Posjetu najviših predstavnika Intesa Sanpaolo iz Milana našoj zemlji iskoristili smo kako bi sa Gian Maria Gros-Pietrom, predsjednikom Upravnog odbora ove međunarodne bankarske grupe razgovarali o najvećim rizicima i poteškoćama sa kojima se suočava evropski bankarski sistem, o poziciji na evropskom tržištu koju zauzima grupacija Intesa Sanpaolo, a koja je uprkos turbulentnom razdoblju u italijanskom bankarskom sistemu ostala jedna od najzdravijih banaka. Intesa Sanpaolo pronalazi svoj put u sve većem značaju Kine u globalnoj privredi, a njeni poslovni subjekti prisutni su u 38 zemalja širom svijeta. Konkurentna snaga supsidijarne banka u BiH proizilazi iz pripadnosti vrhunskoj bankarskoj grupi u Evropi sa više od 100 godina iskustva u poslovanju.
BM: Kako ocjenjujete ukupnu situaciju u bankarskom sektoru u eurozoni, naročito u Italiji?
GROS-PIETRO: Evropske banke postale su jače i izdržljivije. Međutim, i dalje se suočavaju sa brojnim izazovima od kojih su neki uzrokovani strukturnim promjenama, kao što je tehnologija. Imperativi za evropske banke su povećati profitabilnost i dovesti u red bilanse stanja. Nekvalitetni plasmani su pod ozbiljnim nadzorom posljednjih nekoliko godina i smatraju se glavnim prioritetom u narednom periodu. Nužno je hitno rješavanje ovog pitanja, ali trebamo priznati i da su nekvalitetni plasmani u Evropi značajno smanjeni i da je to pitanje rješivo.
Nasuprot tome, postoji nekoliko velikih evropskih banaka koje imaju značajan finansijski rizik, uključujući onaj koji proizlaze iz finansijskih instrumenata nivoa 3 i nivoa 2, ali ovo pitanje do sada nije dobilo istu pažnju kao i nekvalitetni plasmani. U tom smislu, podržavamo nedavnu potvrdu Evropske centralne banke da se fokus nadzora treba preusmjeriti sa kreditnih na tržišne rizike. Štaviše, ECB je navela da razmatra pozicije banaka u pogledu instrumenata koji su manje likvidni i teži za vrednovanje – izloženosti nivoa 2 i nivoa 3.
U svakom slučaju, profitabilnost je primarni izazov za evropske banke. Profitabilnost raste, iako sa niskog nivoa, ali se banke i dalje trude da zarade svoj trošak kapitala. Mnoge banke moraju ponovo razmotriti svoje strategije i poslovne modele kako bi se suočile sa nižom profitabilnosti u sektoru. Postoje banke, raznih tipova i veličina, koje konstantno nadmašuju svoje rivale i zaista je moguće da banke danas posluju profitabilno.
U tom okruženju i uprkos opterećenju naslijeđene imovine koja potječe iz dvostruke recesije i scenarija niske kamatne stope što penalizira model komercijalnog bankarstva, situacija italijanskih banaka se poboljšala. Tokom ovih godina negativne kamatne stope i veoma visoke likvidnosti, što je doprinijelo smanjenju kreditne potražnje od korporativnih klijenata, italijanske banke mogle su diverzifikovati svoje izvore prihoda povećavajući prihode od naknada. U 2017. godini profitabilnost je rasla uglavnom zahvaljujući nižim rezerviranjima za kreditne gubitke, smanjenju operativnih troškova i povećanju prihoda od naknada i provizija. Dalja poboljšanja profitabilnosti očekuju se u 2018. i narednim godinama.
BM: Kakva je pozicija Intesa Sanpaolo na evropskom bankarskom tržištu?
