Za godinu koja je s prvim januarom iza nas, može se zaključiti da je u ekonomskom smislu bila bolja nego prethodna. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ostvarili smo zapažen rast industrijske proizvodnje i povećali stopu pokrivenosti uvoza izvozom iznad 60 procenata, čime se može pohvaliti malo koja zemlja u okruženju.
I trgovina i druge usluge imale su rast, čemu je posebno pogodovala turistička privlačnost. Više od dva i po miliona turista u 2018. posjetilo je našu zemlju. I to ne samo turistička mjesta, već i bosanske planine, skijališta, koja su osvanula s umjetnim osnježivanjem, ako zakaže majka priroda, novim gondolama po svjetskim standardima, da bi gosti brže stigli do odredišta. Puštena je u pogon i nova Trebevička žičara u Sarajevu.
Privredni zamah doprinio je rastu registrirane i neregistrirane zaposlenosti. Prvi put nakon proglašenja nezavisnosti i okončanja nesretnih ratnih dešavanja, broj registriranih zaposlenih u Bosni i Hercegovini premašio je 800.000. To je samo po sebi veliki rezultat. Gotovo svaki četvrti Bosanac i Hercegovac, prema popisu iz 2013. ima registrirano radno mjesto, što podrazumijeva da mu poslodavac pored plaće mora uplaćivati i doprinose, odnosno institucije sistema planski poduzimati adekvatne zakonske mjere ako se to ne čini.
No, pođimo redom! Bosna i Hercegovina se napokon može nečim pohvaliti, nakon višegodišnje letargije i političkih svađa. Na planu rada može se reći da se nešto čini, kako bi se porodicama i radnim ljudima osigurala egzistencija. Evidentno je da i poslovni ljudi ulažu kapital, da se unatoč unutrašnjih organizacionih ograničenja i različitih propisa, može uspješnije poslovati. Da li je to prema resursima dovoljno, predmet je ove analize!
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA
Za svaku državu, ukoliko želi da se razvija, prvi prioritet morala bi biti briga za prerađivačku industriju polazeći od resursa s kojim raspolaže, jer se samo na taj način, stvaranjem nove vrijednosti, dugoročno osigurava rast bruto domaćeg proizvoda i radna mjesta. Ne treba posebno podsjećati da je u nekim industrijskim granama, energetici, mineralima i rudama, vodenim tokovima i drvnoj masi kao resursima, Bosna i Hercegovina prednjačila u bivšoj Jugoslaviji.
Kako se resursi koriste govore pokazatelji. U prvih deset mjeseci 2018. imali smo rast industrijske proizvodnje 2,4 posto, lani 3,3 procenta. Ali, po glavnim idustrijskim granama (vidi tabelu u prilogu) najviše je rasla proizvodnja energije čak za 8,4 posto, dok su ostale glavne industrijske grane, intermedijarna i kapitalna proizvodnja (repromaterijali i sredstva rada) bile blizu 100 posto.
Energija, koju čini proizvodnja struje, naftnih derivata u Brodu i Modriči, ugalj i drvo za loženje i izgaranje, industrijski koks, čini čak 30,38 posto ukupne bh. industrijske proizvodnje, što govori da smo mi još uvijek izrazito bazno industrijska zemlja.
Druga najveća bh. proizvodnja sa učešćem 32,14 posto u ukupnoj industriji je tzv. intermedijarna proizvodnja repromaterijala za dalju doradu u finalnim fabrikama u zemlji i inozemstvu, koja je također u 2018. u blagom padu.
Pomenute dvije grane čine 62,52 posto ukupne industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini, koja je uz lohn poslove i kapitalnu proizvodnju (10,11 posto učešće u ukupnoj industriji) najveći izvoznik u sektoru industrije. Ali evidentno, radi se o relativno niskom stepenu obrade, tako da je dobit mala.
Šta nam ovi podaci govore?
Da imamo značajne resurse u rudnim bogatstvima, šumama, vodenim tokovima, suncu, vjetru i radnoj snazi, izvanredne mineralne resurse koji se mogu koristiti u finalnoj preradi. Govore nam da se prilično efikasno koriste u proizvodnji sirovina, željeza, aluminija, cementa, rezane građe, peleta i svega drugog što nam je priroda dala. Tu se završava priča kada je u pitanju finalna industrijska proizvodnja.
