Više od polovine građana Bosne i Hercegovine ne uspijeva štedjeti jer im, nakon što podmire sve obaveze i troškove za osnovne životne potrebe svoga domaćinstva, ne ostaje ništa. Štedni proizvodi, odnosno, usluge finansijskih institucija u većem se omjeru koriste u Federaciji BiH nego Republici Srpskoj.
Ovo su podaci istraživanja agencije Ipsos u Bosni i Hercegovini, na reprezentativnom uzorku od 1000 građana Bosne i Hercegovine starosti od 15 do 64 godina, u mjesecu aprilu ove godine, u okviru svog kontinuiranog istraživanja potrošačkih navika BrandPuls.
Svaki četvrti građanin Bosne i Hercegovine za svoje domaćinstvo će reći da mu nedostaje prihoda kojim bi se pokrili troškovi osnovnih životnih potreba, jednako koliko ih navodi i da svoju trenutnu finansijsku situaciju procjenjuje nepovoljnom. Oko 36 posto građana BiH navodi da iako želja za nekim vidom štednje ili ulaganja postoji, istu ne uspijeva realizirati jer se svi prihodi domaćinstva potroše upravo na osnovne životne potrebe.
U pogledu štednje, nešto je povoljnija situacija u Federaciji Bosne i Hercegovine, gdje gotovo trećina građana navodi da povremeno uspije ponešto uštedjeti, ali ne onoliko koliko bi zapravo željela, dok je istomišljenika u Republici Srpskoj oko 20 posto.
U Federaciji BiH, 8 posto građana navodi da redovno štedi ili investira finansijska sredstva, dok u Republici Srpskoj samo 2 posto građana navodi isto.
Šest od 10 građana navodi da bi u situaciji da raspolažu sa više sredstava od onoga što im je potrebno za pokrivanje osnovnih životnih potreba i troškova, najradije štedjeli, i to ponajprije kod kuće (njih 29 posto), potom u banci (njih 20 posto), kroz životno osiguranje (njih 9 posto) ili pak putem stambenih štedionica (1 posto građana). Svaki peti građanin bi također pokušao uložiti u pokretanje vlastitog posla a oko 18 posto njih bi „višak“ novca uložio u nekretnine.
Ulaganje je kao vid štednje općenito privlačnije građanima Federacije BiH, gdje oko 44 posto građana navodi da bi raspoloživa finansijska sredstva radije uložio nego potrošio, no građanima Republike Srpske, gdje je oko trećine građana koji razmišljaju na isti način, naročito kad je riječ o ulaganju u nekretnine.
Štednim proizvodima banaka u Bosni i Hercegovini trenutno se koristi oko 11 posto građana navedene ciljne populacije (15 – 64 godina starosti). Pritom je najpopularniji vid štednje u banci putem a vista štednje (štednja po viđenju, ne oročena), koju u domaćoj ili stranoj valuti koristi oko šest posto građana. Oročena sredstva u banci ima oko četiri posto građana, a stambenom štednjom koristi se manje od jedan posto građana.
Ulaganje u investicijske fondove putem banaka ili pak trgovina vrijednosnim papirima su kao vid štednje i dalje slabo zastupljeni (manje od jedan posto građana).
Štednja se kroz finansijske institucije u BiH ostvaruje znatno više među građanima Federacije BiH, nego među građanima Republike Srpske. Tačnije, štedni proizvodi banaka znatno se više koriste u Federaciji BiH, gdje oko 15 posto građana koristi neku vrstu štednju, dok je građana Republike Srpske koji koriste štednju u banci oko pet posto.
Kroz životno osiguranje štednju ostvaruje oko sedam posto građana Bosne i Hercegovine, odnosno oko 10 posto građana FBiH i oko pet posto građana RS.
