugoročne efekte svih projekata na okoliš. Kao samofinansirajuća bankarska institucija koja djeluje na finansijskim tržištima, provjera održivosti projekata na okoliš jedan je od načina da se osigura kvaliteta kreditnog portfelja Banke.
BM: U kojoj mjeri su iskorištene EIB kreditne linije za poduzetnike?
FRISCIA: Podrška malim i srednjim poduzećima je EIB prioritet. Od 2009. godine, malim i srednjim poduzećima dodijeljeno je gotovo 520 miliona eura i omogućeno održavanje gotovo 73.000 radnih mjesta.
BM: Šta je postignuto na procesu reformi koje BiH sprovodi na proklamovanom putu ka Evropskoj uniji?
FRISCIA: EIB doprinos ekonomskom rastu BiH je dvostruk. S jedne strane, EIB podržava javni sektor kroz ulaganja u ceste, autoceste, željeznice, sektor voda, kanalizaciju, sektor električne energije. S druge strane, EIB uglavnom finansira mala i srednja poduzeća kroz kredite koje plasiraju privatne lokalne banke.
Oba sektora stvaraju radna mjesta, jačaju ekonomiju zemlje, a time omogućuju njen rast.
EIB teži promicanju održivog i uključivog rasta, istovremeno štiteći prirodno i društveno okruženje na holistički način, čime osigurava da su zahtjevi koji se odnose na zaštitu okoliša i dobrobit ljudi integrirani u definiranje, pripremu i provedbu svih segmenata koje ova Banka finansira.
Banka također prepoznaje potrebu za proaktivnim pristupom kako bi se osigurala da se ekološke i društvene okolnosti uzmu u obzir tokom ranih faza donošenja strateških odluka od strane promotora i imala stvaran utjecaj na alternativne mogućnosti. U tu svrhu EIB promiče primjenu strateške procjene utjecaja na okoliš kao alata za utvrđivanje i procjenu potencijalnih učinaka planova i programa.
Finansirajući infrastrukturne projekte i primjenjujući njegove ekološke i socijalne standarde, EIB doprinosi promicanju održivog razvoja za BiH te stoga ima značajan utjecaj na putu BiH prema EU.
BM: Direktna strana ulaganja nisu se vratila na nivoe zabilježene prije finansijske krize. Koji su mogući razlozi? Kako općenito ocjenjujete investicionu klimu u BiH? Koji su presudni faktori za poboljšanje poslovnog okruženja i konkurentnosti u BiH i koliki je u tom smislu doprinos EIB?
FRISCIA: Sigurno poslovanje i stabilno političko i ekonomsko okruženje potiču izravna strana ulaganja u neku zemlju. Situacija u BiH u kojoj Vlada još uvijek nije formirana, šest mjeseci nakon održavanja općih izbora, nije ohrabrujuća za potencijalne investitore. Osim toga, zemlja još uvijek mora raditi na poboljšanju vladavine prava i borbi protiv korupcije. Kada se formira nova Vlada i kada se poboljša primjena vladavina prava i borba protiv korupcija, znatno će se pridonijeti smanjenju neizvjesnosti što je opća prepreka međunarodnim ulaganjima.
Postoji hitna potreba za obnovom i modernizacijom ekonomije kako bi se poboljšala investicijska klima u BiH i potaknuo održiv i stabilan ekonomski rast. U skladu s Programom ekonomskih reformi za BiH, Reformska agenda utvrdila je glavne ciljeve socio-ekonomske i njoj srodne reforme u skladu s pravnom stečevinom EU i u pravcu njenog proširenja. Jačanje vladavine prava, borba protiv korupcije i povećanje efikasnosti u javnim institucijama prioriteti su na koje se bh. vlast na svim razinama treba koncentrirati i raditi.
Osim toga, regulatorni okviri i porezni sustavi veoma su složeni i predstavljaju velike probleme potencijalnim investitorima. Administrativne procedure su prepreka konkurentnosti. Također, pristup finansijama zahtijeva posebnu pažnju, posebno za nova poduzeća. EIB krediti za mala i srednja poduzeća koji se plasiraju putem finansijskih institucija doprinose poboljšanju pristupa finansiranju. Pomenuti krediti su fleksibilni u smislu veličine, trajanja i strukture. Odluke o kreditiranju malih i srednjih poduzeća donose se na nivou posredničkih institucija koje također snose kreditni finansijski rizik. Posrednik prenosi EIB finansijsku prednost reflektirajući pozitivan efekat EIB finansiranja na krajnjeg korisnika, a time i na zemlju.
