Predsjedavajući Vijeća ministara BiH dr. Denis Zvizdić učestvovao je u Londonu na Samitu premijera zapadnog Balkana (WB6+EU8) koji se održava u okviru Berlinskog procesa.
Bosna i Hercegovina je na Samitu u Londonu kandidirala tri projekta ukupne vrijednosti 275 miliona eura i sva tri su dobila podršku Evropske komisije. Na Koridoru 5C u sekcijama Tarčin-Konjic i Buna-Počitelj ukupne vrijednosti 150 milona eura i jedan projekat tehničke pomoći na Koridoru 5C u iznosu od 125 miliona eura. BiH je dobila i grant sredstva u iznosu od pet milona eura i 38 miliona eura.
U uvodnom obraćanju na temi ekonomija predsjedavajući Zvizdić se zahvalio domaćinu, premijerki Theresi May te vladi Velike Britanije i uputio čestitke na odličnoj organizaciji Samita i ukazanom gostoprimstvu. Rekao je da ga raduje činjenica što je ovogodišnji samit održan u Londonu jer je time data poruka da će se saradnja i jačanje ekonomskih, društvenih i kulturnih veza između regiona Zapadnog Balkana i Velike Britanije nastaviti i nakon Brexita.
Istaknuo je da je 2018. godina izuzetno dobra godina za cijeli region u kontekstu stavljanja teme proširenja ponovo na listu prioriteta EU, počevši sa bugarskim predsjedavanjem, objavljivanjem Strategije Evropske komisije o kredibilnoj perspektivi proširenja, historijskom samitu u Sofiji i čestitao Republici Austriji preuzimanje predsjedavanja Evropskom unijom, te pozdravio što je jedan od prioriteta predsjedavanja proširenja EU. Dodao je da je bitno da se fokus EU zadrži na procesu proširenja i da se nastave slati pozitivne poruke u tom smislu, te izrazio nadu da će do narednog samita u okviru Berlinskog procesa biti više pozitivnih priča.
Predsjedavajući Zvizdić je istaknuo značaj Agende za povezivanje u ključnim infrastrukturalnim oblastima koja je u prethodnom periodu omogućavala pravilno planiranje i prioritiziranje ključnih infrastrukturalnih pravaca i projekata koji u konačnici vode ka ekonomskom razvoju regije. Pozdravio je objavljene investicione projekte tokom samita u Sofiji gdje je Bosna i Hercegovina dobila grantove za tri investiciona projekta u oblasti transportne infrastrukture u vrijednosti od 32,8 miliona eura i grant za projekt tehničke pomoći u vrijednosti 5, 2 miliona EUR.
Naglasio je da je Trstu pokrenuta bitna komponenta, a to je podrška uspostavi regionalnog ekonomskog područja i istaknuo da je Bosna i Hercegovina u potpunosti opredijeljena za implementaciju Akcionog plana. Dodao je da su investicije je od ključnog značaja i generator ekonomskog razvoja i pozdravio uspostavu Regionalne investicijske agende kao platforme koja će dati dobar okvir za približavanje investicionih politika u cilju kreiranja jedinstvenog investicionog područja. Upoznao je prisutne premijere da bi čak 84% ispitanih stranih investitora prisutnih u BiH preporučilo Bosnu i Hercegovinu za investiranje, ali i da je neophodno da se unaprijedi politička stabilnost, osiguranje potrebne infrastrukture i jačanje vladavine prava. S tim u vezi, dodao je da Vijeće ministara BiH ostaje posvećeno unapređenju poslovnog okruženja, prvenstveno kroz sprovođenje potrebnih reformi u okviru Reformske agende za BiH, ali i da je rješenja za neka od ovih pitanja tražiti na regionalnom nivou.
