Ne morate biti ekonomski stručnjak da biste shvatili kako velike potencijale ima poljoprivreda u BiH. Nažalost, i oni su, kao i brojni drugi potencijali, nedovoljno ili na neadekvatan način iskorišteni. Brojni su faktori koji stoje na putu bržem razvoju poljoprivrede u BiH, od nepostojanja strategije, loše sistemska zaštita domaćih proizvođača, nedostatka velikih ulaganja, kašnjenja u isplati poticaja do nekontrolisanog uvoza poljoprivrednih proizvoda i tako dalje. Ipak, poljoprivredni proizvođači se, svako na svoj način, bore za opstanak na tržištu. Mnogi od njih sačuvali su i unaprijedili proizvodnju, između ostalog, zahvaljujući projektima FARMA, koje finansiraju Vlada Švedske i USAID. Ovi projekti, usmjereni na poljoprivredni sektor, pomogli su BiH da poveća prodaju i izvoz pojedinih kultura i prehrambenih proizvoda u okviru poljoprivrednog sektora.
Ambasade Švedske nedavno je u Sarajevu organizirala predstavljanje rezultata treće generacije ovih projekata, pod nazivom FARMA II. Ovaj projekt, vrijedan 13,5 miliona eura, započet je u januaru 2016. i trajat će do januara 2021. godine.
Vidljivi rezultati
„Švedski doprinos projektu FARMA II za period od pet godina iznosi 13 miliona KM. Međutim, želimo da se na naš angažman gleda u mnogo široj perspektivi. FARMA II je zajednički projekt SAD-a i Švedske i naš glavni cilj je doprinijeti razvoju BiH tako da postane punopravni član Evropske unije (EU). Vjerujem da će za dalji razvoj BiH ključno biti usvajanje strateškog plana za ruralni razvoj i nadam se da će on uskoro biti usvojen”, kazao je tom prilikom Anders Hagelberg, ambasador Švedske u Bosni i Hercegovini.
Rezultati pomenutog projekta već su vidljivi. U prve dvije godine provođenja FARMA II projekt pomogao je više od 300 poljoprivrednih organizacija iz cijele BiH, a 77 organizacija dobilo je podršku kroz grant sredstva u ukupnoj vrijednosti od 4,1 miliona KM.
Na Danu FARMA projekta u predstavilo se njih 15 iz sektora mljekarstva, peradarstva, proizvodnje voća i povrća, uzgoja i prerade ljekovitog i aromatičnog bilja te proizvodnja meda.
Ambasador Hagelberg pohvalio je uspjeh firme AlmaDerm iz Kladnja, koja se bavi proizvodnjom prirodne kozmetike i eteričnih ulja.
„Uvidjela sam da na planini Konjuh, gdje se svakodnevno vrši sječa drveta, ostaje mnogo neiskorištenih sirovina od tih četinara. Odlučila sam od njih praviti posve nove proizvode, eterična ulja, kreme, sapune, koji su ljekoviti i zdravi. Pokrenula sam biznis s vrlo malo sredstava, skoro ni od čega. Dosta stvari sam riješila sama, ali investicija u mašine je bila ogromna. Međutim, zahvaljujući projektu FARMA I dobila sam opremu i uspostavila proizvodnju, a zahvaljujući rezultatima koje sam postigla, postala sam i korisnik projekta FARMA II.
Izuzetno sam zahvalna za svaku vrstu podrške koju sam dobila od osoblja Švedske ambasade i USAID-a, uz čiju pomoć sam ostvarila veliki napredak. Naime, tokom svake od prethodne dvije-tri godine sam dvostruko povećavala proizvodnju“, kaže Alma Čamdžić, vlasnica AlmaDerma.
Zadovoljni gosti
Proizvodnjom prirodne kozmetike bavi se i OrganLook, brend kojeg je njegova vlasnica, Lejla Mehmedović- Sofo, napravila kao alternativu štetnoj kozmetici koja se prodaje svuda oko nas.
„Postojimo tek četiri godine. Ručno proizvodimo kozmetiku isključivo od prirodnih sastojaka i u nju ne dodajemo nikakve konzervanse. Zbog toga se naši proizvodi moraju čuvati u frižideru i imaju kraći rok upotrebe. Do sada smo napravili oko 50 različitih proizvoda i kontinuirano radimo na razvoju novih, osluškujemo šta naši kupci kažu. Zadovoljni su efektima, jedino nam zamjeraju nešto više cijene, ali to, ipak, nije tako skupo s obzirom da sve radimo ručno i isključivo s najkvalitetnijim sastojcima koji ne štete koži. Dio ovog projekta smo postali nakon što smo ove godine napravili sapun u obliku Sebilja, koji je dobio priznanje Udruženja poslovnih žena kao autentični bh. proizvod. To je bio naš prvi susret s projektom FARMA, od kojeg teče naša saradnja“, kaže Mehmedović- Sofo.
