U BiH je prvi put u nekoliko posljednjih godina, u 2017. godini zabilježen osjetniji kreditni rast. Prema neslužbenim podacima Centralne banke BiH, u ovoj godini bilježimo najveći rast svih bankarskih pokazatelja u posljednjih devet godina. Ukupna aktiva bankarskog sektora, na kraju 2017. godine, iznosila je 28,26 milijardi KM i bilježi rast od 8,3 posto na godišnjoj razini. Kreditni rast u istom periodu iznosio je 7,1 posto, a ukupni krediti dosegli su nivo od 18,42 milijarde KM na kraju 2017. godine.
Kad posmatramo njihov trend po kategorijama, korporativni krediti rasli su 7,4 posto, na 9,81 milijardi KM.
Krediti privatnih preduzeća rasli su osam posto i na kraju godine iznosili 8,32 milijarde KM, dok krediti stanovništvu bilježe rast od 6,7 posto i iznose 8,61 milijarde KM.
Od ukupnog iznosa kredita, na kraju godine, na korporativne kredite otpada 53,3 posto, a na kredite stanovništvu 46,7 posto.
Oporavak privatnog sektora
“Prema ovim pokazateljima vidljivo je kako je kreditni rast bio podjednako raspoređen između corporatea i retaila, uz nešto veći rast kredita u privatnom poduzetništvu. To je samo jedan od pokazatelja blagog oporavka privatnog sektora u BiH. Jasno je da na taj oporavak aktivno utiče i globalni oporavak privrede u regiji”, rekao je za Business magazine Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH.
Također, iz navedenog je vidljivo da posljednje godine bilježe veći rast kredita privrede od kredita stanovništva. Dva razloga su za takav trend.
“Prvi razlog je primjetan oporavak globalne privrede, a onda i pozitivan utjecaj na domaću privredu. Drugi razlog je usporeno novo zapošljavanje u BiH, kao i stagniranje visine osobnih primanja (plaća), što dovodi do ograničenja rasta kredita stanovništva”, rekao je Kutle.
Rast kredita pravnim privatnim licima predvođen je kreditima za obrtna i trajna obrtna sredstva, a potom slijede investicijski krediti.
“Najveći porast bilježe krediti za obrtna i trajna obrtna sredstva, a onda investicijski krediti. Banke su puno nade, tj. rezerviranog kreditnog potencijala polagale u investicije u infrastrukturne radove. Nažalost banaka, a još više stanovništva, od tih radova u prošloj godini ništa nije bilo”, kaže.
Puno se javno priča o razvoju male privrede. Mi kao da uporno pokušavamo kopirati svijet, a ne bi ništa značajno mijenjali. Rezultat takvog razmišljanja je da je, još uvijek, razvoj male privrede potencijal samo na papiru.
“U BiH nisu ispunjeni elementarni preduvjeti za razvoj male privrede. Kad govorimo o kratkoročnim kreditima treba napomenuti da je na njihov rast veliku ulogu imala tradicionalna niska kamata. Tako niska kamata rezultat je ponude i potražnje, a prije svega pada kamate na izvore sredstava. Ove godine nije realno očekivati veće promjene u kreditiranju, pogotovu uzevši u obzir predstojeće izbore i sve neizvjesnosti koje oni nose. U tako nesigurnoj situaciji investicije miruju, osim investicija u infrastrukturu”, dodao je Kutle.
Politički čep
Krediti privatnom sektoru igraju pozitivnu i ekonomski veliku ulogu u poticanju privrednog rasta. Pa, ipak, kada gledamo na mogućnosti kreditnog rasta prvi ograničavajući faktor je limitirano povećanje ponude za kreditima.
“Činjenica je da banke mogu pratiti puno veći kreditni rast iz vlastitih izvora. Dodatno bi banke mogle podržati rast i iznad ovoga, uzimanjem prikladnih izvora sredstava iz inozemstva. Kad pričamo o mogućem kreditnom rastu više smo u kategoriji želja, nego realnosti. Realnost je naizgled surova, ali je istina kojoj što prije pogledamo u oči to ćemo se prije suočiti – riješiti je. Nerealno je očekivati od banaka brži rast, bez ispunjenja temeljnih preduvjeta tog rasta. Istina je kako banke posluju sa tuđim izvorima i kao takve moraju postupati po svim međunarodnim standardima. Ista pravila procjene rizika postoje kod nas, kao i u EU. Kad bi u državi bilo više realnog potencijala i političke sigurnosti, sve bi drugačije izgledalo. Gledajući sa današnje perspective, još dugo će biti samo predmet želja”, rekao je Kutle.
