Vlada Republike Srpske utvrdila je krajem prošle godine Prijedlog programa ekonomskih reformi RS za period 2018–2020. godina po hitnom postupku i uputila ga Narodnoj skupštini Republike Srpske na razmatranje i usvajanje. Vlada tvrdi da će do 2020. godine nastojati ukloniti ili umanjiti probleme s kojima se suočava RS, kako bi se poboljšala situacija u domaćoj privredi.
Brojni izazovi
Velika fiskalna opterećenja na rad, veliki broj neporeskih davanja, zdravstveni sektor koji akumulira gubitke, neefikasna javna uprava i lokalna samouprava, nerazvijenost transportne infrastrukture i fiskalna neodrživost pojedinih javnih preduzeća samo su neki od problema identifikovanih u Programu ekonomskih reformi koje je Vlada RS uputila Narodnoj skupštini. Osim ovih problema, Vlada je identifikovala i nedovoljan tehnološki nivo i nisku produktivnost poljoprivrede, zastarjelost tehnologije, posebno u prerađivačkoj industriji, nizak nivo produktivnosti, nedostatak i odliv radne snage, neuređenu oblast bankarskog restrukturiranja i nedovoljnu efikasnost investicionih fondova. Također, tu je i nekonkurentna i nelikvidna privreda, nezadovoljavajući nivo stručnosti i naučne produktivnosti, nedovoljna podrška razvoju domaće proizvodnje, neusklađenost obrazovnih politika sa potrebama tržišta i slaba povezanost obrazovnog sektora sa tržištima rada. Izazovi su brojni.
Međutim, iz Vlade uvjeravaju da nije sve tako crno. Projekcije osnovnih makroekonomskih pokazatelja RS u narednom trogodišnjem periodu pokazuju trend pozitivnih kretanja u ekonomiji RS. Procijenjena vrijednost nominalnog BDP-a za 2017. godinu iznosi 10,084 miliona KM i predviđeno je da će BDP Republike Srpske realno godišnje rasti po stopama od 3,7 u 2018., 3,8 u 2019. i 4,0 posto u 2020. godini.
Usljed rasta BDP-a i planiranih ekonomskih reformi, projektovano je smanjenje i učešća konsolidovanih ukupnih prihoda i potrošnje u bruto domaćem proizvodu. Posljedično, počev od naredne godine projektovan je fiskalni cilj u vidu konsolidovanog budžetskog suficita i to u iznosu od 0,5 posto projektovanog BDP u 2018. godini pa do dva posto u naredne dvije godine (2019. i 2020. godini). Najveći dio fiskalnog okvira Vlade Republike Srpske čini budžet Republike Srpske. U periodu 2018 – 2020. godina planiran je suficit u iznosima 55,5 miliona KM, 228,6 miliona KM i 237,9 miliona KM retrospektivno u naredne tri godine. Ovako projektovan fiskalni cilj čini fiskalni okvir održivim i predstavlja dobru osnovu za realizaciju pojedinih ciljeva i prioriteta ekonomske politike, odnosno Programa ekonomskih reformi.
Poreski okvir
Strukturu ukupnih prihoda budžeta, pak, najviše čine poreski prihodi. S druge strane, fiskalna opterećenja na rad i veliki broj neporeskih davanja, uz zdravstveni sektor koji akumulira neizmirene obaveze i nedovoljna efikasnost javne uprave i lokalne samouprave, prepoznati su kao ključne prepreke za rast i konkurentnost u oblasti upravljanja javnim finansijama. S tim u vezi, ključne mjere Vlade Republike Srpske u oblasti upravljanja javnim finansijama su unapređivanje poreskog okvira, kao i smanjenje fiskalnih potreba javnog sektora.
Unapređivanje poreskog okvira ima za ciljeve reformu direktnih poreza radi smanjenja opterećenja rada, analizu i smanjenje neporeskih davanja te reformu poreza na dodatu vrijednost.
Izmjene Zakona o porezima i doprinosima sa ciljem vraćanja na nivo od 51 posto opterećenja na neto plaću i povećanje neoporezivog dijela dohotka na nivo najniže plaće te sistemsko rješavanje porodiljskog bolovanja bili su ključni zahtjevi Privredne komore RSi poslodavaca kada je u pitanju rasterećenje privrede. Cilj reforme direktnih poreza je da se u narednom trogodišnjem periodu opterećenje porezima i doprinosima na plaću smanji na nivo iz 2008. godine.