Pomenuto priznanje, uz podršku projekta FARMA II, dobilo je i Udruženje Emina iz Ustikoline, koje se bavi proizvodnjom i preradom voća i povrća. Za njihovim štandom vladala je velika gužva. Svi su željeli kupiti barem teglicu ajvara, pinđura, kiselih krastavaca, džema od malina, soka od drenjka…
„Naše slatko od oguljenih šljiva je osvojilo nagradu za najautentičniji bh. poljoprivredni proizvod. Ono se priprema na poseban način i zaista je drugačije od svih proizvoda te vrste. Osim njega, proizvodimo i svu ostalu zimnicu. Nažalost, ove godine prinosi na našim njivama su bili dosta lošiji u odnosu na prethodne godine“, kaže Jasmina Šahović, predsjednica Udruženja.
Pripreme za EU
Svoje proizvode na ovom događaju izložila je i mesna industrija Madi iz Tešnja.
„Tu smo u znak zahvalnosti za svu podršku projekta FARMA II, koja nam već godinu pomaže u pripremi farmera te nas kao kompanije za izvoz u EU. Za to postoje određene zakonske barijere, ali se nadamo da ćemo ih zajedno savladati. Intenzivno radimo na unapređenju proizvoda za naše i inozemno tržište, a rezultati se već primijete“, kaže Mirel Dedukić, direktor OJ za opće i komercijalne poslove ove firme.
Finansijska i svaka druga podrška projekta FARMA I, a potom i FARMA II mnogo je doprinijela unapređenju i povećanju proizvodnje firme Eko sir Puđa iz Livna.
„Zahvaljujući projektu kupili smo laktofrize za naše kooperante, tako da imamo kvalitetnije mlijeko, ali i kvalitetniji sir. Naša obaveza je da podržimo naše kooperante, širimo njihovu mrežu i proizvodnju. Za sada imamo oko 200 kooperanata, uglavnom s područja Livna. Od prošle godine smo povećali proizvodnju, pa sada imamo dnevni promet oko 15.000 litara mlijeka. Naši proizvodi, među kojima su najpoznatiji Livanjski sir, Livanjac, te Trapist, mogu se naći u prodavnicama širom BiH, a izvozimo u Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru“, kaže Edin Kruščica, komercijalista firme Eko sir Puđa.
Među predstavnicima mljekarske industrije bila je i mljekara Pađeni iz Bileće, koja krajem septembra obilježava 18 godina postojanja. Osim u BiH, svoje proizvode plasira u Crnu Goru.
„Nastojimo učestvovati u svakom dobrom projektu, pa tako i u FARMA projektu, uz čiju pomoć smo nabavili laktofrizne stanice za naše kooperante. Tako smo početkom godine proširili mrežu sa 17 novih otkupnih stanica, u čemu je FARMA II projekt učestvovao sa oko 50.000 KM. Proizvodnja je proširena, dobili smo bolji kvalitet mlijeka, više kooperanata, više je ljudi zaposleno…Naredne godine nastojat ćemo povećati proizvodnju za 20 posto, izaći na nova tržišta te ostvariti planove koje smo sebi zadali prije desetak godina. Neki od njih su da u prosjeku 2020. godine svaki dan preradimo 60.000 litara mlijeka, a 2025. godine čak 100.000 litara“, kaže Nenad Vukoje, direktor mljekare Pađeni.
Bilje i med
Firma Šumaplod iz Fojnice bavi se veleprodajom, maloprodajom, otkupom i preradom šumskih plodova, gljiva i ljekobilja. Većinu proizvoda izvoze.
„FARMA II je sufinansirala 40 posto troškova nabavke opreme za preradu šumskih plodova. Zahvaljujući tome povećala se brzina, količina i kvalitet prerade plodova koje otkupljujemo od naših kooperanata“, kaže Ajdin Softić, predstavnik Šumoploda.
Podrška FARMA II projekta usmjerena je i u sektor pčelarstva. Njegov predstavnik na ovom događaju bila je firma Natura Line iz Trebinja, koja se bavi proizvodnjom meda i srodnih proizvoda.