Predsjedavajući Zvizdić je rekao da je trenutno nedovoljna institucionalna podrška oblasti istraživanja i razvoja kao ključnog preduslova za osiguranje maksimalne iskorištenosti najznačajnijeg resursa, mladih i talentovanih ljudi kako bi se omogućila njihova puna uključenost u razvoj zemlje. Stoga je posebno pozdravio fokus ovogodišnjeg samita na pristup finansijama start-up-ima i malim i srednjim preduzećima kao generatorima inovativnog razvoja u svrhu transformacije postojećih ekonomija. Dodao je da naša domovina baštini mnogobrojne resurse, a svakako najznačajniji jesu upravo mladi i talentovani ljudi, te izrazio žaljenje što je upravo među ovom populacijom stopa nezaposlenosti visoka i izrazio nadu da će se upravo kroz podršku pristupu finansijama i razvoju inovativnog poduzetništva taj problem riještiti.
Dodao je da je ključno pitanje tranzicije regiona u digitalne ekonomije i pozdravio pokretanje Digitalne agende za zapadni Balkan u Sofiji koja ima za cilj da podrži tranziciju regiona i donese prednosti digitalne transformacije poput bržeg ekonomskog rasta, više radnih mjesta i boljih usluga građanima. Istaknuo je da su svi procesi o kojima se govorilo u okviru današnje diskusije neophodni da bi se stanje ekonomija u regiji unaprijedilo na onaj nivo s kojim bi se iskoristili ogromni potencijali i resursi.
Na temi sigurnost predsjedavajući Zvizdić je rekao da je pitanje sigurnosti u kontekstu međunarodnih odnosa tema koja ne poznaje granice i da sigurnosne prijetnje, kao i mreže organizovanog kriminala nisu opterećene administrativnim i legislativnim protokolima niti granicama. Rekao je da je stoga imperativ da se na zajedničke izazove odgovori koordiniranim djelovanjem, kroz održivi i sveobuhvatan pristup koji uključuje aktivno sudjelovanje i saradnju svih država.
Istaknuo je da Bosna i Hercegovina aktivno sudjeluje u borbi protiv terorizma, uključujući borbu protiv radikalizacije i nasilnog ekstremizma, te da su ovom procesu pored organa vlasti aktivno učešće uzele i organizacije civilnog društva i vjerske zajednice. Naglasio je činjenicu da, prema službenim podacima bh. institucija za sprovođenje zakona, nije zabilježen niti jedan odlazak na strana ratišta u posljednih skoro dvije godine.
Predsjedavajući Zvizdić se dotakao i teme migranata, koja se nameće kao goruće pitanje regije i EU. Upoznao je prisutne da je od početka ove godine u Bosnu i Hercegovinu ukupno ušlo 7300 migranata od kojih je 6500 izrazilo namjeru za traženjem azila, dok je samo 650 i formalno podnijelo taj zahtjev i dodao da je, poređenja radi, prošle godine broj migranata bio tek 766. Istaknuo je bitnost ove teme jer Bosna i Hercegovina, bez osiguranja zajedničkih rješenja, adresiranja izazova koje ovakvi migracioni tokovi podrazumijevaju te pomoći EU u materijalno – tehničkom i stručnom smislu i podrškom u vidu slanja eksperata za pomoć graničnoj službi, neće biti u mogućnosti adekvatno odgovoriti u slučaju povećanog priliva migranata. Dodao je da ovaj problem ima dva bitna aspekta koji se moraju tretirati, a to su humanitarni i sigurnosni. Istaknuo je posvećenost BiH da bude dijelom zajedničkog regionalnog i EU rješenja.
Na sesiji vanjska politika, bilateralni odnosi i politika nasljeđa predsjedavajući Zvizdić je u obraćanju premijerima rekao da je perspektiva članstva u EU najsnažniji poticaj zemljama zapadnog Balkana za provođenje reformi, kao i za napore u pravcu pomirenja i vraćanja povjerenja u regiji, te i dalje predstavlja snažnu motivacijsku snagu i integracijski faktor. Pozdravio je kontinuiranu snažnu podršku EU regionalnoj saradnji, te obnovljeni naglasak u Strategiji na pomirenju i rješavanju otvorenih pitanja, uključujući i potrebu rješavanja pitanja granica. Naglasio je da su upravo Bosna i Hercegovina i Crna Gora potpisale prvi Sporazum o granici na samitu održanom u Beču u okviru Berlinskog procesa.
