Nakon višegodišnjeg zastoja, Vlada Federacije BiH je u februaru ove godine dala odobrenje Veterinarskom fakultetu Sarajevo da nastavi poslove na dovršetku zgrade i instaliranju opreme Veterinarskog instituta smještenog na devet dunuma zemljišta u sarajevskom naselju Stup. Institut je krajem augusta dobio upotrebnu dozvolu što znači da može biti stavljen u funkciju jer ispunjava sve tehničke norme prema projektnom planu. Projekt je trenutno u fazi raspisivanja tendera za vanjsko uređenje objekta (fizička zaštitna ograda, pristupni put, parking prostor), a Fakultet paralelno provodi aktivnosti nabavke laboratorijske opreme i namještaja, te se očekuje da bi ovaj najmoderniji u regiji Veterinarski institut u kojem će se testirati zarazne bolesti životinja trebao početi s radom do kraja godine.
Istraživački centar
U tehničkom smislu, Veterinarski fakultet u Sarajevu bi već sada mogao premjestiti četiri laboratorije koje rade s biološkim uzročnicima u novi prostor Veterinarskog instituta, međutim, Fakultet kao ustanova koja je po odluci Vlade FBiH zadužena da provede sve potrebne procedure kao što je postupak javnih nabavki – ne žuri s tim.
Ne radi se, pak, o zastoju kakav je bio u početku rada na ovom projektu prije više od sedam godina, koji je nastao iz različitih adminstrativnih i birokratskih prepreka pa je u jednom momentu čak bilo upitno da li će ova investicija propasti.
Naime, sada će sam transfer opreme u ovu organizacionu jedinicu Veterinarskog fakulteta zahtijevati određeno vrijeme, jer je to zahtjevan proces i na Fakultetu je da suspendira akreditirane metode, prenese opremu, uspostavi procedure osiguranja kvaliteta u novom objektu i podnese zahtjev za reakreditaciju metoda. Istovremeno, Fakultet mora voditi računa da rad laboratorija, naučni projekti i edukacija studenata ne budu obustavljeni.
Za okončanje projekta i stavljanje objekta u funkciju, raspoloživo je još 1,28 miliona KM sredstava Vlade FBiH. Do sada je uloženo 3,5 miliona KM koje je finansirala Svjetska banka, te 500.000 KM dodatnih sredstava koja je obezbijedila Vlada Kantona Sarajevo.
Dio sredstava je, kako kaže dekan Veterinarskog fakulteta u Sarajevu Nihad Fejzić, uložen u nabavku nove savremene opreme koja je već u funkciji u sadašnjim laboratorijama Veterinarskog fakulteta, a koja će biti prenijeta u Institut i biti osnov za početak njegovog funkcioniranja.
Fejzić je za Business magazine potvrdio da će BiH dobiti najmoderniji laboratorijski istraživački centar za bolesti kao što su ptičija gripa, bruceloza, groznica zapadnog Nila i mnoge druge prijetnje za zdravlje ljudi i životinja, te će u njega prvenstveno biti prebačeno ne svih 10 registriranih laboratorija koliko ih postoji na Veterinarskom fakultetu, nego prve četiri koje rade s biološkim uzročnicima.
Institut je, kako kaže dekan, najavljivan kao nasavremeniji u regionu „jer je zadnji rađen“. Naime, radi se o tome da svjetska nauka svake godine bilježi određene promjene i da smo danas u fazi kada je molekularna dijagnostika u proteklih pet godina postala standard u identifikaciji i kontroli svih vrsta uzročnika bolesti koje su zajedničke ljudima i životinjama.
Fejzić je naznačio da je u planu da rad laboratorije bude proširen, odnosno da bude omogućen rad na stvarima koje su bile zanemarene zbog ograničenih ljudskih kapaciteta, prostornih uvjeta, nedostatka projekata i sl., kao što su mapiranje bolesti.
Viši nivo
Oformljenjem Veterinarskog instituta, cilj je dio tehničkih kapaciteta i znanja podići na viši nivo, jer kako ističe dekan Fejzić, prijetnje infektivnim bolestima su globalne, a eventualna reakcija isključivo lokalna, odnosno nacionalna. U tom smislu, nije zamišljeno da Institut bude klasična laboratorija, da kopira ono što već imamo na prostoru BiH i u regiji, već da bude laboratorija dominantno istraživačkog tipa.
Ne smije postojati dilema u vezi s potrebom ovakvog naučno-istraživačkog centra. Tako je osim zadovoljenja tehničkog normativa i opremljenosti najsavremenijom opremom, veoma važno obezbijediti ljudske kapacitete.
„U proteklim godinama kontinuirano samo radili na edukaciji naših stručnjaka. Imamo vrhunskog virusologa koji je prošao sve neophodne edukacije u svijetu, tri naša saradnika su sada na doktoratu u sličnom veterinarskom institutu u Norveškoj. Javljaju nam se istraživači i kolege iz cijelog svijeta koji su po Evropi završavali studije genetskih i molekulatnih analiza itd.“, kaže dekan Fejzić, ističući da imamo različite profile stručnjaka koji se bave vrunskom naukom na relaciji infektivni uzročnik – zoonoza, kontrola bolesti, razvoj preventivnih programa i čijim bi uključivanjem u sastav Instituta bilo dovršeno kreiranje ovog javnog ambijenta.
Institut će imati budžet od dva miliona KM i zapošljavat će 25 doktora nauka. To je snaga kojom mi možemo da doprinesemo svjetskoj sceni u borbi protiv globalnih zdravstvenih rizika.
Pa, ipak, Direkciju Evropske komisije za zdravlje i hranu, revizije i analize čiji je dolazak u inspekciju u BiH najavljen za kraj septembra ove godine kako bi utvrdili da li BiH može biti uvrštena na listu zemalja kojima je dozvoljen izvoz sirovog pilećeg mesa i mesnih prerađevina na tržište EU – ne interesiraju neka opšta zagađenja, već kako funkcionira sistem i lanac proizvodnje, da li posjedujemo kompetentne laboratorije, kako funkcioniraju inspekcijske službe i sl. Često se nameće pitanje ako ne možemo izvoziti naše meso u EU, odnosno ako ono ne odgovora zahtjevu EU potrošača, da li to znači i da je domaće meso lošije kvalitete. Sada se bavimo ispunjavanjem uvjeta za izvoz mesa peradi, za šta je EU razvila najrigoroznije standarde jer cijeli svijet želi da izvozi hranu na to tržište.
Dekan Fejzić tvrdi da je ispravnost naših proizvoda neupitna. Međutim, naš sistem ne može garantirati sljedljivost od farme do stola, što znači da postoji veći rizik da neispravne namirnice mogu ući u prehrambeni lanac, nego što to EU standard dozvoljava.
