Kako ocjenjujete poslovni ambijent u BiH tokom 2018. godine uopće?
„Ovo je bila godina evolucije i inovacije za Mastercard u Bosni i Hercegovini jer smo uspjeli da predstavimo prvo Mastercard rješenje za mobilno plaćanje na tržištu. Ta inovacija je omogućena zahvaljujući promjeni u navikama potrošača i prihvatanju jednostavnijih, digitalnih rješenja, kao i prilagođavanju legislative koja podržava digitalizaciju. Sve u svemu, vidimo da potrošači, firme i institucije prelaze sa tradicionalnog novca na sigurnije, efikasnije i modernije načine elektronskog plaćanja, ali ovaj prelaz mogao bi da bude brži. BiH čeka na status zvaničnog kandidata za ulazak u EU i ovaj proces će pomoći detaljnu reformu regulacija i poslovnih procesa koji će biti usklađeni sa EU standardima, ali u međuvremenu bi tržište moglo raditi na pripremama i povećanju globalne konkurentnosti“.
Elektronska plaćanja
S kojim izazovima u poslovanju ste se susretali u prethodnoj godini?
„U isto vrijeme, glavni izazov je zajednički cilj prema kome cijelo tržište treba da se kreće – edukacija o prednostima eletronskih i digitalnih tehnologija. Iskustva širom svijeta pokazuju nam da elektronska plaćanja donose jednostavnost, transparentnost, veću mogućnost praćenja traga novca, što je siguran način da se smanji siva ekonomija i operativni rizici i troškovi učesnika na tržištu. Naša MasterIndex 2018 studija nam je dala ohrabrujuće podatke da 80 posto potrošača koristi kartice da plati iznose više od 30 KM, što je dokaz da ljudi cijene pogodnosti elektronskog plaćanja nakon što počnu da ga koriste, a sada je naš zadatak da obrazujemo i motiviramo ostale. Donosimo iskustva stečena na Balkanu iz projekata koje smo radili sa institucionalnim partnerima, kao što je Lutrija i eVlada u Srbiji ili opremanje policajaca u Crnoj Gori sa POS terminalima, što je imalo snažan edukativni karakter, a otvoreni smo za pokretanje javno-privatnih partnerstava u BiH, što bi podržalo razvoj bezgotovinskog društva“.
Siva ekonomija
Koji je to najprioritetniji ekonomski potez koji bi nova vlast trebala preduzeti s ciljem poboljšanja poslovnog ambijenta?
„Siva ekonomija u BiH, baš kao i širom Balkana, treba da bude glavni prioritet državnih i entitetskih institucija. Drago nam je da vlasti poduzimaju konkretne mjere za rješenje ovog problema, kao što su tržišne i porezne inspekcije koje kontrolišu izdavanje fiskalnih računa u Republici Srpskoj, a vjerujemo da ima prostora za povećanje ovih napora kroz omogućavanje kartičnog plaćanja u svim institucijama, da bi se efikasnije kontrolisao priliv novca, tako što bi se osiguralo isplaćivanje plaća, penzija i drugih društvenih izdataka elektronski. Na kraju, važno je razumjeti da veći broj elektronskih plaćanja povećava budžetske prihode. Naprimjer, u BiH trenutno postoji osam terminala na 1.000 ljudi, a samo podizanje tog broja na 37, koliko je prosjek u Finskoj, državni prihodi bi narasli za 0,82 posto BNP, to jest 6,67 milijardi KM. Zato je izgradnja bezgotovinskog društva zajednički zadatak za opće dobro“.