Naime, svega 37,48 posto ukupne bh. industrije i u 2018. činili su finalni proizvodi, 10,11 posto kapitalni proizvodi (alati, uređaji i dijelovi), 3,55 posto proizvodi za trajnu široku potrošnju (namještaj i sl.) i 23, 82 posto netrajni proizvodi široke potrošnje (prehrambene i hemijska potrebštine).
Izuzev namještaja i nešto proizvoda plastike, mi u trajnoj finalnoj proizvodnji za široku potrošnju više ništa domaće nemamo: tanjira, kašika, viljuški, noževa, čaša, flaša, električnih uređaja, itd, itd. Sve pomenuti proizvodi nabavljaju se u inozemstvu i to je uz proizvode prehrambene industrije i naftne derivate najveća stavka u bh. uvozu, koja generira veliki deficit robne razmjene s inozemstvom.
Po djelatnostima u 2018. zapažen rast imala je domaća konfekcija čak za 9,1 posto te farmaceutska industrija čak 11 posto. S druge strane podbacila je poljoprivreda i prehrambena industrija za dva procenta. Manje je bilo domaćih mesnih i mliječnih proizvoda, meda i prerađenih prehrambenih proizvoda, domaćih koncentrata, konzervirane hrane i polugotovih proizvoda.
Drvna industrija i proizvodnja namještaja zadržala se na prošlogodišnjem nivou. Najvećim dijelom radi za izvoz, obezbjeđujući pokrivenost uvoza izvozom više od 230 posto. Ovo je ujedno najkonkurentnija industrijska djelatnost u Bosni i Hercegovini, kojoj se sve više pridružuje industrija papira i papirne galanterije s rastom pet posto.
Građevinarstvo i industrija građevinskog materijala mogu se pohvaliti znatno većim učinkom. Građevinskih radova u ovoj godini je za pet procenta više nego lani. Spas za građevinare za sada dolazi u stambenoj gradnji koja je viša za šest procenata. Ne zaostaje gradnja sportskih, turističkih i drugih sadržaja na okolnim planinama, kako domaćih tako i stranih investitora, posebno iz arapskih zemalja, Kuvajta, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Godišnja ulaganja u gradnju već premašuju tri milijarde KM. Građevinske firme u 2018. povećale su broj zaposlenih za više od četiri hiljade, ali s jednom od najniže registriranih neto plaća u državi, svega 585 KM. Prosto da se čovjek zapita kao neko može za tako niske nadnice raditi jedan od najtežih poslova po nomenklaturi zanimanja u svijetu.
TRGOVINA I USLUGE
Uporedo s rastom domaće proizvodnje raste vanjska i unutrašnja trgovina. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u periodu januar – oktobar 2018. izvoz bh. firmi iznosio je 9,991 milijardu KM, što je čak je za 816 miliona KM više nego u prvih deset mjeseci 2017. godine, s tim da će do kraja godine sasvim izvjesno dobrano premašiti deset milijardi KM. Istovremeno, bh. uvoz porastao je tek za 58 miliona KM, tako da je pokrivenost uvoza izvozom prvi put povećana iznad 60 posto, tačnije iznosi 60,08 posto.
Vanjskotrgovinski robni deficit za deset mjeseci iznosio je pet milijardi i 830 miliona KM, s tendencijom da do kraja 2018. godine iznosi znatno manje od sedam milijardi KM. U isto vrijeme godinu ranije, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 56,7 posto, a robni deficit sedam milijardi i 734 miliona KM.
Prema statistici, gotovo trećina deficita odnosi se na Rusiju i Kinu, sa kojim nemamo pokrivenost uvoza izvozom ni pet procenata. Više od milijardu i 800 miliona KM iznosio je deficit robne razmjene s Rusijom i Kinom.
