Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, kao jedna od vodećih svjetskih ekonomija, ujedno spada i među zemlje sa najvećim obimom direktnih investicija realiziranih u inozemstvu, koji premašuje 80 milijardi američkih dolara godišnje. Kao takva, ona za Bosnu i Hercegovinu predstavlja idealan potencijalni izvor investicijskog kapitala kojim bi se ubrzao njen ekonomski razvoj. No, do sada je taj ogromni potencijal tek simbolično iskorišten, u vidu skromnih 450 miliona konvertibilnih maraka vrijednih britanskih investicija realiziranih u BiH. Može li se i pod kojim uvjetima intenzivirati investicijski ciklus na relaciji UK-BiH, te koliko će na tu vrstu saradnje i ukupne ekonomske odnose dviju zemalja eventualno uticati Brexit, u intervjuu za Business magazine pojašnjava Edward Ferguson, britanski ambasador u Bosni i Hercegovini.
S ciljem približavanja bh. potencijala poduzetnicima Ujedinjenog Kraljevstva, u Londonu je nedavno održan okrugli sto Investirati u BiH – za koje oblasti su predstavnici britanskih kompanija pokazali najveći interes u smislu potencijalnog investiranja?
FERGUSON: Ambasada Bosne i Hercegovine u Londonu je 2. novembra organizovala okrugli sto o trgovini i investiranju i bio je to veoma dobar događaj. Učestvovalo je oko 30 učesnika iz raznih sektora, poput finansijskog, investicijskog, pravnog, zdravstvenog, obrazovnog…
Agencija za promociju stranih investicija BiH je na odličan način predstavila neke od najznačajnijih prilika u ključnim sektorima, poput energetskog, turističkog i poljoprivrednog. Određeni broj kompanija sa čijim predstavnicima sam razgovarao već su ozbiljno razmatrale potencijalne investicije u BiH, a nakon toga je Britanska ambasada bila u kontaktu sa nekima od njih i nadamo se pozitivnim rezultatima.
Šta su glavni odvraćajući elementi usljed kojih je nivo britanskih direktnih investicija u BiH na izuzetno skromnom nivou?
FERGUSON: Nema sumnje da bi direktne investicije iz Ujedinjenog Kraljevstva u BiH mogle biti veće, ali činjenica je da smo već deseti najveći investitor u ovoj zemlji u zadnjih deset godina, a prošle godine smo bili na četvrtom mjestu, poslije Hrvatske, Austrije i Holandije.
Ambasada ima veze sa oko 120 britanskih kompanija koje u BiH rade u različitim sektorima i svjedočimo ulasku novih britanskih brendova na tržište. Naprimjer, Jaguar Land Rover ove je godine otvorio svoje predstavništvo i ide im izuzetno dobro.
Naravno, kao što je naš ministar vanjskih poslova rekao tokom svoje posjete u aprilu, želimo da naša trgovinska veza sa BiH bude jača. Koje su glavne prepreke u tome? Brojni investitori počinju sa čitanjem izvještaja Svjetske banke o lakoći poslovanja, a to je depresivno štivo. Naprimjer, BiH je na 175. mjestu u svijetu po lakoći pokretanja nove kompanije.
To je djelimično zbog vašeg komplikovanog sistema vlasti, ali i neefikasnih procesa. Naprimjer, u Ujedinjenom Kraljevstvu su sve procedure u vezi sa poslovanjem digitalizirane.
Ovdje se kompanije također žale na široko rasprostranjenu korupciju, ali i na činjenicu da je pravosudni sistem spor u rješavanju privrednih sporova, da je procedura skupa, a ishod nepredvidiv.
Ujedinjeno Kraljevstvo počelo je da investira mnogo novca u projekte kojima je cilj rješavanje nekih od ovih problema. Ti projekti već pokazuju rezultate na lokalnom nivou, naprimjer u Kantonu Sarajevo, gdje se broj novih registrovanih kompanija brzo povećava. Nadamo se da ćemo od iduće godine vidjeti bolju rangiranost BiH na rang -listi Svjetske banke.
Međutim, stvaranje okruženja koje je pogodno za poslovanje samo je jedan dio šire priče. Prvo pitanje bilo kojeg investitora vezano je za političku stabilnost. Sve dok se politički lideri ne počnu ponašati i govoriti odgovornije, i sve dok ne stave ekonomiju ispred politike, investitori neće ulagati ovdje, nego negdje drugo.
Kako stoje stvari sa britanskim investitorima koji su već prisutni u BiH – u kojoj mjeri su oni zadovoljni efektima svojih ulaganja u našoj zemlji i na šta se odnose njihove glavne primjedbe?
FERGUSON: Određeni broj britanskih kompanija imao je početnih problema, a jedna od uloga Ambasade je da im pomogne da počnu sa radom. Kada se uspostave i počnu raditi, moj utisak je da se kompanije obično prijatno iznenade i da ovdje mogu biti uspješne.
Stalno iznova slušam kako su ovdje uspjeli uposliti veoma talentirane kadrove. Britanske kompanije često imaju naklonost lokalnih zajednica zbog njihovog visokog standarda profesionalizma i snažnih vrijednosti. Ali, postoji i određeni broj kompanija koje se suočavaju sa stvarnim i stalnim izazovima, što ne šalje baš dobru poruku drugim potencijalnim investitorima.
