U Dopunskom pismu namjere, koje su vlasti Bosne i Hercegovine 29. januara ove godine uputile Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), u dijelu koji se odnosi na očuvanje finansijske stabilnosti zemlje, između ostalog, najavljeno je da će Centralna banka BiH, Agencija za osiguranje depozita BiH, entitetske agencije za bankarstvo i “druge nadležne strane“, pod pokroviteljstvom Stalnog odbora za finansijsku stabilnost (SOFS), do juna ove godine potpisati Memorandum o razumijevanju o finansijskoj stabilnosti, koji je u Pismu okarakteriziran kao “jedna od ključnih reformi koja za cilj ima jačanje saradnje i razmjene informacija među institucijama u finansijskom sektoru“.
Akcioni plan
Mada je Memorandum praktično samo inovirana verzija istoimenog dokumenta kojim je još prije desetak godina, po izbijanju globalne recesije, uspostavljen i Stalni odbor za finansijsku stabilnost, najava njegovog potpisivanja podigla je veliku prašinu u domaćoj javnosti, posebno na političkoj pozornici Republike Srpske, gdje je taj dio Pisma prepoznat kao idealan materijal za prikupljanje predizbornih poena putem paničnih upozorenja o “novom pokušaju prenosa entitetskih nadležnosti na državu“.
Nebuloze ove vrste, Francisco Parodi, šef Misije MMF u BiH, komentira konstatacijom da se radi o potpuno neutemeljenim tumačenjima najavljenog Memoranduma.
“Memorandum ima za cilj da unaprijedi saradnju i razmjenu podataka iz oblasti bankarske supervizije (stub I), upravljanja i spremnosti na krizne situacije (stub II) i nadzora sistemskog rizika (stub III). Vlasti su, uz pomoć tehničkih misija MMF-a, također napredovale u pogledu izrade zajedničke metodologije za utvrđivanje sistemski važnih banaka. Vlasti su ostvarile napredak i u pripremanju Memoranduma, za koji se očekuje da će biti potpisan do kraja juna 2018.
Preporuka osoblja MMF-a jeste da Memorandum potpišu regulatori i ministarstva finansija, tj. Centralna banka BiH, Agencija za osiguranje depozita BiH, entitetske agencije za bankarstvo, entitetska ministarstva finansija i Ministarstvo finansija i trezora BiH. Razlog zašto sve ove institucije potpisuju Memorandum jeste taj što dijele odgovornost za finansijsku stabilnost jedinstvenog finansijskog sistema BiH.
Dozvolite mi da potcrtam da naš prijedlog osigurava da se saradnja između svih potpisnica Memoranduma odvija na osnovu postojećeg institucionalnog i zakonskog okvira u BiH, uz puno poštivanje uloga i podjele nadležnosti između potpisnica.
Da rezimiram, ovdje nema prenosa nadležnosti“, potcrtava Parodi u izjavi za Business magazine.
Na sličan način, halabuku o navodnom skrivenom prenosu nadležnosti u oblasti bankarske supervizije, doživljavaju i u Ministarstvu finansija RS, odakle u izjavi za Business magazine podsjećaju na brojne propise na entitetskom i državnom nivou, u prvom redu Zakon o bankama RS, koji precizno reguliraju ovu oblast i u potpunosti obesmišljavaju teoriju zavjere o prenosu nadležnosti za bankarsku superviziju.
“Ministarstvo nikada nije podržalo, niti će ubuduće podržati bilo kakve sporazume kojima bi se ugrozila nadležnost organa i institucija RS i stvorile pretpostavke djelovanja izvan okvira ustavnih nadležnosti i zakonskih ovlašćenja.
Predviđenim ažuriranjem i dopunom postojećeg Memoranduma neće se Odboru za finansijsku stabilnost, niti Centralnoj banci BiH, kao jednoj od ravnopravnih članica ovog odbora, dati bilo kakva nadležnost u oblasti supervizije ili restrukturiranja sistemskih banaka. Sve članice Odbora, uključujući entitetske agencije za bankarstvo, i dalje postupaju isključivo u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima i zakonskim ovlašćenjima u oblasti nadzora, kako sistemskih, tako i banaka koje nemaju taj predznak.