Najveća pokrivenost uvoza izvozom i najveći obim robne razmjene i u 2018. je s Njemačkom i Italijom. Na strani izvoza u ove dvije države dominantan je lohn, odnosno razlika u cijeni uvezenih repromaterijala i cijene gotovog proizvoda, uključujući energiju. Lohn malo koristi donosi plasmanu robe, ali obezbjeđuje više od 50 hiljada radnih mjesta.
Unutrašnja trgovina i ostale usluge u 2018. imale su također značajan rast od 9,7 procenata, izuzev u legalnom prometu cigareta gdje je zabilježen najveći pad više od 60 posto (kompenzacija duhanom i električnim cigaretama), potom u specijaliziranim radnjama za promet nakita 9,4, kozmetičkim i toaletnim proizvodima za 8,3 posto te prodaji novih motornih vozila od 27 posto.
Nažalost, u trgovinama i ugostiteljsko -turističkim uslugama u cjelini uglavnom se prodaje strana roba, o čemu govore podaci o deficitima u robnoj razmjeni s inzemstvom. Najviše trgovačke robe dolazi iz Italije, Njemačke i Kine, okolnih država Hrvatske, Srbije i Slovenije
Relativno dobroj prodaji doprinijela je izuzetno značajna turistička ekspanizija. Kako smo ranije rekli, broj registiranih turista u prvih deset mjeseci 2018. godine premašio je dva i po miliona i povećan je za 20 posto. Međutim, odlazak bh. stanovnika u inozemstvo opao je za nekoliko procenata.
Broj turista sigurno će se povećati ove zime, s obzirom na nove smještajne kapacitete, osnježivanje planina, izgrađene žičare i smještajne kapacitete. U državi je registrirano više od 60.000 ležaja u raznim vrstama ugostiteljsko – turističkih objekata svih kategorija. Po mnogim ocjenama još toliko se krije u neregistriranom privatnom smješetaju, a da reakcija nadležnih izostaje.
ZAPOSLENOST I PLAĆE
Broj registriranih zaposlenih u Bosni i Hercegovini, prema podacima državne Agencije za rad i zapošljavanje s 31. oktobrom 2017. godine, zaključno s istim datumom 2018., povećan je sa 753.439 na 808.627. Za 12 mjeseci otvoreno je čak 55.188 novih radnih mjesta! Istovremeno, broj registriranih nezaposlenih s evidencija entitetskih zavoda i službi za zapošljavanje, sa 480.379 smanjio se na 441.672.
Niko procentualno u okruženju pa ni Evropi nije imao takav rezultat, da samo za jednu godinu poveća broj zaposlenih za više od sedam procenata!? Izvanredan uspjeh, u svjetskim razmjerama! Gdje se i kako zaposlilo toliko ljudi?
Prema podacima Agencije za statistiku, više od 2.000 s evidencije nezaposlenih našlo je posao u poljoprivredi i šumarstvu, više od 2.000 u prerađivačkoj industriji, 4.200 u građevinarstvu, gotovo 14.000 u trgovini, 2.000 u informacijama i komunikacijama, isto toliko u zdravstvu, 3.000 u administrativnim službama, gotovio 3.500 u firmama za zabavu i rekreaciju i više od 3.000 u raznim društvenim i političkim organizacijama i slično.
Uvidom u pojedina budžetska dokumenta i programe entitetskih zavoda i službi za zapošljavanje, dobijamo nešto drugačiju sliku. Naime, entitetske vlade već nekoliko godina izdvajaju pozamašna sredstva za zapošljavanje pripravnika i sticanje prvog radnog iskustva, na način da poslodavcu osiguraju novac za isplatu plaća (cca 600 KM) u tom periodu, s tim da on uplaćuje porez na plaću i doprinose.
Novci su pozamašni, mjere se desetinama miliona KM. Akciju, pak, provode zavodi i službe zapošljavanje, preko kojih se transferiraju sredstva. Podrazumijeva se da se svaki takav potencijalni kandidat mora prijaviti birou rada i proći svojevrsnu obuku za rad.
