Kozmetička industrija jedna je od najstabilnije rastućih u svijetu. Prema podacima portala Statista, globalno vodeće internetske kompanije za statistiku, svjetsko tržište kozmetike, trenutno vrijedno 274 milijarde dolara, raste po godišnjoj stopi od četiri posto, pri čemu su najprofitabilnji proizvodi za njegu kože, sa tržišnim udjelom od 36 posto, za koje se procjenjuje da će do kraja 2018. ojačati za više od 20 milijardi američkih dolara u odnosu na 2014. godinu.
Konstantni rast
Slijede proizvodi za njegu kose, sa 23 posto tržišnog udjela te sredstva za šminkanje (18 posto), a u glavne kategorije proizvoda kozmetičkog tržišta po obimu prodaje ulaze još i parfemi, toaletne potrepštine, dezodoransi i oralna kozmetika, po čijem plasmanu su neprikosnoveni lideri Azija i Okeanija, koje čine oko 40 posto svjetskog tržišta kozmetike, a prognozira im se dodatni rast od blizu 15 milijardi dolara za period 2016. – 2021. godina.
Analitičari apsolutno izvjesnim smatraju rast tržišta svih segmenata ove industrije. U kategoriji proizvoda za šminkanje, koji uključuju sjenila za oči, pudere za lice, karmine, lak za nokte, kao i sredstva za samotamnjenje, očekuje se da će svjetski prihod od 48 milijardi dolara iz 2017. porasti na 57 milijardi dolara u 2021. godini.
Za segment njege kože, pak, procjenjuje se rast svjetskog prihoda sa prošlogodišnjih 92 milijarde dolara na 108 milijardi dolara 2021. godine.
Kad je riječ o segmentu lične higijene, koji, uz sva sredstva za čišćenje tijela, uključuje i dezodoranse te proizvode za brijanje i depilaciju, očekivani globalni rast prihoda od 2017. do 2021. godine, iznosi pet milijardi dolara – sa 47 na 52 milijarde dolara.
Svjetski prihodi od prodaje proizvoda za njegu kose trebali bi porasti sa 60 milijardi dolara u 2017. na 63 milijarde dolara u 2021. godini, dok se najmanji skok očekuje u prodaji parfema i toaletnih voda, koja će u istom periodu, kako procjenjuju Statista analitičari, porasti za skromnih 200 miliona dolara – sa 26,9 na 27,1 milijardu dolara.
Navedeni brojevi vjerno ilustriraju koliko je kozmetička industrija jaka i važna privredna granu i to ne samo zbog svog doprinosa bruto domaćem proizvodu na globalnom nivou, već i zbog velikog uticaja na svjetsko stanovništvo koje raste iz godine u godinu.
Mada upotreba proizvoda za ličnu njegu i higijenu seže u daleku prošlost, kozmetička industrija doživjela je značajniju ekspanziju tek početkom 20. stoljeća, a posljednjih dvadesetak godina veliki naglasak stavlja se na ekološku i moralnu prihvatljivost kozmetike. Upravo u tom segmentu kozmetičke industrije i Bosna i Hercegovina traži svoju šansu za kakvo-takvo učešće u raspodjeli ogromnog finansijskog kolača kojeg nudi globalno tržište proizvoda za ličnu njegu i higijenu.
No, za sada se to učešće na kozmetičkom tržištu svodi uglavnom na puku berbu aromatičnog bilja, bez ozbiljnijih pokušaja da se krene korak dalje, u smjeru oplemenjivanja sirovina kojima je naša zemlja poprilično bogata i kreiranja brendova koji bi u perspektivi mogli postati prepoznatljivi na evropskom i svjetskom nivou. Tek blagi tračak svjetla na kraju tog dugačkog tunela dopire iz Privredne komore FBiH, kroz prošle godine osnovanu Grupaciju proizvođača i prerađivača smilja i aromatičnog bilja, čiji je osnovni programski cilj “doći do brendiranog proizvoda od smilja, prije svega ulja, ali i drugih finalnih proizvoda koji će biti prepoznatljivi u svijetu“.
Razvojna šansa
Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, podsjeća da je u proteklih nekoliko godina u našoj zemlji došlo do ekspanzije plantažne proizvodnje smilja i aromatičnog bilja, kao i njegove prerade parnim destiliranjem. Kako precizira, u BiH je tim kulturama zasađeno 1.200 hektara zemljišta, u posljednje od tri godine otvorena su 22 destilerijska pogona ozbiljnih kapaciteta, kao i niz manjih destilerija, a samo u 2017. proizvedeno je oko 1.600 tona svježe mase biljke.
“No, problem koji prate uzgajivače i proizvođače je, između ostalog, nizak nivo kvalitete proizvedenog esencijalnog ulja, što uzgajivači pripisuju neadekvatnoj čistoći sadnog materijala, kao i nepravilnostima u procesu destiliranja svježe biljke. Već sredinom prošle godine uočeno je i kako postoji dosta problema u samom plasmanu esencijalnog ulja na inozemna tržišta, pa je kroz Grupaciju osmišljen koncept banke esencijalnih ulja, koja treba da zaživi ove godine.
Banka ima za cilj vršiti otkup esencijalnog ulja od destilerija kako bi one bile finansijski sposobne da u kontinuitetu vrše otkup svježe mase biljke od poljoprivrednih proizvođača. Na taj način je u ovakvim okolnostima jedino moguće uvesti minimum reda i stabilnosti na domaćem tržištu esencijalnog ulja i eliminirati uticaj raznoraznih mešetara koji se predstavljaju kao ovlašteni brokeri za ino tržište.
Ovakav razvojni program, u koji bi se uključio ogroman broj poljoprivrednih proizvođača, mora biti praćen adekvatnim programima poticaja od strane državnih i federalnih nadležnih institucija, ukoliko želimo da uspije. Konačan cilj naših aktivnosti kroz Privrednu komoru je upravo sistemsko uređenje uzgoja i proizvodnje, čime bi se stekli uslovi da stabilnom sirovinskom bazom iniciramo šansu za privlačenje investitora sa programima integralne proizvodnje – od uzgoja do finalnog proizvoda široke potrošnje. Na taj način bi nekoliko većih proizvodnih pogona najvišeg stepena finalizacije bili integracioni faktor za sve uzgajivače sa područja BiH“, potcrtava Jašarspahić.
A koliko bi realizacija navedenih planova dala vjetar u krila ovoj grani industrije i bh. ekonomiji u cjelini, dovoljno govori i podatak o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH u kategoriji Eterična ulja, parfimerijski i toaletni proizvodi – samo u prošloj godini, na uvoz te vrste robe potrošili smo blizu 352 miliona KM, dok smo na strana tržišta uspjeli plasirati gorovo deset puta manje, oko 37 miliona KM, i to uglavnom poluproizvoda koje smo nakon finalne obrade uvozili po višestruko većoj cijeni…