S tim u vezi, dok rast kreditne aktivnosti u prošloj godini pokazuje blagi oporavak privrede i donekle ukazuje na kretanja u poslovnim aktivnostima u zemlji, uprkos porastu količine novca u privredi, upitno je u kojoj mjeri shodno tome možemo očekivati značajnije ulaganje u investicije, rast zaposlenosti, proizvodnje, bolji standard i dr. Naime, izborna je godina.
“Naš temeljni problem i kočnica rasta ove godine bit će sve neizvjesnosti – nestabilnosti koje nose predstojeći izbori. To će jasno utjecati na povećanje političke nestabilnosti koja sa sobom nosi samo negativne efekte. Direktne strane investicije bilježe rast prošle godine. Teško je očekivati takav pozitivan trend i ove godine, do završetka izbora. Zbog te neizvjesnosti planirane domaće investicije bit će nešto usporenije – opreznije. Bez obzira na globalni trend oporavka, unutarnja politička nestabilnost usporit će sve nove investicije, a time i rast i razvoj u zemlji. Nije realno očekivati rast standarda, zaposlenosti, kao i ostalih parametara kakve bi imali u slučaju političke stabilnosti. Svi smo postali taoci politike. Neki pozitivan pomak moguće je očekivati u infrastrukturi, prije svega zbog odobrenih akciza na gorivo kao preduvjet oslobađanja kreditnog potencijala. Očekivani rast društvenog proizvoda je od 2,6-3,2 posto što je na ovako malu bazu društvenog proizvoda minorno. Na povećanje zaposlenosti više bi se moglo uticati smanjenjem sive ekonomije nego otvaranjem novih radnih mjesta”, rekao je Kutle za Business magazine.
Kvalitetno razduživanje
Jasno je da uz svo poboljšanje na kojem bi radile banke bez poboljšanja ambijenta u državi, nije realno očekivati ni brži pad nekvalitetnih kredita.
“Stopa nekvalitetnih (NPL) kredita u BiH je u stalnom padu od krize 2008. godine. Danas je ona niža i od Hrvatske, koja je članica EU. Njen ukupan iznos je na nekih 11,7 posto s tim da je stopa loših kredita u stanovništvu gotovo upola manja nego u privredi”, rekao je Kutle o trendu razduživanja.
Najveća stopa loših kredita je u tzv. maloj privredi. Stvarna spodobnost privrede je, pak, osnovni razlog zbog kojeg plasman sredstava u privredu ne predstavlja prvoklasne plasmane za banke koje su vrlo oprezne kada je u pitanju kreditna linija prema firmama.
“U prošloj godini stupili su na snagu zakoni o bankama u Federaciji BiH i RS. Ti zakoni su harmonizirani jedan sa drugim, kao i sa EU. To znači da ista kreditna pravila vrijede kod nas kao i u EU. Jasno je da postoje specifičnosti, koje se kod nas moraju uvažavati kako bi ta regulativa donosila efekte koji se i očekuju. Da bi to i u praksi bilo tako i banke, a posebno regulatori (bankarske agencije) morat će se osposobiti i reorganizirati – dodatno educirati kako bi ispravno primijenili nove propise.
Banke imaju sredstava slobodnih za plasiranje da ne postoji ograničenje s te strane. Ograničenje predstavlja stvarna sposobnost privrede, a ne stroga regulativa”, ističe Kutle.
Kamatne stope na kredite su na historijski niskom nivou, pogotovo kad pogledamo kredite privredi.
“U ovoj godini moguće je očekivati veći pad kamatnih stopa stanovništvu nego u privredi. Taj pad je uzrokovan padom kamata na depozite, kao i većom ponudom za kredite od potražnje”, rekao je Kutle.
