Ne treba nam neutralno, nego rasterećujuće

Vlada FBiH nakon devedesetodnevne javne rasprave, provedene na temelju zaključaka oba doma Parlamenta FBiH, utvrdila je prijedloge zakona o doprinosima i o porezu na dohodak čime se realiziraju ciljevi Reformske agende. Poslodavci smatraju da su utvrđeni prijedlozi samo kozmetički, odnosno da ne pružaju podstrek privredi i da donose veće namete na niže plaće. Moglo bi se desiti da se o ovim prijedlozima raspravlja i da se njihovo usvajanje desi u periodu predizborne kampanje.

Nepotpuno neutralan

Utvrđenim Prijedlogom zakona o doprinosima FBiH predviđeno je da zbirna stopa doprinosa bude smanjena sa sadašnjih 41,5 posto na 33,5 posto. Obračun doprinosa sastojat će se od naknada za osobu koja nije osigurana po drugoj osnovi, za MIO po stopi od 18,5 posto na bruto plaću, zatim doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi od 13,5 posto na primanja od obavljanja privremenih i povremenih poslova, povremenih slobodnih zanimanja, dopunskog rada i ostalih aktivnosti, te doprinos 1,5 posto na nezaposlenost.

Istovremeno je predviđeno proširenje osnovice za obračun doprinosa, dakle iznos od kojeg obračunavamo porez. Na naknade za topli obrok zaposlenika i regres plaćat će se, tako, kao i za plaće, doprinosi po zbirnoj stopi od 33,5 posto.

Iz Vlade FBiH pretpostavljaju da se na ovaj način reguliraju komplikacije, odnosno dosadašnji specifičan način obračuna doprinosa.

“Mi u ovom zakonu, osim toga što smo htjeli rasteretiti cijenu rada, htjeli smo olakšati i obračun doprinosa”, rekla je Jelka Milićević, federalna ministrica finansija.

Premijer FBiH Fadil Novalić to je istakao uz napomenu da je naše zakonodavstvo iz ove oblasti zastarjelo.

“Vi danas u Evropi nemate nigdje svih ovih dodataka uz plaću, čitavog ovog kompliciranog sistema isplate. Radnik ima plaću i to je to. U takvom sistemu nema prostora za zloupotrebe, dodatne prihode sa strane i poresku evaziju. Ova reforma je, dakle, neophodna da konačno uđemo u 21. stoljeće kada je riječ o porezima i doprinosima. Vlada je bila poprilično složna u vezi s ova dva zakonska rješenja, osim nekih tehničkih detalja”, rekao je premijer Novalić.

Da li, pak, utvrđeni Prijedlog zakona o doprinosima FBiH, koji poredviđa smanjenje stope za osam indeksnih poena, rasterećuje cijenu rada- mišljenja su oprečna.

Na sjednici Federalne vlade odbijen je prijedlog premijera Fadila Novalića, koji je tražio da se da stopa opterećenja na rad smanji na 33, a ne na 33,5 posto, odnosno da se povećanje od 0,5 posto za doprinose na osiguranje od nezaposlenosti, a koje je predložilo Federalno ministarstvo finansija, dovede u okvire koji garantiraju neutralnost u opterećenju za radnike i poslodavce. Ministri iz SBB-a i HDZ-a bili su protiv premijerovog amandmana te nisu podržali toliko smanjenje stope doprinosa za nezaposlene u FBiH, uprkos dosadašnjem principu da se reforme tržišta rada odvijaju na finansijski neutralan način.

“Tačno je da nije podržan moj prijedlog da se opterećenje za doprinose smanji za dodatnih 0,5 posto nauštrb osiguranja od nezaposlenosti. Ovih pola posto značilo bi da je zakon potpuno neutralan za poslodavce, odnosno da promjena poreske osnovice ne bi uopće utjecala na visinu plaćenog poreza. Uz ovih dodatnih pola posto poslodavci će, ipak, morati za doprinose izdvojiti malo više”, napomenuo je Novalić.

Pa, ipak, premijer je dodao da ova mjera i ovakva ima neutralan fiskalni karakter, a da donosi i određene pogodnosti (pojedinim) privrednicima.

“Svim poslodavcima koji su radnicima isplaćivali manje od trećine neto plaće u neoporezivim naknadama troškovi poslovanja biti će sniženi. Automatski će im se povećati stepen konkurentnosti. Jedna dodatna korist za njih će sigurno biti pojednostavljenje procedura. Do sada su privrednici morali svaki mjesec popuniti bezbroj obrazaca i predati ih Poreskoj upravi. Sad će to biti samo jedan osnovni obrazac. Zatim, prema dostupnim podacima, više od 100.000 radnika koji primaju najniže plaće nikako nije imalo topli obrok. Dakle, poslodavcima će ovi radnici automatski postati jeftiniji te se otvara prostor za povećanje plaća, s obzirom na to da stepen konkurentnosti raste. Jedini “oštećeni” bit će oni poslodavci koji su koristili rupe u zakonu i izbjegavali plaćanje poreza”, rekao je premijer.

1 od 9

Javni sektor

Dok iz Vlade FBiH  tvrde da će biti postignut neutralan efekt na visini prosječne plaće u FBiH jer će za plaće koje su manje od prosječne poslodavac imati nešto veće troškove, a za plaće koje su veće od prosječne poslodavac imati manje troškove u odnosu na one po važećem zakonu – iz Udruženja poslodavaca FBiH naglašavaju da bi, ukoliko se usvoje, predloženi prijedlozi zakona o doprinosima i porezu na dohodak, doveli do rasterećenja viših plaća koje dobijaju zaposleni u javnom sektoru, dok bi niže plaće bile dodatno opreterećene što bi dovelo do novih nameta u realnom sektoru koji je i sada po velikim pritiskom različitih davanja prema državi.