Prije toga, potrebno je promijeniti način obračuna poreza i doprinosa, tako da se sa ugovorene neto plaće, pređe na ugovorene plaće sa porezom na dohodak, odnosno da se fiksira oporezivi dohodak, u skladu sa najboljim evropskim praksama, a efekat navedenih promjena će biti neutralan. Nakon toga, povećanje prihoda od poreza na dohodak svake godine preusmjerit će se na smanjenje opterećenja rada, jer u ovom momentu, prema procjenama iz Vlade RS, nije realno očekivati da se smanjenje opterećenja rada nadomjesti povećanjem poreza na potrošnju. Potencijalno, jedan od dodatnih izvora za smanjenje poreza i doprinosa može biti i uvođenje poreza na dividentu. S tim u vezi, posebna pažnja bit će posvećena kontroli fiskalnih računa, prijavljivanju radnika na stvarno radno vrijeme, suzbijanju isplate plaće nacrno te prijavljivanju najniže plaće.
Usvajanjem Zakona o poreskom sistemu uspostavljen je Registar poreskih i neporeskih davanja i trenutno Ministarstvo finansija, u saradnji sa USAID-om radi podzakonske akte, a u 2018. godini će se pristupiti analizi svakog pojedinačnog davanja, na osnovu koje će u drugoj polovini 2018. godine biti predloženo ukidanje ili smanjenje pojedinog neporeskog davanja u Republici Srpskoj.
Cilj reforme poreza na dodatu vrijednost jeste da se kroz unapređivanje softverskog sistema u Upravi za indirektno oporezivanje BiH uporede podaci o izdatim fakturama svakog obveznika, sa iznosima i brojem PDV obveznika, kako bi se smanjila siva ekonomija te vrijeme kontrole koje inspektori provode u privrednom subjektu. Cilj je da uticaj na budžet bude neutralan, odnosno, postepeno smanjenje opterećenja rada i ukidanje neporeskih davanja bit će izvršeno u iznosima koji odgovaraju povećanju prihoda od poreza na dohodak te kompenzirano mogućim uvođenjem poreza na dividendu i dodatnim prihodima po osnovu pojačane borbe sa sivom ekonomijom. Rasterećenje privrednih subjekata po osnovu oporezivanja rada treba osloboditi značajna sredstva za nove investicije i nova zapošljavanja, a ujedno i za smanjenje troškova poslovanja, čime će privredni subjekti biti konkurentniji.
Radnici žele plaću
Rasterećenjem privrede Vlada RS očekuje da dođe i do povećanja plaća radnicima, čime bi i njihov socijalni i ekonomski položaj trebalo da bude poboljšan. U Prijedlogu je projekcija budžetskih prihoda od poreza na dohodak usklađena sa kretanjem prihoda od poreza na dohodak u prethodnom periodu, kao i sa očekivanim rastom plaća i zaposlenosti u posmatranom periodu. Osnovni rizici na tržištu rada u vezi sa poslovnim ambijentom jesu, između ostalog, rast broja zaposlenih i plaća. U Republici Srpskoj već deset godina nije bilo povećanja plaća, a ključni zahtjev Saveza sindikata RS u Prijedlogu bilo je povećanje najniže plaće čime bi socijalni i ekonomski položaj radnika trebalo da bude poboljšan. Prosječna neto plaća u Republici Srpskoj u 2016. godini iznosila je 836 KM, što je, u odnosu na 2015. godinu, nominalno povećanje od 0,6, a realno 1,8 posto imajući u vidu deflaciju. U periodu januar – august 2017. godine, prosječna neto plaća iznosila je 830 KM. U posmatranom trogodišnjem periodu očekuje se blagi rast neto plaća, i to 837 KM u 2018., 844 KM u 2019. i 853 KM u 2020. godini, te nastavak trenda pada nezaposlenosti, tako da projektovane stope nezaposlenosti iznose 22,6, 22,2 i 21,8 posto kroz naredne tri godine.
