Čak i pasivno pušenje odnosi na hiljade života godišnje, govore podaci američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti. Ipak, postoje i drugi faktori rizika za ovu bolest, koje je dobro znati i zaštititi se koliko je to moguće.
Izloženost radonu
Radon, prirodni radioaktivni plin koji nastaje raspadom uranija u zemlji i vodi, uzrokuje na hiljade slučajeva raka pluća godišnje te je vodeći uzročnik bolesti među nepušačima. Nivo radona u okolišu najčešće nije štetan, ali ponekad u kućama i zgradama može porasti do opasnog nivoa. Dugotrajno udisanje radioaktivnih čestica u ovim prostorima može oštetiti ćelije u plućima te dovesti do mutacija povezanih s rakom pluća.
Izloženost azbestu
Na brodogradilištima, u rudnicima, u tekstilnim tvornicama, radnici mogu biti izloženi azbestu, prirodnom vlaknastom materijalu otpornom na toplotu koji se često koristi za izolaciju te tako imati nekoliko puta veći rizik od dobijanja raka pluća. Starije zgrade također mogu sadržavati azbest. Udisanje ili gutanje vlakana azbesta može dovesti do oštećenja ćelija, a time i do raka pluća.
Izloženost kancerogenim tvarima
Druge štetne tvari kojima možete biti izloženi na radnom mjestu, a koje su ispitivanja povezala s povećanim rizikom od raka pluća, uključuju arsen, hrom, nikal, berilij, kadmij, katran i čađ. Zdravstvene institucije preporučuju smanjenje izloženosti ovim tvarima koliko god je to moguće, kao i obraćanje nadležnima za zaštitu zdravlja na radu ukoliko je to potrebno.
Zagađenje vazduha
Život u velikim gradovima ili u blizini puteva povećava rizik od nastanka raka pluća. Međunarodna agencija za istraživanja raka procjenjuje da je u 2010. godini 223.000 ljudi širom svijeta umrlo od raka pluća uzrokovanog zagađenjem zraka. Zrak koji svakodnevno udišemo sadrži različite čestice, između ostalog kiseline, hemikalije, metale i prašinu s kojima se naše tijelo može izboriti, ali s onim mikroskopskim, najopasnijim od svih budući da pronalaze put do krvotoka, ne.
Infekcija HIV-om
Osobe zaražene virusom humane imunodeficijencije (HIV) mogu imati više od dvostruko veći rizik za dobijanje raka pluća u poređenju s osobama koje nisu zaražene, govore podaci američkog Nacionalnog instituta za rak. Ipak, nije sasvim jasno je li za to zaslužan veći procenat pušača među osobama koje žive s HIV-om, slabljenje imuniteta koje se dešava usljed infekcije ili upalni procesi u tijelu te su potrebna dodatna istraživanja koja bi dala odgovor na to.
Porodična historija
Ukoliko je neko od vaših roditelja ili braće i sestara imao rak pluća, mogli biste imati dvostruko veći rizik u poređenju s osobama bez ove bolesti u porodičnoj anamnezi. Rizik je još i veći ukoliko je vašem srodniku bolest dijagnosticirana u mlađem dobu. Ipak, još nije poznato da li je rizik veći zahvaljujući genetici, izloženosti duhanskom dimu, budući da je pušenje navika koju često dijele osobe iz iste porodice, ili pak kombinaciji genetskih i okolišnih faktora.
