Američki Senat prihvatio je poresku reformu koju je predložio predsjednik Donald Trump. Ovaj čin se smatra velikom zakonodavnom Trumpovom pobjedom, jer će, ukoliko zakon bude usvojen, to biti prva poreska reforma u Sjedinjenim Američkim Državama nakon više od 30 godina. Predsjedniku se žuri i želio bi poreski zakon potpisati prije Božića, a za to će mu trebati potvrda Kongresa. Senat je nakon maratonske sjednice tijesnom većinom prihvatio tekst zakona sa 51 glasom za i 49 protiv, a usvojeni tekst će sada morati biti usaglašen s verzijom koju je Predstavnički dom Kongresa usvojio 16. novembra. Objedinjena verzija nacrta zakona potom će se naći pred Trumpom, kojem je ovo prva velika reforma.
Jedini senator među republikancima koji nije podržao poresku reformu bio je Bob Corker iz Tennesseeja, smatrajući da će smanjenje poreskog opterećenja donijeti veliki budžetski deficit koji će otplaćivati budući naraštaji. Liberalni dio Sjedinjenih Država oštro se protivi prijedlogu poreske reforme, navodeći da ide naruku korporacijama, a ne građanima. Ukratko, Trumpova reforma podrazumijeva smanjenje korporativnog poreza s dosadašnjih 35 posto na 20 posto, što će dovesti do drastičnog porasta javnog duga.
Reformom bi američki budžet izgubio između 1 i 1,5 triliona dolara u deset godina, uvećavajući postojeći državni dug koji prevazilazi 20 triliona dolara. Zagovornici izmjena zakona tvrde da SAD imaju najviše korporativne poreze na svijetu, te da će njihovo rezanje podstaći ekonomski rast kojim će se pokriti navedeni gubitak novca u budžetu. Analitičari, ipak, podsjećaju da rezanje poreza nikad ne podstiče značajan ekonomski rast, a američko Ministarstvo finansija u svojoj analizi ocjenjuje da reforma neće ostvariti rast BDP-a od 2,9 koji obećava.
Finansijski šefovi pet najvećih evropskih ekonomija – Velike Britanije, Španije, Njemačke, Italije i Francuske – uputili su pismo američkom sekretaru za trezor Stevenu Mnuchinu, navodeći u njemu da bi poreska reforma mogla naštetiti međunarodnoj trgovini i međunarodnim sporazumima koji se tiču dvostrukog oporezivanja. Oni smatraju da će američke kompanije smanjenjem poreza steći prednost na međunarodnim tržištima, kao i da će biti otvoren prostor za oporezivanje neameričkih kompanija.
Šta reforma podrazumijeva?
Osim permanentnog smanjenja korporativnog poreza, Trumpova poreska reforma podrazumijeva i promjene poreskih razreda za građane, za koje demokratski predstavnici ističu da će dovesti do kratkoročnog smanjenja poreza za dio građana u prvih deset godina, ali da će se efekat promijeniti 2027. kada će isti građani početi plaćati veće poreze, a to bi najviše pogodilo siromašne, ali i dio srednje klase. Reforma bi donijela veće poreze za domaćinstva koja godišnje zarađuju manje od 75.000 dolara, kao i ona koja zarađuju manje od 200.000 dolara. Naročito burne reakcije izazvao je prijedlog koji donosi ukidanje centralnog dijela Obamacarea, obavezu većini poreskih obveznika da plate zdravstveno osiguranje pod prijetnjom kazne. Ukidanje ove obaveze povisilo bi cijene zdravstvenog osiguranja i vodilo do toga da 13 miliona ljudi ostane bez zdravstvenog osiguranja do 2027.
U posljednjem trenutku je u tekst koji se proteže na 500 strana uneseno i nekoliko izmjena, čemu su se demokratski senatori oštro usprotivili, a promjene uključuju i smanjenje poreza na nekretnine u iznosu 10.000 dolara, koje je gorljivo zagovarala senatorka Susan Collins. Nezavisni senator Bernie Sanders bio je među najglasnijim kritičarima predloženog zakona, izjavivši da je posrijedi “pljačka američke državne blagajne”. Sasvim suprotno mišljenje ima republikanski senator Bill Cassidy, koji je pohvalio prijedlog zakona navodeći da će “radničke porodice i domaćinstva sa srednjim primanjima širom zemlje imati koristi od njega“.
