Prema revidiranim podacima Centralne banke BiH, ukupna vrijednost direktnih stranih investicija u Bosni i Hercegovini u prošloj godini iznosila je 536,3 miliona KM, što je, iako tek na pola puta od priželjkivane milijarde konvertibilnih maraka svježeg inozemnog kapitala, ipak napredak u odnosu na 476.7 miliona KM iz 2015. godine.
U strukturi prošlogodišnjih direktnih stranih investicija, na vlasnički kapital se odnosi 289,4 miliona KM, iznos zadržanih zarada je 193,5 miliona KM, dok je u kategoriji Ostali kapital zabilježen priliv 53,4 miliona KM.
Najveći priliv direktnih stranih investicija u 2016. bio je iz Hrvatske – 119 miliona KM, koju slijede Austrija (73,9 miliona KM), Ujedinjeni Arapski Emirati (66 miliona KM), Velika Britanija (52,2 miliona KM) i Holandija (51 milion KM).
Najviše direktnih stranih investicija realizirano je u trgovini (148,8 miliona KM) i bankarskom sektoru (139,1 milion KM), a potom u proizvodnji duhanskih proizvoda (67,7 miliona KM), proizvodnji hemikalija i hemijskih proizvoda (49,3 miliona KM) te u telekomunikacijama (34,2 miliona KM).
U ukupnom zbiru, najveći iznos stanja direktnih investicija u BiH odnosi se na Austriju – 2,5 milijardi KM, Hrvatsku – 2,2 milijarde KM i Srbiju – 2,1 milijarda KM.
“S obzirom na to da su podaci objavljeni polovinom 2016. godine pokazivali značajan pad stranih ulaganja, revidirani podaci ipak su pokazali rast, što potvrđuje i prognoze FIPA o poboljšanju priliva stranih ulaganja do kraja 2016.
Navedeni iznos nije zadovoljavajući, međutim, s obzirom na političke turbulencije kojima smo bili svjedoci prošle godine, nismo mogli ni očekivati bolje rezultate – bilo je očekivano da određeni investitori stopiraju ulaganja ili ih odgode za naredni period usljed nestabilne političke situacije u zemlji.
Treba imati na umu činjenicu da politička nestabilnost tjera i plaši investitore i da investitori svoj novac ne ulažu u politički turbulentna područja. Stoga se ne treba čuditi što bilježimo pad priliva stranih ulaganja, imajući dodatno na umu i komplicirani poslovni ambijent koji ne ide naruku ulagačima”, upozoravaju u svom komentaru revidiranih podataka iz Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA), ponavljajući napomenu da unapređenje stranih investicija “zahtijeva koordiniran i sistematski pristup, kao i aktivnosti svih relevantnih institucija u BiH na unapređenju poslovnog ambijenta i političke stabilnosti”.
Na pitanje da li na tom planu ima pomaka naprijed, odnosno kakav je trend u 2017. kada je riječ o prilivu direktnih stranih investicija i može li se u bilo kojem segmentu govoriti o pozitivnim kretanjima te kakva je procjena Agencije o konačnoj sumi inozemnih ulaganja u BiH do kraja tekuće godine, portparol FIPA Jasmina Dževlan precizira da podaci iz prvog ovogodišnjeg kvartala pokazuju rast od 28,7 posto u odnosu na isti lanjski period.
“Međutim, još uvijek je rano govoriti o bilo kakvim prognozama do kraja godine, jer smo imali slučajeve kad smo bilježili drastično povećanje na početku godine, a revidirani podaci su na kraju pokazali pad, ili obrnuto.
Stoga se ne treba previše radovati trenutnim pokazateljima”, naglašava Dževlan u izjavi za Business magazine.
Kada je riječ o efektima aktivnosti Agencije usmjerenih na privlačenje stranih investitora, posebno u kontekstu eliminiranja negativnih posljedica kontinuiranih političkih turbulencija kao jednog od glavnih odvraćajućih faktora od investiranja u BiH, Dževlan, uz podsjećanje da je “FIPA u okviru svojih mogućnosti pokušavala zadržati investitore, objašnjavajući da se radi o političkim turbulencijama prolaznog karaktera koje ne mogu ugroziti ulaganja”, konstatira da te aktivnosti “ne mogu kompenzirati nedostatke sistema BiH, uključujući političke turbulencije, iz razloga što je stabilna politička situacija osnovni preduvjet privlačenja investicija”.
“Bez obzira koliko mi nastojali ublažiti političke turbulencije kroz rad i promociju BiH, investitori se na prvom mjestu interesiraju za političku situaciju koja plaši i tjera investitore.
Trenutni priliv stranih ulaganja u BiH odraz je poslovnog ambijenta i sveukupnih prilika u zemlji”, potcrtava Dževlan.