GROS-PIETRO: Intesa Sanpaolo (ISP) je možda najuspješnija bankarska priča u Italiji tokom posljednjih decenija i jedna je od najjačih banaka u Evropi sa postojanom profitabilnosti i visokim zaštitnim slojem kapitala znatno iznad regulatornih zahtjeva. Krajem 2017. godine, ISP je dostigla adekvatnost osnovnog kapitala od 14,0 posto (13,0 posto nakon MSFI9) i objavila neto rezultat od 3,8 milijardi eura, najveći od 2007. godine (+23 posto prema FY2016 neto rezultat isključuje uplatu državnog poticaja radi kupovine aktiva dvije bivše venecijanske banke, a sve iz razloga kako bi se kompenzirao utjecaj na ISP kapitalne pokazatelje). Ovaj odličan finansijski rezultat odražava, između ostalog, najbolju godinu u dijelu naplaćenih bankarskih provizija (2,1 milijarda eura u četvrtom kvartalu 2017. godine, najbolji kvartal ikada) uz snažan rast neto priliva imovine kojom se upravlja (+61 posto vs FY16), kao i kontinuirano ispravno upravljanje troškovima, sa C/I omjerom od 50,9 posto, jednim od najboljih među evropskim konkurentima. Ovaj pozitivni trend potvrđen je rezultatima Grupe za prvi kvartal 2018. godine, sa veoma solidnom pozicijom kapitala i kapitalnim omjerima. Na dan 31. mart 2018. godine, pro-forma CET 1 omjer dostigao je 13,4 posto – jedan od najviših među vodećim evropskim bankama – i phased-in CET 1 omjer od 13,3 posto nakon odbitka od 1,064 milijardi eura dividendi obračunatih u kvartalu. Krajem marta 2018. godine, ISP je ostvarila velik neto prihod (1,252 milijarde eura u prvom kvartalu naspram 1,428 milijardi u četvrtom kvartalu 2017. godine i 901 milion eura u prvom kvartalu 2017. godine), snažan rast bruto prihoda (do 30,6 posto u prvom kvartalu 2017.godine), rast operativne marže (do 24 posto na prvi kvartal 2017.godine) i operativnog prihoda (do 10,5 posto u prvom kvartalu 2017. godine) i dalje unapređenje trenda kvaliteta kredita.
Na internacionalnom nivou, trenutno smo aktivni putem Divizije internacionalnih banaka subsidijara (ISBD) u 10 zemalja centralne i jugoistočne Evrope i u Egiptu, opslužujući ukupno 7,2 miliona klijenata sa 1.040 ekspozitura. Štaviše, ISBD u Kini upravlja manjinskim udjelom u Banci Qingdao i zajedno sa Divizijom za privatno bankarstvo i Divizijom za upravljanje imovinom pokreće Yi Tsai start-up za upravljanje imovinom. Osim toga, pokrivamo 25 zemalja na pet kontinenata putem Divizije za korporativno i investicijsko bankarstvo, koja upravlja međunarodnom mrežom filijala, predstavništava i četiri banke u Rusiji, Luksemburgu, Brazilu i Rusiji. Zatim, poslujemo sa podružnicama Divizije za privatno bankarstvo u Luksemburgu, Švicarskoj i Velikoj Britaniji i sa kompanijama Divizije za upravljanje imovinom, koje vode države centralno-istočne Evrope preko VUB Asset Management, kao i Dalekog istoka preko Eurizon Capital Hong Kong i 49 posto učešća u Penghua Asset Management (Kina).
Zahvaljujući našoj širokoj međunarodnoj mreži, u mogućnosti smo pomoći proširenju italijanskih kompanija u područjima svijeta koji pokazuju najveće perspektive rasta.
BM: Usprkos turbulentnom razdoblju u italijanskom bankarskom sistemu, Intesa Sanpaolo ostala je jedna od najzdravijih banaka. Šta karakterizira novi poslovni plan za razdoblje od 2018. do 2021. godine po čijem su objavljivanju dionice ISP porasle za 1,8 posto?
GROS-PIETRO: U izazovnom makroekonomskom scenariju obilježenom kamatnim stopama na rekordno niskom nivou i sporijim od očekivanog oporavka BDP-a, uspješno je finaliziran Poslovni plan ISP za 2014-2017. Tokom ovog vremenskog perioda, ISP je razvila efikasan, izuzetno dobar poslovni model, sa niskim profilom rizika, uz održavanje likvidnosti i kapitalizacije na samom vrhu sektora (u skladu sa zahtjevima Basel 3 za 2018. godinu), ispunjavajući obavezu distribuiranja ukupno 10 milijardi eura u gotovinskim dividendama. Nastavljen je razvoj višekanalnih usluga, uz dodatna ulaganja u usluge mobilnog bankarstva, uz rast online filijala i njihove integracije u fizičku mrežu. Nadalje, proces pojednostavljenja korporativne strukture Grupe nastavljen je sa jasnim smanjenjem troškova.
