Američki predsjednik Donald Trump obznanio je početkom marta uvođenje carina na uvoz čelika i aluminija u Sjedinjene Američke Države. Trump je u Bijeloj kući potpisao objavu o uvođenju carine od 25 posto na čelik i 10 posto na aluminij, za argument iskoristivši rijetko korišten američki zakon koji omogućuje djelovanje protiv uvoza koji ugrožava nacionalnu sigurnost. Od carina su, makar za sada, izuzeti Kanada, prvi američki trgovinski partner i najveći izvoznik čelika na tlo Sjedinjenih Država te Meksiko, ali bi se i to moglo promijeniti u toku pregovora o Sjevernoameričkom sporazumu o slobodnoj trgovini (NAFTA). Privremeno odlaganje carina moglo bi biti primijenjeno i na Australiju.
Trump je svoju odluku o carinama na sirovine koje se koriste u brojnim industrijama, uključujući građevinsku i automobilsku, na konferenciji za medije pravdao riječima da „carine nisu stvar izbora, nego su nužne za nacionalnu sigurnost“, te dodao da su nove carine odgovor na „rastuću krizu“. Američka industrija čelika je „opustošena agresivnim trgovinskim praksama iz inostranstva“, ocijenio je američki predsjednik te dodao da se radi o „napadu na našu zemlju“. Evropska unija i Japan najglasniji su kritičari ove Trumpove odluke te su najviši evropski i japanski trgovinski zvaničnici najavili da će nastaviti vršiti pritisak na Sjedinjene Države da ih izuzme iz odluke o novim carinama.
Protumjere su moguće
Japanski ministar trgovine i industrije Hiroshige Seko izjavio je nakon sastanka s visokim trgovinskim predstavnicima iz Washingtona da bi uvedene carine „mogle poremetiti tržišta čelika i aluminija u svijetu i imati negativne posljedice“. Osim što pozivaju SAD da ih izuzme iz novih carina, zemlje također pripremaju protumjere u onome što bi moglo postati trgovinski rat. Brisel je upozorio da je u potpunosti spreman na odmazdu i mjere protiv američkog izvoza u Evropsku uniju vrijednog oko 2,8 milijardi dolara, a koji se tiče najrazličitijih industrija, od proizvođača motora do proizvođača kikiriki putera. Ako dođe do evropskih protumjera, one bi se mogle ticati uvoza ikoničkih američkih proizvoda, Harleya Davidsona, burbona i traperica.
Evropska unija i Japan odbacili su Trumpov pokušaj opravdavanja carina pitanjem nacionalne sigurnosti, te je Evropska komisija podsjetila da su i Evropska unija i Japan „dugogodišnji sigurnosni partneri“ Sjedinjenih Država. Na sastanku s američkim trgovinskim predstavnikom Robertom Lighthizerom, Evropska unija i Japan su se, ipak, složili da će zajednički raditi na smanjenju hiperprodukcije na globalnom tržištu čelika. Trump je, s druge strane, na Twitteru poručio: „Evropska unija, predivne zemlje koje vrlo loše tretiraju Sjedinjene Države u trgovini, žali se u vezi sa carinama na čelik i aluminij. Ukoliko oni odustanu od svojih užasnih barijera i carina na američke proizvode, mi ćemo također odustati od svojih.“
Rašireno je mišljenje da je prava meta Trumpove odluke Kina. Kineska vlada godinama obećava da će smanjiti proizvodnju čelika, ali tu odluku odgađa štiteći vlastitu industriju čelika i aluminijuma i njena radna mjesta. Carinama Trumpova administracija nastoji natjerati Kinu da ubrza smanjenje viška robe koju uvozi ispod tržišne cijene. Hiperprodukcija čelika u svijetu većinom se može zahvaliti upravo Kini, koja proizvodi polovinu svjetskog čelika. Visina carina je gotovo na nivou sprečavanja uvoza, saopćila je kineska Asocijacija proizvođača čelika (CISA) te zatražila od svoje vlade da uvede protumjere na uvoz američke robe u Kinu. Kineski zvaničnici Trumpov su potez ocijenili „izuzetno glupim“ i naveli da predstavlja rizik za globalnu trgovinu.
Apsurdno u priči o Kini je, međutim, da Kina nije i najveći izvoznik čelika u Sjedinjene Države, nego je to Kanada, dok se Meksiko nalazi na četvrtom mjestu te ljestvice. Kina nije ni među prvih deset. Među destinacijama na koje je Kina u prošloj godini izvezla svoj čelik, SAD, koje su najveći svjetski uvoznik čelika, našle su se tek na 26. mjestu. Drugi veliki izvoznici čelika na američko tlo uključuju Južnu Koreju, Brazil, Japan i Njemačku, a sve te zemlje izvoze više čelika u SAD od Kine. Kina jeste četvrti najveći izvoznik aluminija u Sjedinjene Države, ali i u slučaju aluminija listu predvodi Kanada, a slijede Rusija i Ujedinjeni Arapski Emirati. Forbes stoga zaključuje da je uvođenje carina Trumpov pokušaj da utiče na pregovore o trgovinskom sporazumu NAFTA.