Sve naprijed pomenuto predstavlja uobičajenu praksu saradnje supervizora bankarskog sektora, kako na domaćem bankarskom tržištu, tako i u međunarodnim okvirima“, rezimiraju iz Ministarstva finansija RS, a na sličan način dežurne dušebrižnike zabrinute za ustavne nadležnosti Republike Srpske tješe i iz Agencije za bankarstvo tog entiteta.
Razmjena informacija
“Predloženim Memorandumom o razumijevanju za finansijsku stabilnost, Agencija bi, zajedno sa ostalim stranama potpisnicama, trebala sarađivati u tri oblasti – razmjena podataka iz oblasti nadzora banaka, krizne situacije i nadzor sistemskih rizika. Također, Memorandum bi na obimniji i sadržajniji način razradio razmjenu podataka i informacija. Predloženi Memorandum još uvijek je u fazi radnog dokumenta, a Agenciji je prihvatljiv samo onaj koji u potpunosti poštuje osnovno načelo nezavisnosti u radu pojedinačnih institucija u okviru njihovih zakonskih odgovornosti i nadležnosti.
Napominjemo da i po trenutno važećim memorandumima već postoji razmjena podataka i informacija između Centralne banke, entitetskih agencija za bankarstvo i Agencije za osiguranje depozita o najvažnijim pitanjima iz ove oblasti. Takođe, do eventualnog prenosa nadležnosti može doći samo na način predviđen Ustavom BiH, a imajući u vidu pravnu snagu Memoranduma, on svakako ne potpada pod takve“, navode u izjavi za Business magazine iz Agencije za bankarstvo RS.
Mjesta za dileme o nadležnostima u oblasti bankarske supervizije ne ostavljaju ni u krovnoj bosanskohercegovačkoj finansijskoj instituciji, Centralnoj banci BiH, odakle decidno poručuju – “Međunarodni monetarni fond ne zahtijeva trenutni ili budući prenos nadležnosti, niti njihovo redefiniranje“.
“Uloga Centralne banke u procesu koordinacije bankarske supervizije temelji se na članu 2., stav 3e Zakona o CBBiH. Nadležnosti agencija za bankarstvo definirane su entitetskim zakonima o agencijama za bankarstvo.
Trenutno se radi na izradi Memoranduma o razumijevanju o finansijskoj stabilnosti, u koji će biti u potpunosti utkani postojeći memorandumi o saradnji među članicama Stalnog odbora za finansijsku stabilnost.
Dakle, ni CBBiH niti entitetske agencije za bankarstvo novim memorandumom ne gube svoje zakonom definisane nadležnosti. Radi se o jačanju postojeće saradnje u razmjeni infromacija i koordiniranju akcija. I koordinacija bankarske supervizije i Stalni odbor za finansijsku stabilnost rade u svojim kapacitetima već godinama.
Postojeća metodologija za određivanje sistemski važnih banaka primjenjuje se od 2013. godine i mijenja se radi usklađivanja sa najboljim svjetskim praksama“, naglašavaju iz Centralne banke BiH u izjavi za Business magazine, na dodatno pitanje o imenima banaka koje su trenutno kategorizirane kao sistemski važne kratko objašnjavajući da se “lista banaka koje spadaju u sistemski važne ne objavljuje“.
S obzirom na izraženu dozu paranoje, prava je sreća što dežurni zaštitnici interesa Republike Srpske evidentno nisu pročitali stav p. tačke 9. Pisma namjere, u kojoj bh. vlasi upoznaju MMF da su “u svojim kontinuiranim nastojanjima za ostvarivanje saradnje sa stranim supervizorma, agencije za bankarstvo potpisale memorandume o razumijevanju sa njemačkom Saveznom agencijom za nadzor finansijskih usluga i postigle napredak u pregovorima o memorandumu o razumijevanju sa Evropskom centralnom bankom i Centralnom bankorn Rusije“.
U suprotnom, zasigurno bi nas zasuli i još dramatičnijim upozorenjima o tome kako će nadležnost za bankarsku supreviziju u BiH preuzeti – Nijemci.