Budući scenario karakterizira stalno niska kamatna stopa, strožije uređenje i povećanje nekih egzogenih varijabli koje utiču na evoluciju tržišta finansijskih usluga (npr. FinTech kompanije, digitalizacija, big data i sl.).
ISP je razmatrala ovaj izazov kroz tri osnovne strateške smjernice novog Poslovnog plana 2018-2021, a to su značajno minimiziranje rizika bez ikakvih troškova za dioničare, smanjenje troškova kroz dodatno pojednostavljenje operativnog modela i rast prihoda uz pronalaženje novih poslovnih prilika.
Planiramo ostvariti ove ciljeve oslanjajući se na digitalne transformacije kako bismo poboljšali rast prihoda u visoko konkurentnom okruženju, a povećanje prihoda uglavnom se temelji na povećanju po osnovu naknada i to proaktivnim pristupom klijentima i aktivnostima na internacionalnim tržištima. S druge strane, postoji snažan strateški fokus na smanjenje troškova kroz dalje unapređenje efikasnosti organizacije i procesa, poboljšanje kreditnog kvaliteta i jačanja operativnog modela Grupe.
BM: Kako se bankarski sistem u Italiji nosi sa problemom nekvalitetnih kredita? Prema Poslovnom planu Intesa Sanpaolo udio loših kredita u ukupnom iznosu kredita trebalo bi da bude prepolovljen, sa 11,9 posto na kraju 2017. godine na šest posto u 2021. godini.
GROS-PIETRO: U italijanskom bankarskom sektoru trend smanjenja izloženosti rizicima se ubrzava. Godina 2017. obilježila je prekretnicu u smanjenju problematične imovine, zahvaljujući konsolidiranju ekonomskog rasta i mjera koje je preduzela svaka pojedinačna banka, kroz prodaju i sekuritizaciju nekvalitetnih kredita i poboljšanja u procesu povrata kredita. Kao rezultat, u 2017. godini, nekvalitetni krediti opali su za 65 milijardi eura bruto rezervisanja i za 38 milijardi eura neto rezervisanja, ili -22 posto u odnosu na kraj 2016. godine. Što je važnije, postepenim smanjenjem tok novih nekvalitetnih kredita nad ukupnim kreditima dostigao je predkrizni nivo. Ovo znači da se formiranje novih nekvalitetnih kredita normaliziralo, u zbirnom smislu. Štaviše, omjer pokrivenosti nekvalitetnih kredita značajno je porastao i sada je iznad evropskog prosjeka. Smanjenje rizika bit će nastavljeno u naredne tri godine, u skladu sa ažuriranim NPL planovima dostavljenim u martu Evropskoj centralnoj banci od strane sistemski važnih banaka, što predviđa ukupno smanjenje od 38 posto u nekvalitetnim izloženostima ovih banaka. U međuvremenu, italijanske banke značajno su ojačale svoje kapitalne omjere, na stopu CET1 od 13,8 posto na kraju 2017. godine, a pozicija likvidnosti daleko je iznad prudencijalnih zahtjeva. Finansijske potrebe italijanskih banaka su i dalje pokrivene velikim porastom depozita klijenata.
U tom smislu, Intesa Sanpaolo postigla je nedavno ugovor kako bi formirala strateško partnerstvo za NPL sa Intrumom, vodećom evropskom grupom za usluge upravljanja kreditima. Ovaj ugovor podržava strategiju smanjenja rizika koju predviđa Intesa Sanpaolo u svom Poslovnom planu 2018-2021, što dokazuje i sposobnost ISP da raspolaže značajnim iznosom nekvalitetnih kredita bez vanrednih troškova za dioničare, kao i da ispuni očekivanja supervizora u pogledu smanjenja nekvalitetnih kredita italijanskih banaka. Zahvaljujući ovom partnerstvu, ISP će smanjiti bruto omjer nekvalitetnih kredita na jednocifrenu brojku (smanjeno na 9,6 posto sa 11,9 posto, uzimajući u obzir brojeve sa kraja 2017. godine), čime se ostvaruje neto kapitalna dobit od oko 400 miliona eura u konsolidiranom bilansu uspjeha.