Pojedini preduzetnici očito su iskoristili šansu da zaposle radnike kojim će naknadu za rad određeno vrijeme subvencionirati vlast. Drugo je pitanje hoće li svi ostati u poslu kada istekne to vrijeme. U svakom slučaju, efekat je postignut, koliko produktivan o tome se da diskutirati. Podaci nedvojbeno potvrđuju da se radikalno povećava zaposlenost, a smanjuje nezaposlenost. U 2018. ostvaren je najveći rezultat.
Kada su u pitanju plaće, u 2018. gotova da nije došlo do nekog većeg pomaka. Neto prosjek u okotobru lani iznosi je 844 KM, a ove 877 KM.
Više od 400.000 zaposlenih u proizvodnim preduzećima, trgovini, uslugama i poljoprivredi (vidi tabelu u prilogu), jedva da zaradi 600 do 700 KM u prosjeku, za razliku od javnih službi, monopolskih javnih preduzeća i javne administracije, gdje je prosjek iznad hiljadu KM. Takvi dispariteti posebno su došli do izražaja tokom 2018., a da pri tome nije bilo nijedne rasprave o ekonomskoj i socijalnoj politici, plaćama i ambijentu za rad. Ovo je uz odlazak mladih najveća prijetnja za budućnost zemlje.
Nagrađivanje rada evidentno je najslabija karika naše ekonomije i poslovanja. Ako se to ne riješi moguć je širi socijalni bunt. Nadajmo se da su toga svjesni svi koji odlučuju u političkom i poslovnom sistemu zemlje.
UMJESTO ZAKLJUČKA
U 2108. godini Bosna i Hercegovina ostvarila je nesumnjivi napredak u ekonomskom razvoju. To bi morali osjetiti svi ljudi u svom novčaniku. Nažalost, to se nije desilo. Nemoguć je dalji napredak s toliko malim zaradama, posebno u sektoru privrede koja stvara novu vrijednost.
Za svakodnevni život i opstanak u ovim prostorima posebno značajno mjesto zauzima povećanje radnih mjesta i stvaranje uvjeta za produktivan rad, u čemu treba istrajavati.
Pored proizvodnje, posebno mjesto u razvoju Bosne i Hercegovine ima turizam, kao ogledalo države koja želi da se otvori prema svijetu. Ohrabruje činjenica da toliko ljudi iz stranih zemalja posjećuje našu zemlju. Svim silama moramo se založiti da ih bude još više, ne samo u glavnim destinacijama, već u svakom kutku zemlje.
Uspjesi u 2018. u svakom pogledu su inspiracija za budući razvoj, s posebnim uvjetima za mlade, kojima unatoč svih izazova i poziva da odu, moramo stvoriti pretpostavke da ostanu i ovdje grade svoj život.
Evidentno je da naše društvo stari. Natalitet je već godinama niži od mortaliteta (stopa umrlih). Svake godine zbog toga gubimo jedan grad veličine osam do deset hiljada stanovnika. Ako se tome doda odlazak mladih i školovanih zbog besperspektivnosti, loše politike, ponuda izvana, političkih svađa i nepotizma pa i malih plaća, marali bismo se ozbiljno zapitati gdje nas vodi naša etno-nacionalna isključivost i izolacionalizam.
Bosna i Hercegovina je lijepa i bogata zemlja koja bi u objektivnim okolnostima i uvjetima mogla da hrani i izdržava daleko veći broj stanovnika, od 3.534.159 koliko nas je bilo po popisu iz oktobra 2013. godine. Sretno u 2019. Hoće li nam biti bolje!? *
BDP IZNAD 32 MILIJARDE KM
Bruto domaći proizvod (BDP) BiH u prošloj godini iznosio je 31,333 milijarde KM prema tekućim cijenama ili 8.866 KM po stanovniku iz popisa 2013.
Podaci statistike za prvih deset mjeseci 2018. kazuju da bi BDP na kraju godine mogao znatno premašiti 32 milijarde KM, s rastom oko tri procenta i premašiti 9.000 KM (4.601 EUR) po stanovniku.
I sa tim rastom među nižim je u regionu. Za veći uzlet mi bismo morali imati rast svih ekonomskim parametara iznad pet procenata, nekoliko godina redom, da bi se BDP popeo na relativno optimalnih 6.000 EUR peer capita.