Pitanje prenosa tehnologije
Dio analitičara smatra da je zapravo pravi cilj novih carina uzvratni udarac Kini koja zahtijeva prenos tehnologije kao uslov za pristup velikom kineskom tržištu za američke kompanije. Američke firme koje žele poslovati u Kini obično su dužne prenijeti i svoja znanja i tehnologiju kineskim kompanijama, a kompanije pristaju na tu ucjenu jer žele pristup tržištu koje broji 1,3 milijarde ljudi, a osim toga žele ubrzati proces dobijanje dozvola i time spriječiti da ih kineske firme preteknu na tržištu. Ovom ucjenom Kina šteti američkim interesima preuzimajući tehnologiju razvijenu u američkim firmama, smatra Martin Feldstein, profesor ekonomije na Harvardu.
Budući da ne može uzvratiti istom mjerom prema kineskim tehnološkim kompanijama jer one jednostavno nemaju tehnologiju kojom mogu konkurirati američkim kompanijama i koju američke kompanije trebaju, administracija američkog predsjednika iskoristit će carine na čelik i aluminij da ubijedi kinesku vladu da odustane od politike „dobrovoljnog“ transfera tehnologije, smatra Feldstein. Ukoliko u tome uspiju, američke kompanije će moći poslovati u Kini bez da budu primorane platiti visoku cijenu koja im ugrožava konkurentnost, a prijetnja carinama pokazat će se kao uspješan alat u trgovinskoj politici, napisao je Feldstein za Project Syndicate.
Kina, najveći svjetski proizvođač čelika, u američkom uvozu čelika učestvuje samo sa 2,9 posto, prema podacima konsultantske kuće Wood Mackenzie. Sjedinjene Države su u prošloj godini uvezle 35,6 tona čelika. Nove američke carine vjerovatno će dovesti do toga da će izvoznici čelika i aluminijuma svoje kupce potražiti u zemljama koje bilježe ubrzan ekonomski razvoj te će se Kina vjerovatno okrenuti jugoistočnoj Aziji, ponajprije brzorastućim Vijetnamu i Filipinima. „U regiji će biti viška robe i cijene će pasti, što će biti dobro za kupce“, ocijenio je za Reuters Roberto Cola, potpredsjednik Vijeća za željezo i čelik ASEAN baziranog u jugoistočnoj Aziji. Cola je podsjetio da u ovu regiju već odlazi četvrtina kineskog izvoza čelika.
Kineski proizvođači aluminija također traže nova tržišta za izvoz te će vjerovatno i oni tražiti prilike u Aziji, konkurišući proizvođačima iz Južne Koreje, Indonezije, Vijetnama i Tajlanda. China Hongqiao Group, najveći svjetski proizvođač aluminija, već traži mogućnosti da svoje kapacitete preseli u Indoneziju. Carine na poluprerađevine aluminija u nekim azijskim državama mogle bi, međutim, predstavljati poteškoću za Kinu, mišljenja je Reutersov izvor iz Singapura blizak trgovini aluminijem. „Na kraju će američki potrošači ponijeti breme povećanja cijena jer ih treba industrija. Tu je više riječ o politici nego o aluminiju.“
Posljedice po američku industriju
Trumpov potez će zaista učiniti život skupljim za američke proizvođače koji koriste čelik i aluminij za izradu svojih proizvoda, poput automobila, budući da SAD nema kapacitete da sama proizvede potrebne metale. Između januara i oktobra 2017., SAD su uvezle više od 5,7 miliona tona aluminija, za 18 posto više u odnosu na isti period 2016., piše Reuters. SAD su u 2016. proizvele samo 840.000 tona aluminija, metala koji se koristi u nizu industrija. Kamil Wlazly, analitičar u Wood Mackenzie ističe da su proizvođači i kupci ove robe, poput autoindustrije, vrlo važni dijelovi američke ekonomije, za razliku od samih proizvođača aluminija.
„Kupci će morati platiti više, carine će potkopati njihovu konkurentnost“, ocijenio je Wlazly za Reuters. A američki proizvođači, uključujući i važnu kompaniju američke automobilske industrije, Ford, koji proizvodi model F150 u najvećem dijelu napravljen od aluminija, morat će nastaviti kupovati aluminij, bez obzira na Trumpove odluke. „Ako se dobavljačima ne nadomjesti carina mogli bismo svjedočiti prekidima na američkom tržištu. Amerika mora uvoziti aluminij“, mišljenja je analitičar iz CRU Group Eoin Dinsmore. „Trump se vara ako misli da će samo Kina biti pogođena njegovom odlukom“, izjavio je za Reuters izvor blizak američkim proizvođačima.