Drugi pozitivni rezultati mogu proizaći kombiniranjem vještina, sposobnosti i resursa kroz razna partnerstva, kao npr. ciljano servisiranje oporavka portfolija nekvalitetnih kredita zadržanog od strane ISP, kao i potencijalno stvaranje budućih prihoda kroz razvoj specijalizirane platforme za servisiranje nekvalitetnih kredita, najbolje u Italiji, a Italija je jedno od najvećih evropskih tržišta za servisiranje nekvalitetnih kredita.
BM: Intesa Sanpaolo je prošle godine kupila određenu imovinu i prihodujuće kredite posrnulih banaka Banca Popolare di Vicenza i Veneto Banca. Koliki je značaj te intervencije?
GROS-PIETRO: U cilju rješavanja teške krize u ove dvije banke, italijanski bankarski sistem sa Intesa Sanpaolo, koja ima vodeću ulogu, alocirao je značajan privatni kapital u protekloj godini. Intervencija ISP je obezbijedila sigurnost od oko 50 milijardi eura štednje koje su držale ove dvije banke, čime je zaštitila dva miliona klijenata, od čega 200.000 biznisa. Naša intervencija spasila je cijeli bankarski sistem od veoma visokih troškova vezanih za garancije depozita klijenata u ove dvije banke i izbjegnuti su veliki troškovi za Italiju vezano za javne garancije obveznica koje su izdale dvije bankarske grupe Veneta.
Državni poticaj od 3,5 milijardi eura u potpunosti je namijenjen za kompenziranje utjecaja na omjer našeg kapitala koji proizlazi iz kupovine banaka. Ovim se čuva kapitalna snaga što našu banku čini jednom od najstabilnijih grupa u Evropi i razlog zbog čega italijanske štediše povjeravaju 920 milijardi eura finansijske imovine potrošača, što je skoro polovina italijanskog BDP. Akvizicija je omogućila ISP Grupi da proširuje svoju aktivnost na sjeveroistoku zemlje, koji se smatra pokretačem rasta cjelokupne italijanske ekonomije.
BM: Mislite li da je radi postizanja pozitivnih efekata na privredni rast i razvoj u EU, uz monetarnu politiku, potrebna i bolja koordinacija fiskalnih politika – da li bi tako i efekti finansijske krize na banke bili pod kontrolom?
GROS-PIETRO: Striktno govoreći, koordinacija fiskalne politike nije potrebna ni EU ni eurozoni, ali su eurozoni koja je monetarna unija potrebni instrumenti za kompenziranje lokalnih privremenih idiosinkratskih šokova. U teoriji, to bi se moglo postići dodjeljivanjem veće fleksibilnosti nacionalnim fiskalnim politikama. Međutim, veliki naslijeđeni dugovi u nekim zemljama znače da su već bez korisnog fiskalnog prostora. Stoga bi bilo korisno za stabilnost monetarne unije obezbijediti eurozoni centralni budžet i fiskalne instrumente za kompenziranje privremenih lokalnih šokova, kao što je npr. centralno finansiranje osiguranja za slučaj nezaposlenosti ili anticiklično upravljanje strukturalnim sredstvima ili doprinosima EU investicionoj potrošnji. Međutim, da bi napravio bilo kakvu razliku, potrebno je da bude značajne veličine. Simbolična mjera ne bi bila od koristi. Drugi element koji nam je potreban jeste efikasna strategija smanjenja duga u zemljama koje su prezadužene, jer će, inače, taj dug uvijek ostati potencijalni izvor nestabilnosti za eurozonu.
BM: Koliko je efikasno Evropska centralna banka omogućila refinansiranje obaveza i poboljšanje likvidnosti pojedinih dijelova bankarskog sistema? Ima li Intesa Sanpaolo ove godine potrebe za jeftinom finansijskom potporom od strane ECB?
GROS-PIETRO: Kriza 2010-2012. nije bila samo kriza vezana za državni dug. U pitanju je bio i opstanak monetarne unije. Neke zemlje, uključujući Španiju i Italiju, pretrpjele su “iznenadni zastoj” tokova kapitala iz eurozone, što je izazvalo veliku nestabilnost likvidnosti i kredita. ECB je morala da se suprotstavi takvoj fragmentaciji finansijskog sistema. To je bilo efektno, sa nizom mjera. Kombinacija pune raspodjele u refinansiranju, produženja ročnosti aktivnosti osiguranja likvidnosti i Programa za kupovinu aktive (Asset Purchase Programme – APP) bila je izuzetno efikasna u rješavanju krize.
