Svjetska trgovinska organizacija (WTO) trenutno ima 161 članicu, na koje otpada više od 97 posto svjetske trgovine. Dugotrajan proces pristupanja BiH u WTO posljedica je teških pregovora sa pojedinim članicama WTO (Ukrajinom, Brazilom i Ruskom Federacijom) koje zahtijevaju posebne carinske olakšice za izvoz roba i usluga na tržište BiH. Nije moguće završiti proces pristupanja dok se sa svim članicama ne usaglase sva područja. Pa, ipak, delegacija WTO ocijenila je da je BiH u posljednje vrijeme napravila veliki progres u pregovorima i ispunjavanju uslova za članstvo. Otklonjene su ključne prepreke i preduzimaju se posljednji koraci za pristupanje, a sastanci Radne grupe za pristupanje BiH WTO u Ženevi biti će održani u februaru i maju ili junu.
“Svjetska trgovinska organizacija je „kišobran“ pod kojim se odvija trgovina među članicama i predstavlja jedan od faktora sigurnosti i stabilnosti koje su izuzetno važne za inostrane investitore. Svaka članica WTO uživa povlastice koje su im dale druge članice i sigurnost koju obezbjeđuju trgovinska pravila WTO. Istovremeno sve članice moraju preuzeti obaveze za otvaranje svog tržišta i poštivanje pravila prihvaćenih ugovorom o pristupanju u WTO. BiH može zaštiti plasman nekih svojih proizvoda u periodu tranzicije, koji traje tri godine nakon pristupanja,” kaže Mensura Beganović, poslanica u Parlamentu BiH, te dodaje da pored svih prednosti, pristupanje nameće i ograničenja domaćoj podršci poljoprivredi i izvoznim subvencijama. Suština ovih ograničenja je u utvrđivanju visine subvencija koje se odobravaju kroz mjere koje spadaju u grupu za koje postoji obaveza smanjenja, ukoliko prelaze tzv. de minimis podršku.
Na sastancima će tokom narednog mjeseca uslijediti završni pregovori sa Brazilom, Ukrajinom i Rusijom. Predsjedavajući Radne grupe Atanas Paparizov rekao je da bi konačna odluka o članstvu BiH u WTO trebalo da bude donesena krajem jula.
“Prednost ulaska BiH u Svjetsku trgovinsku organizaciju svakako je zaštita od necarinskih barijera sa kojima se BiH veoma često susreće. Naime, WTO ima uspostavljene mehanizme kojima štiti svoju članicu od dodatnih barijera. Jedan od osnovnih principa WTO-a je princip transparenosti koji bi domaćim izvoznicima trebao obezbijediti bolje i kvalitetnije informacije o uslovima plasmana domaćih roba na tržišta zemalja članica WTO-a. Samim tim se firmama pruža šansa za pronalazak novih tržišta i jačanje odnosa sa postojećim. Svakako je nezaobilazno istaći da je ulazak u WTO obavezujući za ulazak u EU,” istaknuo je Nemanja Vasić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
Od pristupanja BiH u Svjetsku trgovinsku organizaciju najveću korist će imati krupniji biznis dok je mali biznis sam po sebi upućen na lokalno tržište i tako rjeđe razumijeva ovaj značaj.
“Postoje modaliteti, recimo sjeverna Italija zna kako da i mali biznis uključi u svjetske trgovinske tokove. S druge strane, bojim se da značaj najviše prepoznaje krupni biznis, s obzirom na to da naši političari ne razumiju dovoljno koliko je to značajno za zemlju, a građanstvo o tome još uvijek nije dovoljno informisano,” kaže Marko Đogo, član Udruženja ekonomista RS SWOT.
Dok jedni izražavaju optimizam da će na sastancima i pregovorima biti postignut napredak koji bi omogućio BiH da potpiše sporazum o pristupanju WTO, drugi su skeptični s obzirom na to da su pregovori pokrenuti još 1999. godine. Upitno je jesmo li u međuvremenu, tokom skoro 20 godina pregovora, shvatili uopće koliko bi pridruživanje u WTO predstavljalo snažan podsticaj za razvoj ekonomije BiH, kao i ispunjavanje važnog uslova za nastavak procesa evropskih integracija.
“Mislim da generalno ne postoji dovoljno informacija o tome šta predstavlja Svjetska trgovinska organizacija, ali u svakom slučaju članstvo u WTO bi jako puno pomoglo BiH, jer bi bez obzira koliko smo mala zemlja u svjetskim okvirima bili u krugu zemalja gdje se kreira svjetska trgovina i donose najvažnije odluke o budućim aktivnostima. Saznanja o tome koliko je bitno imati svoj glas u WTO mislim da nema dovoljno u bh. poslovnoj zajednici, jer se poslodavci uglavnom fokusiraju na to kako da razviju posao, pa nemaju dovoljno vremena da se bave pitanjem pristupanja WTO koje je u osnovi politika. Tu su državne institucije da o tome vode brigu,” navodi Hamdo Tinjak, sekretar u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