“Umjesto rasterećenja realnog sektora, usvajanje ovih prijedloga zakona dovelo bi do novih opterećenja“, naglašavaju iz Udruženja.

Neke projekcije pokazuju da će troškovi poslodavaca na niže plaće biti veći nego sada pa će tako poslodavac za isplatu radniku plaće od 580 KM (400 KM platni razred + 180 KM topli obrok) plaćati 28 KM više nego sada. Među­tim, za isplatu plaće od 1.180 KM (1.000 KM platni razred +180 KM topli obrok), troškovi poslodav­ca bit će za oko 10 KM manji nego do sada.

Za sadašnja primanja od 3.000 KM (plus topli obrok 180 KM) poslodavac će, ili bolje reći javni sektor koji je u stanju obezbijediti toliku plaću, iz­dvajati 180 KM manje nego sada.

Pomoćnica federalne ministrice finansija Mira Bradara istakla je da je utvrđenim Prijedlogom učinjen značajan iskorak u smislu harmoniziranja i osnovica i stope skoro u cijeloj zemlji te da se u donošenje novih zakona krenulo s principima da se zadrži neutralni utjecaj na prihode vanbudžetskih fondova.

Pa ipak, iz Udruženja poslodavaca FBiH upozoravaju da su prijedlozi Vlade FBiH –  iako nazvani reformskim, u suštini više kozmetički, nego reformski. U Udruženju smatraju da je slanje ovih prijedloga zakona u parlamentarnu proceduru direktna posljedica pritiska predstavnika određenih međunarodnih finansijskih organizacija, ali najmanje što se od Vlade FBiH moglo očekivati jeste da predlože zakone o doprinosima i porezu na dohodak koji će biti reformski po svojoj suštini, a ne samo po nazivu.

Naime, dok se u obrazloženju za donošenje ovih prijedloga zakona tvrdi da se radi o neutralnoj reformi, poslodavci smatraju da to uopće nije tačno. Kalkulacije koje je uradilo Udruženje poslodavaca FBiH govore da će ukoliko se ovi zakoni usvoje prihodi države biti povećani za 1,5 do dva posto.

“Čak i da se radi o neutralnoj reformi, a ne radi se, postavlja se pitanje zašto raditi na nečemu četiri godine, a da pri tome neće biti nikakvih promjena. Naročito, ne rasterećenja privrede i povećanja plaća radnika u privatnom sektoru, što je jedan od ciljeva Reformske agende“, dodaju iz Udruženja.

Progresivna stopa

S druge strane, obveznik poreza na dohodak je fizička osoba koja ostvaruje dohodak – zaposlenik. Kroz porez na dohodak do sada je bila jedinstvena stopa deset posto, a utvrđenim Prijedlogom zakona o porezu na dohodak povećava se oporeziva osnovica, u koju ulaze i plaća i prihodi koji nemaju karakter plaće.

Iako je Federalno ministarstvo finansija predložilo da se topli obrok u potpunosti oporezuje čak i ako je u firmi organizirana ishrana radnika, premijer Novalić je još jednom intervenirao prilikom razmatranja ovog prijedloga. On je predložio da ako se ishrana organizira u vrijednosti do 4,5 KM, to izostavi iz oporezivanja. Taj amandman je prihvaćen i upućen u daljnju parlamentarnu proceduru.

Predviđeno je oporezivanje dohotka po tri stope – jedna je nulta jer se radi o neoporezivanju plaća do 700 KM, stopa od 10 posto na plaće od 800 KM do 1.500 KM i 20 posto na plaće više od 1.500 KM.

“Htjeli smo napraviti razliku u odnosu na one sa nižim primanjima, socijalnu pravednost. Oni sa većim primanjima imaju i obavezu za veća izdvajanja po pitanju poreza na dohodak”, rekla je ministrica Milićević.

Na ovaj način, freelancer, pojedinac koji prima plaću, naknadu ili autorski honorar, koji posjeduje obrt koji mu donosi dohodak- s primanjima do 700 KM oslobođen je plaćanja poreza na dohodak. Prag od 700 KM postavljen je na osnovu podataka kojim rapolažu Federalno ministarstvo finansija i Porezna uprava FBiH i po kojem, od ukupnog broja uposlenih na teritoriji FBiH, u kategoriji primanja do 8.400 KM godišnje (700 KM mjesečno) ima oko 55 posto zaposlenih.

Dok premijer Novalić tvrdi kako Prijedlog zakona o porezu na dohodak štiti radnike koji zarađuju najmanje, poslodavci ne smatraju tako.

“Rješenje o nultoj stopi za plaće do 700 KM nije nikakav pomak. Sada je poreza oslobođena plaća do 450 KM, ali to je samo dio plaće, jer kada tome dodate neoporezivi dio koji će ubuduće biti oporeziv, odnosno topli obrok, regres, ostalo na što otpada 250 KM –  dobijete plaću od 700 KM. A sa druge strane uvodi se stopa od 20 posto na plaće iznad 1.500 KM. Ovdje se očito ide na varijantu da se povećaju prihodi po ovom osnovu”, rekao je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.