Nisam iznenađen što postoji veliki konsenzus koji očekuje prekid APP-a do kraja godine i da se povećaju referentne stope sljedeće godine. U ISP smatramo da nam ove godine neće biti potrebna finansijska podrška ECB, s obzirom na našu jaku poziciju likvidnosti i sposobnost finansiranja, sa likvidnom imovinom od 166 milijardi eura i dostupnom neopterećenom likvidnom imovinom od 87 milijardi eura krajem marta 2018. godine. Basel 3 zahtjevi Koeficijenta pokrivenosti likvidnosti i Koeficijenta stabilnog neto finansiranja već su ispunjeni. Aktivnosti refinansiranja Grupe kod ECB za optimiziranje troškova finansiranja i podršku preduzećima u njihovoj investiciji iznosile su u prosjeku 63,6 milijardi eura u prvom kvartalu 2018. godine (prosjek od 60,8 milijardi eura u 2017. godini uključujući, za cijelu godinu, komponente koje proizlaze iz akvizicije zbirnog seta Banca Popolare di Vicenza i Veneto Banca). Ove aktivnosti refinansiranja sastojale su se u potpunosti od TLTRO sa četverogodišnjim periodom dospijeća.
BM: Kakvu priliku za razvoj balkanskih zemalja, koje slikovito predstavljaju zapadni ulaz na Novi put svile, nudi ova incijativa s Istoka, a priliku donosi Intesa Sanpaolo grupaciji?
GROS-PIETRO: Kina je najveća svjetska ekonomija, ako razmatramo BDP procijenjen na Paritetu kupovne moći (Purchasing Power Parity – PPP) i doprinio je oko 30 posto svjetskog porasta BDP u posljednjih pet godina.
Sa stanovišta zemalja duž Puta svile, Inicijativa pojasa i puta (Belt and Road Initiative – BRI) svakako se može smatrati značajnom prilikom za unapređenje njihove infrastrukture, a ova inicijativa može predstavljati moćan alat za jačanje produktivnosti i povećanje ekonomskog rasta balkanskog regiona. Velika grupa investicijskih projekata uključenih u BRI na zapadnom Balkanu predstavlja izvanrednu šansu za lokalnu industriju, naročito za mala i srednja preduzeća.
Operativni model svih kineskih projekata koji su do sada realizirani sasvim je sličan. Projekte uglavnom obavljaju kineska preduzeća u vlasništvu države kao glavni izvođači i finansiraju ih kineske banke kreditima sa povoljnim uslovima. Ugovori u zemljama zapadnog Balkana, međutim, predvidjeli su mogućnost za lokalne kompanije da se podugovaraju sa do 50 posto vrijednosti projekta, što je prilika koja bi lokalno povećala šansu za uspješnu finalizaciju BRI inicijative. Uzimajući u obzir 10,5 milijardi dolara ukupne potencijalne vrijednosti BRI projekata na zapadnom Balkanu, u slučaju učešća od 50 posto od malih i srednjih preduzeća i uz pretpostavku da je dio od oko jedne trećine finansiran dugom, ovo može dovesti do značajnih finansijskih zahtjeva koja se osiguravaju lokalno od strane domaćih bankarskih sistema, tako stvarajući važnu priliku za ISP Grupu.
S druge strane, iako se BRI inicijativa čini posebno atraktivnom kao instrument za ekonomski razvoj, čini se i kao moguće sredstvo Kine da pragmatično nastavi ekspanzivnu spoljnu politiku u konkurenciji sa lokalnim mrežama, izazivajući kritike širom svijeta, uključujući i Evropu.
Zahvaljujući ponuđenim poslovnim mogućnostima, ISP podržava BRI, u skladu sa strategijom održavanja visokog nivoa fokusa na strateške međunarodne inicijative – institucionalne i poslovne orijentacije – od koristi zemljama u kojima posluje putem svoje mreže supsidijarnih banaka, čime će biti dostupni kreditni aranžmani malim i srednjim preduzećima zemalja centralne, istočne i jugoistočne Evrope – CESEE uključenih u inicijativu. Štaviše, širok spektar usluga, uključujući akvizicije, proširenje i restrukturiranje, bit će osiguran za potrebe BRI. Definitivno očekujemo da BRI bude snažna mašinerija za rast cijele CESEE regije i kao takva podstakne dalje poslovne inicijative u budućnosti.