Ukoliko bude prihvaćena, Trumpova poreska reforma će u SAD uvesti nekoliko socijalnih eksperimenata koje je lako previdjeti ako posmatramo samo najistaknutije prijedloge. Novi zakon bi omogućio vjerskim zajednicama da prikupljaju novac u političke svrhe, što im je dosad bilo onemogućeno ukoliko su željele biti izuzete od plaćanja poreza. Školovanje u privatnim i vjerskim školama moglo bi postati jeftinije, dok je finansiranje javnih škola u opasnosti.
Zanimljivo, ali ne i iznenađujuće jeste i da će od poreske reforme profitirati industrija alkoholnih pića, budući da su veze između republikanskih predstavnika i proizvođača alkohola odavno čvrste. Porezi na pivo i vino bit će smanjeni i tako uštedjeti 4,2 milijarde dolara industriji koja će korist već imati od spomenutog smanjenja korporativnog poreza. Treba reći i da porezi na alkoholna pića u SAD već godinama imaju tendenciju pada, te ova država ima jedan od najnižih poreza na alkohol u razvijenom svijetu. A kad smo već kod zdravlja, reforma bi mogla dovesti i do ograničenja Medicarea, zdravstvene zaštite za starije, a na udaru bi se našao i Medicaid, namijenjen najsiromašnijima. Američki Kongresni ured za budžet procjenjuje da bi samo Medicare mogao biti oštećen za 25 milijardi dolara u 2018. godini. Poreska reforma ne bi poštedjela ni studente, jer predviđa ukidanje određenih poreskih olakšica, odnosno kamate na studentske kredite, čime bi najviše bili pogođeni siromašniji studenti i uopće njihov pristup visokom obrazovanju. Na gubitku bi bili i univerziteti općenito, jer prijedlog predviđa oporezivanje donacija kao vida prihoda univerziteta.
Čak su i tradicionalni saveznici republikanaca kritikovali Trumpovu poresku reformu navodeći da će povećati deficit umjesto da se uhvati ukoštac s postojećim gubicima. “Republikanci su godinama govorili sebi da žele doći na vlast kako bi izbalansirali budžet i smanjili dug. Upravo su tu zadaću učinili težom, a ne lakšom”, ocijenila je Maya MacGuineas, predsjednica dvopartijskog Komiteta za federalni budžet.
Dobitnici i gubitnici
Bez obzira što predsjednik tvrdi drugačije, najviše koristi od poreske reforme imali bi bogataši, nasljednici i vlasnici kompanija. U cjelini, 62,2 posto poreskih povlastica prihvaćenih u Senatu u 2019. godini otišlo bi u ruke 20 najbogatijih domaćinstava, dok bi 15,3 posto otišlo u džepove onih najbogatijih jedan posto. Potencijalna korist tu je i za korporacije koje posluju u inostranstvu i odgađaju vraćanje svojih profita iz inostranstva nazad u Sjedinjene Države budući da onda moraju platiti i porez na njih. Poreska reforma predviđa da bi ove kompanije morale platiti porez na zaradu u inostranstvu, ali po daleko nižoj stopi od 14,49 posto na aktivu i 7,49 posto na zaradu koja je ponovno investirana.
Apple bi zahvaljujući smanjenju poreskih opterećenja za kompanije koje profite ostvaruju u inostranstvu uštedio 47 milijardi dolara. Farmaceutska korporacija Pfizer uštedjela bi na isti način 36 milijardi dolara, Microsoft 28 milijardi dolara, a Google 15 milijardi dolara. Osim najvećih korporacija, smanjenje poreza osjetit će i brojne druge firme za koje vrijede instrumenti kojima se izbjegava dvostruko oporezivanje, od malih prodavnica do građevinskih firmi poput Trumpovih.
Poreskom reformom obuhvaćena su gotovo sva domaćinstva, međutim, korist će za one na dnu ljestvice biti izrazito mala: najsiromašnijih 20 posto domaćinstava uštedjet će samo 40 dolara u 2019. godini.
Osim toga, poreska reforma za siromašni i srednji sloj stanovništva vremenski je ograničena, za razliku od smanjenja korporativnog poreza koji je trajna mjera.
