Pripremila: Tamara Zablocki
Cijena sirove nafte stabilizirana je 14. novembra, nakon najgoreg jednodnevnog pada od jula ove godine, vođenog strahovima o smanjenju globalne potražnje na tržištu nakon što je OPEC u septembru povećao proizvodnju za 100.000 barela dnevno, na 32.78 miliona barela. Cijena sirove nafte Brent porasla je na londonskom tržištu za 1,6 posto dosegavši 66 dolara po barelu, nakon što je u utorak pala za 6,6 posto. Cijena West Texas Intermediate (WTI) nafte oporavila se za procenat i dosegla 56,27 dolara po barelu, nakon što je u utorak doživjela pad od 7,1 posto, što je bio najveći dnevni gubitak u dvije i pol godine. Pod pritiskom pada cijena nafte pale su i cijene dionica na Wall Streetu, ponajviše u energetskom sektoru. Dow Jones je oslabio 0,40 posto, a S&P 500 0,15 posto.
Strah od pada potražnje
Cijene nafte su već sedmicama, još od dostizanja najviše cijene u četiri posljednje godine u oktobru, pod pritiskom zbog bojazni investitora u vezi s rastom proizvodnje nafte u SAD i nekolicini drugih svjetskih proizvođača, u vrijeme dok rast najvećih svjetskih ekonomija usporava i najavljuje slabljenje potražnje za energentima. Spomenuti rekordni pad uslijedio je nakon što je istraživački tim kartela proizvođača nafte OPEC objavio procjenu da će globalna potražnja za naftom rasti za 1,29 miliona barela dnevno u narednoj godini, što je oko 70.000 barela dnevno manje od brojke koju su iznijeli u svojoj prethodnoj procjeni te manje od 1,45 miliona barela potražnje najavljenih u julu, piše Financial Times.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) slaže se s OPEC-ovim predviđanjima o smanjenoj potražnji za naftom, ističući naročit problem potražnje u Indiji, Turskoj i Indoneziji kojima su visoke oktobarske cijene zadale glavobolje usljed slabljenja vrijednosti domaćih valuta. „Za mnoge države u razvoju, visoke međunarodne cijene podudarile su se s padom vrijednosti valuta u odnosu na američki dolar te je za njih opasnost ekonomske štete još akutnija“, navela je IEA u oktobru. Američki dolar porastao je gotovo tri posto u odnosu na korpu valuta u posljednja dva mjeseca. Budući da se sirova nafta na svjetskom tržištu prodaje u dolarima, to je čini skupljom za države čije su valute izgubile na vrijednosti, podsjeća CNBC.
Nova procjena pada potražnje insinuira da će Saudijska Arabija i njeni partneri unutar i izvan kartela vjerovatno biti primorani da smanje proizvodnju kako bi izbjegli nagomilavanje zaliha. Nervozu među proizvođačima već unose usporavanje svjetske ekonomije, tenzije u globalnoj trgovini i slabljenje valuta tržišta u razvoju, za koje je OPEC istaknuo da bi mogli vršiti pritisak na potražnju za naftom. U međuvremenu, proizvodnja u SAD nastavlja rasti. Washington je procijenio da će proizvodnja u regijama u kojima se nafta crpi iz naftnog škriljca, poput Permijskog bazena, doseći 7,8 miliona barela dnevno u novembru, što je povećanje od 117.000 barela dnevno od prethodne procjene. Za decembar, američko ministarstvo energetike (EIA) predviđa rekordnu proizvodnju od 7,9 miliona barela dnevno.
Cijena barela sirove nafte Brent dosegla je cijenu od 86 dolara početkom oktobra, a otad je pala za gotovo 25 posto, dok je američka nafta izgubila 28 posto vrijednosti od oktobarskog vrhunca. Obrat koji doživljavaju cijene nafte posljednjih sedmica rasplamsao je špekulacije o tome da će OPEC morati potkresati proizvodnju. Khalid al-Falih, ministar energetike Saudijske Arabije, izjavio je u Abu Dhabiju da su OPEC i njegovi partneri proveli analizu koja je pokazala da je za stabilizaciju tržišta potrebno smanjiti proizvodnju za milion barela nafte dnevno u odnosu na oktobarski nivo. „Moramo učiniti šta god je potrebno“, izjavio je Falih. OPEC i njegovi partneri su u junu dogovorili povećanje proizvodnje nafte nakon pritiska američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je na povećanje pozvao usljed uvođenja novih sankcija Iranu.