BM: Intesa Sanpaolo Banka BiH je prisutna na domaćem tržištu od 2005. godine i posluje sa više od 160.000 klijenta u našoj zemlji. Koliko je progresivan razvoj pristupa tržištu za banku u BiH?
GROS-PIETRO: Formirajući početak poslovanja u BiH, naša supsidijarna ISP Banka pokazala je izvanredan efekat, ne samo u pogledu ekonomskih rezultata, nego i u smislu sposobnosti podržavanja razvoja realne ekonomije. Danas je to peta banka zemlje sa tržišnim udjelom na ukupnoj imovini bankarskog sektora od gotovo sedam posto, sa neto prihodom u 2017. godini od 12,7 miliona eura.
Glavna uloga koju je imala ISP Banka u ovoj zemlji je definitivno poticanje finansijskog i ekonomskog razvoja, s obzirom na njenu sposobnost inoviranja i njenu konkurentsku snagu, faktore koji dolaze od pripadnosti vrhunskoj bankarskoj grupi u Evropi, ali i od eksploatacije sinergija u sklopu središta jugoistočne Evrope, pod upravom Privredne banke Zagreb (PBZ), naše hrvatske podružnice. Oslanjajući se na pripadnost središtu jugoistočne Evrope, ISP Banka dobija značajne poslovne pogodnosti, uz podsticaj svih relevantnih karakteristika, a to su kanali distribucije (fokus na inovacije i integraciju), procjene vrijednosti klijenata, model usluge i cross selling, razvoj proizvoda, ciljani marketing i aktivnosti geo-marketinga. Štaviše, ima prednosti u upravljanju rizicima, kroz usvajanje najsavremenijih metodologija i optimizacijom procesa osiguranja i naplate, upravljanju ljudskim resursima i IT-u, korištenjem grupnih resursa i stručnosti kao i uvođenjem najboljih praksi PBZ-a.
ISP Banka na bh. tržištu može se uzeti kao model za izvrsnost usluga prema fizičkim licima i preduzećima. Naša posvećenost u ovoj zemlji jeste i biti će visoka, zahvaljujući i perspektivi pristupanja EU i daljeg rastućeg potencijala bh. bankarskog sektora, s obzirom na još uvijek prilično veliki jaz naspram zrelijih tržišta.
BM: Mislite li da će brzina i kvalitet inovacija u velikim bankama rezultirati progresom koji bi bio ekvivalent progresa koji su napravile FinTech kompanije i koji je strateški odgovor Intesa Sanpaolo Grupe na izazove tehnologije?
GROS-PIETRO: Neosporno je da je postotak digitalizacije povećan, ali ona se treba odvijati brže kako bi sistemu obezbijedila veću konkurentnost u smislu odgovaranja na izazove FinTecha. Također je potrebno uzeti u obzir regulatornu usklađenost i ispuniti zahtjeve za potražnjom bankarskih usluga koje su namijenjene životnom stilu novih generacija.
ISP želi da bude vodeća među međunarodnim bankama koje smatraju inovacije jednim od najvažnijih alata za postizanje konkurentnosti te smo zahvaljujući svom Centru za inovaciju razvijali nove usluge i poslovne modele i konstantno smo angažirani na digitalnoj transformaciji. ISP igra proaktivnu ulogu u generiranju inovacija, zahvaljujući i posebnom dijelu svoje organizacije kojim upravlja glavni IT stručnjak za digitalne inovacije. Kao primjer naših incijativa vezanih za inovaciju, možemo spomenuti Centar za inovacije u Torinu. To je specijalizirana grupa od stotinjak ljudi koja je posvećena monitoringu i podržavanju najboljih start-up (ne samo FinTech) kompanija, ali i uspostavljena start-up inicijativa, međunarodni inkubatora za tehnološke start-up kompanije, te Digical projekt koji za cilj ima ojačavanje inovativnih distribucijskih kanala za usluge koje pružaju banke supsidijari u CESEE zemljama.