Mislim da BiH ima brojne prednosti i prilike za investitore. Ali, mnoge druge zemlje u svijetu, uključujući i moju, vrlo agresivno se takmiče da privuku direktne strane investicije, tako da i BiH mora biti puno više ambiciozna, strukturirana i konzistentna u svom pristupu, ako želi da se istakne.
Koje komparativne prednosti BiH u odnosu na ostale zemlje balkanske regije se eventualno mogu izdvojiti u kontekstu primamljivosti njenog investicijskog i poslovnog ambijenta u cjelini?
FERGUSON: Analiza Svjetske banke pokazuje da se određeni broj zemalja zapadnog Balkana suočava sa istim izazovima kao i BiH po pitanju poslovnog okruženja, ali neke, poput Makedonije, puno brže napreduju u rješavanju tih problema.
Jedno od područja u kojem mi pokušavamo pomoći, putem Berlinskog procesa, je uklanjanje prepreka između zemalja stvaranjem regionalnog ekonomskog područja, tako da potencijalni investitori imaju pristup tržištu od 20 miliona ljudi, a ne samo od 3,5 miliona ljudi u BiH. Nadamo se da ćemo postići napredak po ovom pitanju na Samitu o zapadnom Balkanu 2018. godine, čiji smo mi domaćini u Londonu.
Ipak, mislim da BiH ima značajne prednosti, bilo da je to vaša radna snaga koja ima potrebne vještine, bogati prirodni resursi i, naravno, blizina tržištu EU, što je zajedničko svim zemljama zapadnog Balkana. Vaša bogata istorija u proizvodnji još je uvijek vidljiva u velikom broju kompanija koje sam posjetio, uključujući i automobilsku industriju, kao i obradu metala i drveta.
Na koji način će se na raspoloženje britanskih investitora prema ulaganju u BiH odraziti izlazak Velike Britanije iz Evropske unije?
FERGUSON: Pregovori između UK i EU još uvijek traju, tako da ništa ne mogu reći sa apsolutnom sigurnošću. Ali, optimističnog sam stava da neće doći do značajnih promjena u našim trgovinskim odnosima, kao što neće doći do promjene u političkim odnosima.
Već smo se počeli pripremati za Brexit, tako što osiguravamo pravni okvir u svrhu kontinuiteta za važna pitanja kao što su trgovina i zrakoplovne usluge. Ja mislim da Brexit može biti prilika za BiH, u smislu britanskih investitora koji će možda početi gledati dalje od uspostavljenih trgovinskih veza sa EU partnerima i razmatrati nova tržišta.
Kakva je situacija sa vanjskotrgovinskom razmjenom između BiH i Velike Britanije, koja je također na prilično niskom nivou – koliko će se Brexit odraziti na taj segment ekonomske saradnje dviju zemalja?
FERGUSON: Ukupna vrijednost izvoza iz UK u BiH 2016. godine je bila 125 miliona KM, što je u osnovi isto kao i vrijednost koju je UK uvezla iz BiH. Naši kontakti u Britanskom poslovnom klubu u BiH nam kažu da je smanjenje vrijednosti funte zbog Brexita imalo pozitivan uticaj na izvoz, a ja mislim da će vrijednost izvoza u 2017. godini biti i veća.
Kada je riječ o unutrašnjim efektima Brexita, koje su njegove glavne negativne posljedice po britansku ekonomiju i na kojim poljima su one već vidljive? Postoje li neki ekonomski segmenti u kojima će Velika Britanija osjetiti pozitivne efekte Brexita?
FERGUSON: Naravno da će biti jedan period prilagodbe nakon što napustimo EU, ali će ekonomski i finansijski sistemi Ujedinjenog Kraljevstva ostati jaki i otporni. Da vam dam samo jedan primjer – najnoviji podaci pokazuju da je nezaposlenost u UK najniža u zadnje 42 godine, a da je zaposlenost na 75 posto – skoro pa rekordno visoka.
Ujedinjeno Kraljevstvo je otvoreno za poslovanje i ove godine smo bili na sedmom mjestu za poslovanje prema istraživanju Svjetske banke. Nakon referenduma o Brexitu, nekoliko je kompanija pokazalo svoje povjerenje u UK, između ostalih, GlaxoSmithKline, Google i Apple najavili su velika ulaganja.
Želimo podijeliti naša iskustva i stručnost sa BiH i njenim susjedima pa planiramo da glavne teme na Samitu o zapadnom Balkanu, kome smo mi domaćin iduće godine, budu razvoj digitalnog sektora i poduzetništvo mladih.
Hoće li i u kojoj mjeri Brexit zakomplicirati situaciju na britanskom tržištu radne snage, posebno u smislu manjka kadra u određenim oblastima u kojima su angažirani radnici iz EU članica koje su pripadale nekadašnjem Istočnom bloku – kako će biti rješavana ta vrsta problema?
FERGUSON: Nedavno je Ujedinjeno Kraljevstvo postiglo sporazum sa Evropskom unijom o recipročnim pravima za građane EU u UK, kao i za građane UK u EU. U smislu tržišta rada, pažljivo razmatramo opcije za naš imigracioni sistem u budućnosti i uskoro ćemo predstaviti naše planove.
