Razgovarala: Maja Hadžić
Jelena Ristić, koja je od marta prošle godine na poziciji direktorice za tržišta Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine u kompaniji Mastercard, za Business magazine govorila je o jačanju saradnje i partnerstava Mastercarda sa ključnim klijentima i javnim sektorom. Ristić je naglasila da širenje infrastrukture za prihvat platnih kartica pozitivno doprinosi borbi protiv sive ekonomije i rastu BDP-a zemlje.
BM: Koliko ste u svom radu fokusirani na promociju elektronskih plaćanja, širenje infrastrukture za prihvat platnih kartica i općenito unapređenja čitavog ekosistema? U tom smislu, kakvi su pozitivni pomaci u prethodnom periodu?
RISTIĆ: Naš cilj je da osiguramo da svi učesnici platnog tržišta uživaju u modernijem i efikasnijem sistemu plaćanja koji je prilagođen digitalnom dobu. Mastercard potrošačima pruža realne vrijednosti i mogućnosti, uključujući i sigurnost, praktičnost i zaštitu potrošača. Svakako vidimo pozitivne pomake u BiH – naše MasterIndex istraživanje pokazuje da svaki treći korisnik kartica plastikom plaća svakog dana, dok se broj onih koji kartice koriste na šalterima i bankomatima da bi došli do keša smanjio za sedam posto u odnosu na prošlu godinu, tako da definitivno možemo govoriti o tome da građani u većoj mjeri prepoznaju pogodnosti bezgotovinskih plaćanja. Ono što nas takođe raduje je da naši partneri u poslovnom sektoru i javnim institucijama dijele našu viziju za modernizaciju platnog tržišta s obzirom na to da im tehnologije pojednostavljuju poslovanje, smanjuju operativne troškove i rizike i doprinose smanjenju sive ekonomije kao tržišnog problema koji direktno ili indirektno pogađa sve učesnike na tržištu. Put ka modernom tržištu je dugotrajan i zahtijeva stalna unapređenja, ali je ohrabrujuće to što postoji koncenzus da su tehnologije alat da dođemo do tog cilja.
BM: Koliko je Mastercard uopće konkurentan u našoj zemlji i regiji?
RISTIĆ: Mi smo globalna tehnološka kompanija što znači da iskustva, znanje i uspješni primjeri primjene koje donosimo iz više od 210 zemalja i teritorija brže i efikasnije mogu primijeniti na pojedinačnim tržištima, a to je svakako već prepoznato u BiH. Broj partnera iz tradicionalnog bankarskog i trgovačkog sektora je u stalnom porastu, a u skladu sa našom vizijom da elektronska plaćanja učinimo dostupnim gdje god je to korisnicima potrebno, uveli smo plaćanja karticama i u nekim taksi udruženjima, javnim institucijama i sl. U isto vrijeme, korisnici znaju da gdje god vide Mastercard logo, mogu potpuno spokojno obaviti plaćanje bez obzira na to da li se radi o fizičkom ili onlajn okruženju, plaćanju u BiH ili inostranstvu, bez obzira na iznos, valutu ili vrijeme kada plaćaju. Takvo korisničko iskustvo je neprocjenjivo i razlog zašto je Mastercard sastavni dio iskustva plaćanja BiH korisnika.
BM: Kako Mastercard unapređuje svoje servise? Kako je prihvaćena beskontaktna tehnologija koja je na tržištu BiH prisutna unazad nekoliko godina?
RISTIĆ: Naša beskontaktna tehnologija prisutna je ovdje četiri godine i bilježi stalni rast. U prethodnih godinu dana korištenje Mastercard beskontaktnih plaćanja poraslo je za 166 posto. Poređenja radi, evropski prosjek rasta je 97 posto, tako da su sigurna, brza i jednostavna plaćanja prislanjanjem Mastercard kartica izuzetno dobro prihvaćena u BiH. Upravo je to bila osnova da tokom ljeta lansiramo i prvo Mastercard mobilno plaćanje u zemlji koje je bazirano na MDES tehnologiji tokenizacije i zaštite podataka korisnika, a nova rješenja nas očekuju u predstojećem period.
BM: Koliki je prostor za rast kartične industrije u BiH i regiji? Kako ga planirate ostvariti?
RISTIĆ: Prostor za rast definitivno postoji jer je činjenica da se većina transakcija i dalje obavlja u kešu što usporava proces plaćanja, čini ga manje efikasnim i sigurnim, a cjelokupnu privredu manje konkurentnom. Edukacija svih učesnika na tržištu je neophodna, baš kao i osluškivanje potreba korisnika kako bismo bili sigurni da rješenja koja su u ponudi zaista odgovaraju realnim zahtjevima. Prihvatna mreža obuhvata tradicionalne trgovce poput supermarketa, benzinskih stanica i restorana, a u toku je širenje na netradicionalne lokacije, pa smo tako omogućili plaćanja svih poreza i taksi onlajn u Srbiji putem portala eUprava ili plaćanje saobraćajnih kazni platnim karticama kod saobraćajaca u Crnoj Gori. Odličan primjer je i uvođenje naših beskontaktnih plaćanja u javni prijevoz u Beogradu, a korištenje ove opcije bilježi stalni rast kako među stanovnicima, tako i među posjetiocima srpske prijestolnice. Dalji rast bit će usmjeren razvojem potreba potrošača.
BM: Kakvi su dugoročni planovi Mastercarda kada je u pitanju ova regija?
RISTIĆ: Naš cilj je da region Balkana postane još konkurentniji na globalnoj mapi, a tome će svakako doprinijeti šire korištenje tehnologija u različitim aspektima svakodnevice – kroz širenje prihvatne mreže za elektronska plaćanja kako bi se smanjio nivo sive ekonomije, a finansijski tokovi u zemlji učinili transparentnijim, kroz širenje e-trgovine i internet plaćanja karticama kako bi lokalni proizvodi bili dostupni kupcima iz cijelog sveta, kao i kroz uvođenje inovativnih digitalnih plaćanja kako bi korisnici išli ukorak sa svjetskim trendovima.