Twitter predsjednika Trumpa
Nakon što je Saudijska Arabija obećala povećati proizvodnju prema 11 miliona barela dnevno, SAD su početkom novembra odlučile iz sankcija vezanih za kupovinu iranske nafte izuzeti osam država, velikih uvoznika nafte iz Irana te tako dozvoliti veće količine nafte na globalnom tržištu, stvorivši nove bojazni od nagomilavanja zaliha. Usred debate o novom zauzdavanju proizvodnje, Donald Trump je posegnuo za svojim Twitterom i pozvao OPEC na djelovanje, navodeći da bi „cijene nafte morale biti mnogo niže“. OPEC je kartel i skupa s Rusijom kontrolira više od dvije petine globalne proizvodnje nafte, podsjeća Forbes, ali to ne sprečava američkog predsjednika da ističe kako želi zadržati cijene nafte niskima jer je to dobro za njegovu politiku i američke potrošače.
Cijene nafte počele su rasti nakon što je objavljena vijest da će izvoz nafte iz Saudijske Arabije, prema obećanjima ministra Khalida al-Faliha, od decembra vjerovatno biti smanjen za oko 500.000 barela dnevno, a nakon Trumpovog Tweeta 12. novembra ponovo su počele padati, što je rezultiralo najdužim padom od 1984. godine, padom koji se protegnuo na dugih 11 dana zaredom. Za pad cijena nafte zaslužni su, svakako, različiti faktori, ponajprije predviđanja da će potražnja rasti sporije u 2019. godini, procvat proizvodnje nafte iz naftnog škriljca, sankcije Iranu te globalna ekonomska nesigurnost, ali se trenutak u kojem se desio najdrastičniji pad od oktobra neobično podudario s Tweetom američkog predsjednika, piše Forbes.
Analitičari su skeptični kad su u pitanju obećanja, te podsjećaju da treba sačekati konkretne poteze najvećih svjetskih proizvođača nafte. Zasad, tri najveća proizvođača nafte u svijetu proizvode gotovo rekordne količine nafte. Američka proizvodnja se posljednjih mjeseci drži nivoa od 11 miliona barela dnevno, a slične količine proizvodi i Rusija, držeći se rekordnog nivoa proizvodnje koji je zabilježila u postsovjetskom periodu. Saudijska Arabija ih prati u stopu sa 10,6 miliona barela dnevno, koliko je iznosio nivo njene proizvodnje u oktobru. OPEC, Rusija i nekoliko drugih proizvođača počeli su zauzdavati proizvodnju u januaru 2017. kako bi pokušali izaći iz ćorsokaka dugotrajnih niskih cijena nafte, ali je njihov pristup drugačiji od juna. Zahvaljujući tome, trenutna proizvodnja bi mogla zagušiti tržište već početkom 2019. godine.
Saudijska Arabija, Rusija i ostali veliki proizvođači nafte susrest će se početkom decembra kako bi dogovorili politike koje će dovesti do stabilizacije cijena nafte. Američki predsjednik Trump će, sve su prilike, nastaviti koristiti svoje političke istupe da vrši pritisak na OPEC da proizvode više i smanjuju cijene, premda bi se trebao zapitati kako će se to odraziti na američku proizvodnju iz naftnog škriljca. Analitičari iz Capital Economics navode kako je bilo jasno da će se „strahovanja u vezi sa prezasićenjem na naftnom tržištu početi nagomilavati“, dodajući da možemo očekivati da „nedovoljan globalni ekonomski rast“ potražnju povuče čak i na niže grane nego što to predviđa posljednja OPEC-ova procjena, piše BBC. „Dolazimo do tačke kad ćemo govoriti o potpunom kolapsu cijena“, upozorio je Phil Flynn, analitičar u Price Futures Group.
