Ime bosanskohercegovačkog gradića Olova i najvećem laiku za rudarstvo nedvosmisleno sugerira na čemu bi taj dio Bosne i Hercegovine mogao bazirati svoj privredni razvoj. To je davno prepoznala i britanska Mineco grupa, jedan od globalnih lidera u sektoru rudarstva, odlučivši se na investiranje 10 miliona konvertibilnih maraka u otvaranje rudnika olova u Olovu. No, realizacija tog projekta duže od pet godina bila je na čekanju zbog administrativnih barijera koje su pred Mineco postavljale domaće vlasti na svim nivoima. Ipak, nedavno se konačno ukazalo svjetlo na kraju tunela, čiji oblik i intenzitet u razgovoru za Business magazine pojašnjava Dominic Roberts, direktor operacija kompanije Mineco.
U kojoj fazi su pripreme za otvaranje rudnika u Olovu i kada se može očekivati početak njegovog rada?
ROBERTS: Federalno ministarstvo rudarstva u junu je odobrilo Glavni rudarski projekat za Olovo, što predstavlja prekretnicu ka otvaranju rudnika. To nam omogućava da izvršimo sve potrebne radove za početak rada rudnika, uključujući i podzemna testiranja, koja su neophodna da bi se utvrdio najefikasniji i najefektivniji model eksploatacije ceruzita (olovni mineral u oksidiranom stanju) u Olovu.
Do kraja 2017. bit će dovršeni svi infrastrukturni radovi. Tokom naredne godine projekat će se razvijati, a do kraja 2018. postići pune operativne kapacitete.
Koliko radnika će biti zaposleno u prvoj fazi rada rudnika, a koliko u narednom srednjoročnom periodu, kada rudnik proradi punim intenzitetom?
ROBERTS: Geomet (domaća kompanija u sastavu Mineco grupe, op. a.) trenutno zapošljava više od 80 ljudi, a planira da se broj zaposlenih povećava u prosjeku za 10 mjesečno, sve do 150 radnika u prvom kvartalu 2018. godine.
Kasnije, kada se otvore objekti za preradu rude, ukupan broj zaposlenih bit će oko 200.
Važno je istaći da rudarstvo indirektno stvara veliki broj radnih mjesta. Na svakog rudara kojeg Geomet zaposli u rudniku olova u Olovu, dolaze još dva radna mjesta (kod kooperanata koji podržavaju rudarstvo) i dva spin-off radna mjesta (posao koji nastaje kao rezultat razvoja u cijelom regionu).
Tako da će Geomet, zapošljavanjem 200 radnika, zapravo izdržavati još 800 ljudi. Veoma mali broj industrija omogućava ovako značajan uticaj i korist za zajednicu.
Šta biste još istakli kao dodatnu vrijednost koju donosi otvaranje ovog rudnika Bosni i Hercegovini?
ROBERTS: Naša investicija je višestruko značajna. Prvo, ovo će biti prvi rudnik olova u BiH nakon više od 30 godina. Na taj način šalje se pozitivna poruka i drugim investitorima, koji će doći kada vide da je posao ovdje moguće uraditi, da postoji dobra volja i dobar poslovni ambijent.
BiH raspolaže značajnim resursima i potencijalom za razvoj rudarstva. Uspješnim projektima, kakav će, vjerujemo, uskoro biti Rudnik olova u Olovu, utire se put za razvoj.
U kojoj mjeri su Vam administrativne prepreke otežale realizaciju ovog projekta?
ROBERTS: Glavni problem je to što je sve oduzimalo mnogo više vremena nego što se očekivalo.
Na početku projekta dobili smo suprotna mišljenja o ispravnom načinu otvaranja rudnika od strane viših državnih službenika. Na to smo izgubili čitavu godinu u planu koncesije, dok je Mineco trpio veliki pritisak da ispoštuje rokove za izdavanje dozvola i licenci.
