Razgovarala: Maja Hadžić
Sa Sofizom Azmi, direktoricom HD-Edbiz Group holding, kompanija sa sjedištem u Londonu čiji su poslovni interesi u mnogim zemljama u različitim sektorima, uključujući finansijske usluge, obrazovanje, izdavaštvo, strateške savjetodavne usluge vladama i velikim korporacijama, a oblast islamskih finansija strateško stručno područje i interes brojnih kompanija unutar ovog holdinga poput Cambridge IFA specijalizirane kompanije za razvoj i primjernu najmodernijih analitičkih alata za procjenu poslovnih podataka, makroekonomskih pokazatelja i razumijevanje globalnih tržišnih trendova – razgovarali smo o globalnom interesu za instrumentima islamskog bankarstva koje je danas najbrže rastući model finansiranja. Mnoge zemlje koje ne pripadaju u tradicionalna tržišta islamskih finansija prepoznale su potencijal koji ima ovaj vid finansiranja, a glavna prepreka za bržim implementiranjem islamskog bankarstva koje ima ogroman finansijski potencijal u BiH i u regiji jeste nerazumijevanje i usko gledanje na islamsko bankarstvo.
BM: Koje su ključne razlike između islamskog i konvencionalnog bankarstva?
AZMI: Sve vrste transakcija, bankarski proizvodi, način ulaganja i poslovni pristup u islamskom bankarstvu u skladu su sa Šerijatom prema kojem je zabranjeno u bankarske proizvode uključivati kamatu te vršiti spekulativne i nepoštene transakcije. Osnovno načelo islamskih finansija su transakcije popraćene produktivnim aktivnostima sa naglaskom na podjelu rizika s ciljem jačanja finansijskog i sektora realne ekonomije, a što podrazumijeva disciplinu i odgovornost finansijskih institucija u osiguranju profita u skladu sa procijenjenim rizikom. Načelo koje definira islamske finansije je, dakle, podjela rizika kojim se osigurava ekonomski rast, finansijska stabilnost i promovira finansijska inkluzija kroz poticanje poduzetničkih ideja i mogućnosti.
BM: Da li možemo izdvojiti neki period i reći da je postao okosnica u promociji i rastu islamskog bankarstva? Zašto je za vrijeme nedavne ekonomske krize dok su se banke širom svijeta suočavale s problemima, islamsko bankarstvo dobilo na značaju i reputaciji?
AZMI: Moderna historija islamskih finansija može se posmatrati kroz tri razdoblja, njegova pojava 1970-ih i 1980-ih godina, period konsolidacije i sve veće internacionalizacije 1990-ih i razvoj početkom ovog stoljeća. Islamske finansije su u navedenim razdobljima evoluirale od alternativne ekonomije na marginama bankarstva do priznatih finansijskih aktivnosti. Od sredine 1980-ih, vrijednost imovine kojom upravljaju islamske finansije iznosila je oko pet milijardi dolara. Sredinom 1990-ih, ova brojka se povećala na 150 milijardi dolara. Islamske finansije doživjele su velike promjene i rast početkom 21. stoljeća, a svoj vrhunac dosežu neposredno prije početka globalne finansijske krize 2008. godine. Imovina kojom se upravlja u skladu sa šerijatskim propisima zabilježila je rast od 160 posto u periodu 2009 – 2012. godina. Ovaj rast je usporen u posljednje četiri godine. Uprkos izazovima uslovljenim finansijskom krizom, globalni razvoj islamskih finansija nastavlja se čineći ih jednom od najbrže rastućih finansijskih segmenata u međunarodnom finansijskom sistemu.
Prema podacima Global Islamic Finance Report 2018, globalne islamske finansijske usluge porasle su za 6,02 posto u 2017. godine, u odnosu na njihovu vrijednost od 2.293 triliona dolara na kraju 2016. godine. Krajem prošle godine islamske finansije vrijedile su 2.413 triliona dolara.
Islamske finansije, sa fokusom na profit-and-loss sharing i zabranu zaračunavanja kamata na finansijske transakcije, bile su pošteđene najgorih posljedica finansijske krize. Zapravo, islamske finansije stekle su obilježje pravedne i efikasnije alternative za postojeći međunarodni bankarski sistem. Islamske finansije uvode veću disciplinu u finansijski sistem zahtijevajući od finansijera da podijeli procijenjeni rizik, vežući kredite sa privrednim rastom i odobravajući kredite za kupovinu roba i usluge koje prodavač nudi kupcima koji ih sa sigurnošću žele.
BM: Kako dodatno pospješiti rast islamskog bankarstva?
AZMI: Iako je rast islamskog bankarstva i finansija usporen u protekle četiri godine, ova industrija će se i dalje dugoročno razvijati.
