Na tržištu u BiH od početka ove godine do 31. oktobra pronađeno je falsifikovanih 30.202 KM i 14.385 eura.
Time je zabilježeno povećanje od čak 53,69 posto krivotvorenih novčanica eura, ali i smanjenje falsifikata domaće valute u odnosu na isti period prošle godine. Podaci su ovo Centralne banke BiH, u kojoj kažu da je, kada je riječ o euru, najviše otkrivenih falsifikata od 20 eura.
“Pronađen je 101 komad ovih novčanica, što je u odnosu na prošlu godinu povećanje od čak 621,43 posto”, rekli su u CB BiH.
Prema njihovim podacima, što se tiče domaće valute građani pažnju najviše treba da obrate na novčanice od 20 KM, čije je falsifikovanje u porastu. Ukupno je otkriven 241 falsifikat ove vrijednosti, a zanimljivo je da su najčešći falsifikati kovanice od jedne KM, kojih je pronađena 1.754 komada.
“Ukupna vrijednost otkrivenog krivotvorenog novca u domaćoj valuti je smanjena u odnosu na isti period prošle godine. Otkriveno je 30.202 KM, od čega 27.890 KM u novčanicama i 2.312 KM u kovanicama, što je za 36,70 posto manje falsifikovanih novčanica i 10,84 posto falsifikovanih kovanica domaće valute”, kažu u CB BiH.
Manje je i otkrivenih dolarskih falsifikata u prometu, i to za 7,61 posto, a njihova ukupna otkrivena vrijednost je 4.250 dolara.
“Najviše otkrivenih falsifikata su novčanice od 100 američkih dolara, ukupno 42”, potvrdili su u CB BiH, u kojoj ističu da se novčanice izrađuju od specifičnog papira i da sadrže zaštitne elemente koji se mogu provjeriti bez upotrebe bilo kakve dodatne opreme.
“Kada se novčanica okrene prema svjetlosti, u papiru se mogu vidjeti vodeni znak i zaštitna nit. Novčanice imaju reljefnu štampu koja se može osjetiti pod prstima”,pojašnjavaju u CB BiH.
Dodali su da postoje i elementi koji mijenjaju izgled ili boju pri promjeni ugla posmatranja novčanice. Krivotvorene kovanice se, kako kažu, od autentičnih razlikuju vizuelno, po dimenzijama, težini, materijalu, kovanju, a građani bi ukoliko otkriju krivotvorenu novčanicu to trebalo da prijave policiji.
Murisa Marić iz Udruženja građana DON Prijedor, kaže da se na pijacama novac najmanje kontroliše, te da zato falsifikati najčeće tamo i završavaju, ali da nisu imali mnogo prijava.
“Dešavalo se da su na pijacama trgovcima dati falsifikati, pa vraćanjem kusura dobijamo takvu novčanicu. Zatim odete u sljedeću radnju i onda ste vi na kraju taj koji je donio falsifikat. To se dešava mnogo više s našim apoenima, nego s eurom”, rekla je Marićeva.
Ona smatra da svi trgovci treba da imaju aparate za provjeru novčanica, te da potrošači nemaju naviku da se edukuju kako bi prepoznali stvarni novac.
Poručila je da potrošači provjere da li je novac validan, gdje god to imaju priliku.
Dodala je da se, ukoliko se stvori bilo kakva sumnja u ispravnost novca, obavještavaju obezbjeđenje i nadležni organi, koji dalje preuzimaju slučaj.