Osim toga, potrošeno je mnogo vremena na rješavanje pitanja vlasništva nad imovinom, a taj problem i dalje utiče na našu operativnu slobodu. U cjelini, mislim da je manji problem u pojedinačnim institucijama, a mnogo veći u lošoj komunikaciji između relevantnih državnih organa (bilo lokalnih, kantonalnih ili federalnih).
U ovom trenutku, međutim, svjedoci smo veoma važnih pozitivnih pomaka, među kojima je za nas veoma dobar znak brzo odobrenje Federalnog ministarstva rudarstva za Glavni rudarski projekat u Olovu.
Svakako smatram da, u budućnosti, industrija i vlast moraju sarađivati i preispitati važeće zakone o koncesijama za prirodne resurse. Također, moramo podsticati “zajedničku vladu“, vrstu međuresorske saradnje koja je neophodna za realiziranje složenih projekata, kao što je otvaranje rudnika i dobijanje svih neophodnih dozvola. Na taj način će se stvoriti okruženje mnogo privlačnije za investitore.
Imate li u planu još neke investicione projekte u BiH i regiji?
ROBERTS: Trenutno provodimo obimno geološko istraživanje u Čelebićima kod Foče i započeli smo izvođenje zemljanih radova na prvom projektu hidroelektrane u Medošu u Zvorniku.
Problemi u otvaranju rudnika Olovo učinili su nas mnogo opreznijim, ali u suštini vjerujemo u potencijale prirodnih resursa u BiH i nastavit ćemo naše poslovanje širom zemlje. Međutim, lobirat ćemo i voditi kampanju za modernizaciju ključnih propisa o koncesiji i rudarstvu, a sve radi olakšanja i podsticanja investicija.
Kakav je odnos lokalnih vlasti i stanovništva prema otvaranju rudnika i Mineco kompaniji?
ROBERTS: Nas kao investitore najviše zanima kako na nas gledaju i kako nas prihvata zajednica i okruženje u kome radimo. Od ključnog je značaja za našu kompaniju da se od samog početka uspostave dobri odnosi i da se posluje uz opću saglasnost zajednice.
U Olovu smo naišli na više fizičkih ograničenja naših operacija radi zaštite zajednice. Mi poštujemo ovakve odluke i uvijek ćemo poslovati u okviru zadatih smjernica. Bosna i Hercegovina je ponosna na svoju historiju rudarstva i to se jasno prepoznaje u odnosu stanovništva prema našoj industriji, ali mi to ne smijemo nikada uzeti zdravo za gotovo.
Kako stoje stvari sa radnom snagom potrebnom za rad rudnika, posebno kada je je riječ o visokokvalifikovanim kadrovima?
ROBERTS: Na praktičnom nivou ima smisla zapošljavati lokalne radnike, ali moramo se proširiti i na tržište visokokvalifikovanih inženjera, a mnogo našeg višeg kadra dolazi iz Sarajeva ili Tuzle.
Od trenutno zaposlenih, oko 50 ljudi je iz Olova i svi će imati koristi od programa obuke kroz koji će se kvalifikovati za potpuno obučene rudare.
Nadam se da će u budućnosti pozitivno iskustvo rudarstva u Olovu ohrabriti neke od lokalnih učenika da se opredijele za inženjersku karijeru i potencijalno se pridruže timu – planiram da istražim mogućnosti da se i formalno pomogne takvim aspiracijama, možda kroz stipendije ili druge načine direktne podrške najboljim kandidatima.
Na koja tržišta će rudnik biti orijentiran kada je u pitanju plasman olovne rude?
ROBERTS: U prvoj fazi, ruda iz Olova bit će prerađivana u našem Rudniku Sase kod Srebrenice, sve dok ne budemo pronašli najbolje rješenje za dugoročnu preradu rude u samom Olovu.
U svakom slučaju, krajnji proizvod izvozit će se iz Bosne i Hercegovine i prodavati se na međunarodnim tržištima ili će potencijalno biti integriran u snabdijevanje Topionice olova Fregat u Rusiji, u sastavu kompanije Mineco, radi proizvodnje finalnog metala.