Očekuje se da će do 2020. godine muslimanska populacija činiti 2,5 milijardi ljudi, a da će islamske finansije nastaviti oblikovati globalne bankarsku scenu. Naprimjer, 10 od 25 brzorazvijajućih kompanija su muslimanske, a muslimanska demografija sve više oblikuje tržište. Sa rastom srednje muslimanske klase potrošača širom svijeta, halal industrija je postala način života u koji spada halal moda, kozmetika, turizam i uslužne djelatnosti.
Dvije istaknute pojave koje su izazvale ovaj razvoj su promjena načina razmišljanja muslimanskog potrošača i porast etičkog konzumerizma širom svijeta. Iako je islamsko bankarstvo i finansije koncentrirano na zemlje Bliskog istoka i Azije, obnovljeni interes zapadnih zemalja i tranzicijskih zemalja Afrike i centralne Azije predstavljaju pozitivan razvoj. Ove ekonomije objeručke su prihvatile islamske finansije ne samo kao sredstvo prikupljanja kapitala za infrastrukturne projekte, već i kao mainstream maloprodajnog bankarstva, finansija i osiguranja.
Još jedan pozitivan razvoj u islamskim finansijama je preusmjeravanje fokusa na društvene ciljeve i finansijsku inkluziju. U svjetlu Arapskog proljeća i globalne krize koja još uvijek traje, ukazala se potreba za inovacijama u sektoru uslužnih i proizvodnih djelatnosti koje utiču na kreiranje ekonomskih mogućnosti, radnih mjesta i finansijsku inkluziju.
S obzirom na socijalna i etička načela i naglasak na risk-sharing i osiguranom finansiranju, islamske finansije predstavljaju neiskorišteni potencijal značajnog i netradicionalnog izvora koji doprinosi ostvarenju UN samoodrživih razvojnih ciljeva (SDGs). Naprimjer, kao dio svojih obaveza u skladu sa SDGs, Islamska razvojna banka najavila je da će povećati finansiranje desetogodišnjih SDGs aktivnosti sa početnih 80 milijardi dolara na 150 milijardi dolara u narednih 15 godina (2016-2030. godina).
BM: Zašto kažemo da je islamsko bankarstvo razvojna šansa za BiH?
AZMI: Islamsko bankarstvo u BiH danas je više prisutno uprkos zakonskim ograničenjima, a Sarajevo predstavlja poslovni inkubator za islamske finansije za jugoistočnu Evropu. BiH je jedina evropska država sa većinskim muslimanskim stanovništvom. Zahvaljujući tome i predanoj islamskoj banci Bosna Bank International, BiH ima veliki potencijal da odigra značajnu ulogu u razvoju islamskih finansija u Evropi. Islamsko bankarstvo u zemlji bilježi značajan rast u proteklih nekoliko godina. Do 2017. godine imovina islamskih finansija u BiH vrijedila je 18 posto ukupne bankarske imovine. Istovremeno, profitabilnost se povećala za 37 posto.
U cilju podrške razvoju islamskih finansija, prioritet je stavljen na obrazovanje na polju islamskih finansija. BiH je odigrala ogromnu ulogu u promociji islamske ekonomije u zemljama Balkana. U 2016. godini, BBI je zajedno sa Sarajevskom berzom inicirala prvi indeks usklađen sa Šerijatom i kontinuirano iznalazi način za produbljivanje saradnje sa islamskim finansijskim institucijama iz Turske, Malezije i zemalja Bliskog istoka. Danas je Sarajevo izraslo u poslovni inkubator za razvoj etičkih i halal finansija. Organizacija nedavno održanog Sarajevo Halal Fair 2018 omogućila je stvaranje platforme za privlačenje značajnih investicija namijenjenih razvoju halal industrije u BiH i jugoistočnoj Evropi s ciljem zadovoljavanja rastuće potražnje za halal hranom i proizvodima.
BM: Koji su izazovi u islamskom bankarstvu i kako ih prevazići?
AZMI: Uprkos impresivnom napretku, islamske finansije kao industrija i dalje su suočene sa nekoliko izazova. Povećani transakcijski troškovi su jedan od glavnih neriješenih problema sa kojima se suočava industrija islamskih finansija. Neki bi rekli da je to zbog toga što ova ekonomija još uvijek nije dostigla svoj puno obim. Drugi tvrde da je uzrok ovog problema nedostatak zakonske i regulatorne harmonizacije. Uprkos svim argumentima, ovo pitanje zahtijeva čvrsto rješenje, posebno u oblasti kućnih finansija u mnogim muslimanskim zemljama i zajednicama koje žive u nemuslimanskim zemljama. Industrija se i dalje suočava sa problemom kako je ljudi doživljavaju. Mnogi i dalje misle da su muslimani kreirali islamske finansije za muslimane plasirajući ih isključivo na muslimanska tržišta. Iako se tako čini, duh islamskih finansija je mnogo veći. Uzmite, naprimjer, zabranu naplaćivanja kamata koja je također dio kršćanstva i judaizma. Također je važno napomenuti da je naplaćivanje kamata također zabranjeno i u budizmu, hinduizmu i mnogim drugim religijama i filozofijama.