“Trajni prioritet vanjske politike BiH je unapređenje saradnje sa susjednim državama, na osnovama zajedničkog interesa i načelima ravnopravnosti, uzajamnog uvažavanja i poštovanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Ostajemo potpuno opredijeljeni za rješavanje otvorenih pitanja sa susjedima kroz dijalog, uz poštivanje navedenih načela saradnje, kao i načela koja su sastavni dio međunarodnog prava, te spremnost za konstruktivan i kontinuirani dijalog u cilju ostvarivanja napretka u rješavanju otvorenih pitanja” rekao je predsjedavajući Zvizdić.
Predsjedavajući Zvizdić je pozdravio činjenicu da ovogodišnji samit otvara dijalog o temama koje su veoma osjetljive i bolne. Naglasio je da je dijalog o ovim pitanjima potreban u svrhu pomirenja kako bi se na odgovoran, činjeničan i argumentovan način uložili napori da budemo dio zajedničkog rješenja koje će zatvoriti nemilu prošlost. Dodao je da moramo biti dijelom onih snaga koje će dati potreban pijetet svim žrtvama, a počinioce strašnih zločina jednom i zauvijek staviti na pravo mjesto – u tamnicu prošlosti i zauvijek smiriti zle duhove.
„Dame i gospodo, siguran sam da ćemo se svi složiti da glorificiranje osuđenih ratnih zločinaca, minimiziranje i negiranje osjećaja i ukazivanje poštivanja žrtavama i njihovim porodicama, korištenje govora mržnje, ratno-hušačke retorike, dodjeljivanje priznanja osuđenim ratnim zločincima, a sve u cilju pribavljanja niskih političkih poena nije način na koji možemo graditi zajedničku budućnost“, istaknuo je predsjedavajući Zvizdić.
Dodao je da je Bosna i Hercegovina opredijeljena da bude dijelom rješenja, da želi da se vrata prošlosti zatvore i da se okonča sa retorikama koje podsjećaju na one sa početka devedesetih godina. Naglasio je potrebu da se region okrene ka daljnjem jačanju dobrosusjedskih odnosa, njegovanju dijaloga i naročito unapređenju ekonomskih veza kako bi se gradila bolja i prosperitetnija budućnost.
Predsjedavajući Zvizdić je na kraju svog obraćanja rekao da je zajednički cilj koji veže sve zemlje regije jeste aspiracija za članstvo u EU i naglasio da je to snažna okosnica koja u svom intenzitetu ne smije da oslabi. Apelovao je na sve premijere da zajedno iznađu način da se isti ojača i da u narednom periodu svjedočimo kontinuiranom napretku na putu EU integracije svake od učesnica u okviru zapadnobalkanske šestorke. Dodao je da je za Bosnu i Hercegovinu sticanje statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji potrebno kao garant daljnje stabilnosti i prosperiteta uz neophodno sprovođenje reformi i standardizaciju cjelokupnog društveno-ekonomskog poretka sa evropskim vrijednostima.
Istaknuo je da Bosna i Hercegovina ostaje potpuno opredjeljena za učešće u aktivnostima u okviru Berlinskog procesa i Zapadnobalkanske šestorke, za jačanje međusobne saradnje u oblastima važnih za stabilnost, ekonomski razvoj, poboljšanje životnog standarda i stvaranju pozitivne političke klime u regiji.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH dr. Denis Zvizdić potpisao je u Londonu na Samitu premijera WB6+EU8 četiri zajedničke dekleracije zemalja učesnica Berlinskog procesa.
Predsjedavajući Zvizdić, prema ovlaštenjima Predsjedništva BiH, potpisao je Deklaraciju o ratnim zločinima, Deklaraciju o nestalim osobama, Deklaraciju o regionalnim odnosima i međusobnoj saradnji i Izjavu iz oblasti borbe protiv korupcije.