„Firma je mlada, postoji tek dvije godine, ali je iza nas dugogodišnje iskustvo u pčelarstvu, to nam je porodično nasljeđe. Završio sam poljoprivredni fakultet, magistrirao na pčelarstvu. Imam oko 500 košnica. Želja mi je bila da taj hobi pretvorim u posao, da pakujem med prema savremenim standardima, te da krenem u pravcu organske proizvodnje. Tako je nastala ova firma. Aplicirali smo na projekt FARMA II, koji nam je pomogao u nabavci opreme za pakovanje i otkup meda. Cilj mi je, kao što rade mljekari, pronaći dobre kooperante i otkupiti od njih vrhunski med, koji ćemo pakovati i plasirati na tržište BiH. Želim da ljudi ovdje jedu vrhunski med. Viškove bismo izvozili. Za sada, s malim brojem kooperanata, proizvodimo nekih 10 tona meda. Međutim, ova godina je bila teška za pčelare. Kupci moraju znati da će biti vrlo malo kvalitetnog meda u prodaji. Moramo se svim silama boriti protiv patvorenog meda i meda sumnjivog kvaliteta na tržištu. Ovo govorim kao predsjednik Saveza udruženja pčelara RS. Imamo punu podršku FARMA projekta, koja je prva podržala nas pčelare, kako one koji proizvode tako i one koji otkupljuju med. Jačaju se i jedni i drugi. Dosta se radi na promociji našeg meda u inostranstvu.
Moram istaknuti da i u pčelarstvu ima mnogo firmi koje idu u dobrom pravcu. Imamo čiste sredine i odličan med. Moram pohvaliti kolege iz Sarajeva i njihov šumski med, med od bagrema iz okoline Tuzle i Gradiške, koji je vrhunski i vrlo tražen u svijetu, te med od kadulje iz Hercegovine“, ističe Radivoje Maksimović, vlasnik Nature Line.
Entitetske inspekcije
Anis Ajdinović, direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove, kazao je da je Uprava blisko sarađuje s ovim projektom i da su zadovoljni sa saradnjom. Smatra da je Projekt jedan od najznačajnijih kada je riječ o ukupnom sistemu kontrole hrane u BiH, te da računaju da će kroz njegovu implementaciju doći do unapređenja rada inspekcijskih organa koji su direktno vezani za sistem kontrole hrane i unapređenja rada labaratorijskih kapaciteta u BiH.
Predrag Tomić, direktor Republičke uprave za inspekcijske poslove RS kazao je da su u okviru ovog projekta inspektorati imali koristi u tome što su inspektori iz smjera poljoprivrede i veterine prošli niz obuka, gdje su usvojili sva praktična znanja i tehnike.
Vizija i ciljevi Projekta
USAID/Sweden FARMA II predstavlja potvrdu vizije USAID-a i Vlade Švedske da domaći potrošači mogu i trebaju imati povjerenja u prehrambene i poljoprivredne proizvode domaće proizvodnje, koje je moguće izvoziti i na tržišta Evropske unije. S osobljem u uredima širom zemlje, projekat USAID/Sweden FARMA II radi s organizacijama poljoprivrednih proizvođača i individualnim poljoprivrednicima na povećanju njihovih prinosa i poboljšanju kvaliteta proizvoda. Obuke i tehnička pomoć će biti posebno usmjereni na žene poduzetnice i organizacije poljoprivrednih proizvođača na čijem čelu se nalaze žene.
Saradnja sa državnim organima u pogledu izrade i provedbe zakonodavnih akata kakve zahtijeva EU predstavlja još jedan od glavnih stubova djelovanja Projekta.
Unapređenjem regulatornog okvira i usklađivanjem domaćeg zakonodavstva sa zahtjevima EU, projekt će ojačati sposobnost privatnog sektora da ostvari pristup tržištu Evropske unije, poveća izvoz i prihode poljoprivrednika, stvori nova radna mjesta i u konačnici dovede do smanjenja siromaštva. Ciljevi USAID/Sweden FARMA II projekta uključuju rad sa gotovo 60 posto poljoprivrednog sektora na povećanju prodaje i izvoza, te stvaranju novih radnih mjesta u okviru ciljnih lanaca vrijednosti. Projekt će dodatno doprinijeti rastu izvozne konkurentnosti kroz rad sa poljoprivrednim preduzećima kako bi im pružio pomoć u primjeni standarda EU i certificiranju kvaliteta proizvoda.