Raskorak u finansijskoj inkluziji je još jedno pitanje sa kojim se suočavaju islamske finansije. Iako postoji velika potražnja za islamskim mikrofinansijskim uslugama u zemljama OIS-a (Organizacija islamske saradnje), usluge se ne ispunjavaju u potpunosti. Studija pokazuje da, iako zemlje OIS-a imaju više mikrofinansijskih depozita i računa na hiljadu odraslih osoba u poređenju sa zemljama koje nisu članice OIS-a, vrijednosti MFI (međunarodne finansijske institucije) depozita i zajmova kao procenat BDP-a još uvijek su mnogo niže u zemljama OIS-a (0,61 i 0,79 posto) u poređenju sa zemljama u razvoju (0,78 i 0,97 posto) i zemljama sa niskim prihodima (0,92 i 1,19 posto).
Zbog toga je potrebno kreirati i poboljšati inovativne i različite mikrofinansijske proizvode kako bi se omogućilo siromašnom društvu da na taj način napreduje. Još je važnije osigurati pravednu distribuciju. Istovremeno, imalo bi smisla da se navedene inicijative uvežu sa određenim vrstama osiguranja kao jednom vrstom tampona industrije islamskih finansijskih usluga.
Još jedan izazov je nedostatak islamskih monetarnih politika. Na makro nivou, dostupnost islamskih monetarnih instrumenata je neophodna za realizaciju makroekonomskih ciljeva islamskog finansijskog sistema ako bi se, između ostalog, osiguralo adekvatno upravljanje likvidnošću. Neke zemlje pokrenule su stvaranje navedenih instrumenata, kao što su Indonezija i Malezija. Ipak, potrebno je uložiti više napora kako bi se omogućile i transakcije i upravljanje likvidnošću između zemalja u kojima se provodi beskamatni finansijski sistem.
BM: Koji su novi trendovi u islamskom bankarstvu?
AZMI: Veliki je potencijal u islamskim finansijama za promociju održivog ekonomskog rasta pružajući različite mogućnosti za finansiranje (uključujući mikrofinansiranje), finansiranje infrastrukturnih projekata i proširenje usluga islamskog osiguranja. Posljednjih godina društveno odgovorne investicije su sve poželjnije. Međunarodni fond za finansiranje imunizacijskih kompanija izdao međunarodni finansijski certifikat (sukuk) za finansiranje programa imunizacije u najsiromašnijim zemljama svijeta putem zaklade Gavi – The Vaccine Alliance. Kroz finansijski islamski certifikat koji je malezijski Khazanah izdao u sklopu svog programa održivih i odgovornih investicija omogućeni su prihodi za finansiranje programa „kvalitetnog obrazovanja“ kao osnove za poboljšanje kvalitete života ljudi. Prošle godine, Malezija je izdala prvi svjetski zeleni islamski finansijski certifikat zahvaljujući saradnji Malezijske centralne banke, Komisije za vrijednosne papire i Svjetske banke. Zeleni sukuk popunit će praznine u zelenom finansiranju koje u skladu sa ciljem koji se odnosi na „aktivnosti vezanu za klimu“ i ciljevima u vezi „zaštite životnja i biljaka na moru i kopnu”.
Ostali islamski finansijski instrumenti kao što su zekat, vakuf, takaful i islamsko mikrofinansiranje mogu poslužiti za ispunjenje ostalih UN održivih razvojnih ciljeva. Mikrofinansijske institucije zasnovane na zekatu i vakufu mogu se koristiti za socijalne programe. Vakufske nekretnine mogu ostvariti prihode kroz njihovo iznajmljivanje. Prikupljena sredstva mogu se usmjeriti u socijalno-razvojne programe. U međuvremenu, vakufskom gotovinom mogu se osigurati beskamatni krediti za sektor obrazovanja, zdravstva i poljoprivrede. Mikrofinansijsko osiguranje, s druge strane, može biti efikasno sredstvo za pružanje zaštite siromašnima i na taj način uticati na održivo smanjenje siromaštva. Finansijska inkluzija siromašnih zahtjeva drugačiji pristup u dizajniranju proizvoda, cijena i načina isplate. Ona zahtijeva inovacije inovacije, fleksibilnost, efikasnost i posvećeno rukovođenje. Islamske mikrofinansije tek treba da stupe na scenu kako bi se omogućio ravnopravan pristup finansijama u sklopu islamskih finansija.
U tom smislu, Fintech tehnologija omogućava islamskim finansijskim institucijama da efikasnije dođu do potencijalnih klijenata. Fintech može pomoći u povećanju islamskog finansiranja u regionima u kojima brick-and-mortar model nije finansijski održiv i koji se veže za kompanije koje svoje usluge ne nude online. Fintech može biti ključni katalizator u povećanju širenja islamskog bankarstva u muslimanskim većinskim zemljama i može pomoći u izvršenju uobičajenih islamskih finansijskih transakcija. Osim toga, Fintech također može povećati cross-selling proizvoda islamskog bankarstva.
