Kuvajtski emir šejh Sabah Al Ahmad Al Sabah bio je domaćin skupa na kojem je cilj bio prikupiti milijarde dolara za obnovu razrušenog Iraka. Iako na skupu u Kuvajtu nije prikupljeno 88,2 milijarde dolara potrebnih za obnovu Iraka, obećani iznos na koji su se donatori obavezali premašio je očekivanja iračkih zvaničnika koji su naveli da im je za početak teškog rada na ponovnoj izgradnji zemlje potrebno 23 milijarde dolara. Srednjoročni plan obnove podrazumijeva još 65 milijardi dolara. Veliki dio donacija čine krediti. Obećane donacije trebale bi Iraku pružiti šansu da se oporavi od razaranja koja mu je nanijela tzv. Islamska država, kao i od haosa koji je ostao nakon što su prije petnaest godina američke trupe izvršile invaziju na ovu zemlju, pravdajući je potrebom svrgavanja diktatora Saddama Husseina, piše Washington Post.
Za Irak i širi prostor Bliskog istoka, ipak, mnogo toga ostaje nejasno. Teroristička organizacija Islamska država još uvijek predstavlja prijetnju za Irak, premda je potisnuta sa trećine teritorija države koju je ranije držala u svojim rukama. Istovremeno, regionalne tenzije bile su vidljive čak i na konferenciji u Kuvajtu na kojoj je Trgovačka komora Kuvajta ugostila predstavnike 74 zemlje i za koju je generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres ocijenio da predstavlja „ogroman uspjeh“
Pojedinačne donacije
Najveće pojedinačno obećanje uputila je Turska, koja je najavila da će za Irak izdvojiti pet milijardi dolara u kreditima i investicijama, dok je kuvajtski emir izjavio da će njegova naftom bogata zemlja izdvojiti milijardu dolara u zajmovima i još milijardu dolara u direktnim investicijama. Donacija kuvajtskog emira, 88-godišnjeg šejha Sabaha Al Ahmada Al Sabaha dokaz je velikog interesa koji njegova zemlja ima da Irak postane stabilna država i živi u miru. Irak također još uvijek duguje Kuvajtu odšetu nakon Saddamove invazije 1990. godine koja je vodila do Zaljevskog rata.
Druge velike donacije uključuju Saudijsku Arabiju i Arapski fond sa sjedištem u Kuvajtu, koji su se obavezali da će Iraku donirati po 1,5 milijardi dolara. Katar je učestvovao s donacijom od milijarde dolara u finansiranju i donacijama, dok je Velika Britanija obećala milijardu dolara u izvoznim kreditima u periodu od 10 godina. Ujedinjeni Arapski Emirati učestvovali su sa 500 miliona dolara, a toliko je obećala donirati i Islamska razvojna banka. Ministar vanjskih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata Anwar Gargash izjavio je da Irak može računati i na 5,5 milijardi u privatnim investicijama iz njegove zemlje, Dubaija i naftom bogatog Abu Dabija, ali nije ponudio više detalja kojima bi potkrijepio svoju tvrdnju. Evropska unija obećala je 494 miliona, Njemačka 617 miliona, Japan 100 miliona dolara, a Sjedinjene Američke Države, premda nisu ponudile direktne donacije, obećale su obezbijediti više od tri milijarde dolara u zajmovima i osiguranju za američke firme koje bi željele investirati u Irak. Slično tome, iranski predstavnici na sastanku su rekli da će Irak podržati kroz privatni sektor.
Bez obzira na optimističan ton brojnih učesnika sastanka, novinari su zabilježili različite poruke koje su se mogle čuti na konferenciji, naročito uzevši u obzir da su obećane donacije u cjelini iznosile daleko manje nego što Iraku treba.
Zvaničnici su se na konferenciji osvrnuli i na osjećaj premorenosti među međunarodnim donatorima, naročito nakon što su ratovi u Iraku i Siriji rezultirali najvećim masovnim migracijama stanovništva poslije Drugog svjetskog rata. Čak i među Kuvajćanima bilo je moguće čuti pitanja o smislu doniranja novca dok njihova vlastita država i sama treba investicije. Irak je drugi najveći proizvođač nafte među zemljama članicama OPEC-a i dom petim najvećim rezervama nafte u svijetu, ali s teškoćama isplaćuje međunarodne firme koje njima rukovode, čak i nakon što su samo Sjedinjene Američke Države potrošile 60 milijardi dolara u devet godina, što je oko 15 miliona dnevno, na obnovu Iraka nakon svrgavanja Saddama Husseina, piše Washington Post. Američka revizija otkrila je, međutim, da je veliki dio novca protraćen te zapadnjački političari poput američkog predsjednika Donalda Trumpa žele srezati stranu pomoć. Investitori Irak smještaju na deseto mjesto najkorumpiranijih država na svijetu, tvrde podaci Transparency Internationala.
Prioritet je obnova domova
Irački premijer Haider al-Abadi na skupu je priznao problem zloupotrebe koji je raširen u Iraku, nastojeći ublažiti zabrinutost koja prati upućivanje dodatnih donacija u Irak. „Obećavamo da se nikad nećemo prestati boriti protiv korupcije“, rekao je. Učesnici su pozdravili rezultate konferencije, ali sastanak je podsjetio na napetosti koje još uvijek vladaju regionom. Kuvajtski ministar vanjskih poslova Sabah Khalid Al Sabah pažljivo je odbacio pitanje odštete koju Irak duguje Kuvajtu kao „sasvim zasebno pitanje“. Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif prisustvovao je sastanku, ali je izbjegao zajedničko fotografiranje. Saudijska Arabija i druge zemlje Arapskog poluotoka koje su prisustvovale konferenciji ostale su nepovjerljive po pitanju iranskog uticaja u Iraku. Istovremeno, katarski zvaničnici našli su se u istoj prostoriji s liderima Bahreina, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, uprkos višemjesečnom bojkotu.
Od ukupne sume novca potrebne za obnovu Iraka poslije trogodišnjeg razaranja, 17 milijardi dolara bit će potrebno samo za obnovu domova, što je najveći pojedinačni izdatak u procjeni iračkih zvaničnika. Ujedinjeni narodi procjenjuju da samo u Mosulu treba obnoviti 40.000 domova. U ratu protiv tzv. Islamske države raseljeno je više od 5 miliona ljudi u Iraku, a samo polovina njih vratila se u svoje domove. Obnova infrastrukture, puteva, škola, bolnica, telekomunikacija prioriteti su za podstrek ekonomije i zapošljavanja. Irački zvaničnici sastanak su zaključili riječima zahvalnosti, navodeći da su zadovoljni rezultatima koje je konferencija polučila. „Nije tajna da smo prikupili manje nego što Irak treba“, izjavio je al-Jaafari. „Međutim, svi znamo da se ne može dobiti sve što želite. Ono što smo postigli je dovoljno dobro“, dodao je. „Moramo se osloniti na pomoć naših komšija i prijatelja u investiranju u budućnost Iraka“, ocijenio je irački premijer Haider al-Abadi.
