Uvažavajući činjenicu da BiH ima najglomazniji i najskuplji javni sektor na svijetu, koji godišnje “pojede” 44 posto njenog BDP-a, Svjetska banka našoj zemlji odobrila je 80 miliona dolara IBRD kredita za Operaciju za razvojnu politiku javnih finansija. O kakvom kreditnom aranžmanu se radi, za Business Magazine pojašnjava Tatiana Proskuryakova, šefica Ureda Svjetske banke u BiH.
Šta podrazumijeva Operacija za razvojnu politiku javnih finansija?
PROSKURYAKOVA: Operacija za razvojnu politiku (DPO) je jedan od ključnih instrumenata pozajmljivanja Svjetske banke. DPO pruža podršku za provođenje niza mjera politike i institucionalnih mjera s definiranim razvojnim ciljevima i rezultatima. Omogućava brzu isplatu finansijskih sredstava za pomoć zajmoprimcu (obično vladi) za pokrivanje finansijskog deficita, uz istovremeno poticanje provođenja reformi politike i institucionalnih reformi.
Takve reforme mogu imati za cilj, naprimjer, jačanje upravljanja javnim finansijama, unapređenje investicione klime, povećanje ekonomskog rasta itd.
DPO pruža podršku za reforme putem nenamjenskog finansiranja generalnog budžeta na koji se primjenjuju vladini procesi i sistemi implementacije. Banka vladi stavlja sredstva na raspolaganje nakon donošenja okvira makroekonomske politike i zadovoljavajućeg provođenja programa reforme politike kojeg su vlada i Banka dogovorili.
Šta konkretno znači konstatacija da će “program osigurati budžetsku podršku za poticanje donošenja politika od strane vlasti u BiH, kojima bi se unaprijedile javne finansije i smanjili fiskalni pritisci u srednjoročnom periodu”?
PROSKURYAKOVA: Ovaj DPO ima za cilj pomoći vlastima da povećaju transparentnost javnog sektora i poboljšaju finansijsku održivost u srednjoročnom periodu. Konkretne reforme se fokusiraju na povećanje transparentnosti javnih finansija uvođenjem zahtjeva za izvještavanje o vladinim neizmirenim obavezama – usvajanjem srednjoročne strategije duga i usvajanjem trogodišnjeg programa javnih investicija, te na smanjenje fiskalnog pritiska za oko 2,3 posto BDP-a tokom perioda od pet godina putem usvajanja promjena radnog zakonodavstva – čime će se smanjiti izdvajanja za plate i otpremnine u javnom sektoru, usvajanja izmjena zakona o nesolventnosti – da bi se olakšalo restrukturiranje nesolventnih javnih preduzeća, kao i ažuriranja pravilnika kojim se utvrđuju maksimalne veleprodajne cijene lijekova u BiH.
Kako je moguće ostvariti bilo kakve uštede ako će se samo na definisanje mjera za ostvarenje tih ušteda potrošiti blizu 150 miliona KM? Koliko je utemeljen utisak da se ovim kreditom ustvari samo dodatno hrani glomazni birokratski aparat umjesto da se on racionalizira?
PROSKURYAKOVA: Mjere politike u okviru ovog DPO su blisko povezane sa svih šest fokusnih oblasti Reformske agende, koja ima za cilj jačanje fiskalne održivosti putem smanjenja javnog duga, uz stvaranje prostora za javne investicije i smanjenje veličine javnog sektora u ekonomiji.
Ovaj DPL (Zajam za razvojnu politiku) od 80 miliona američkih dolara i s njim vezane (gore navedene) mjere politike, pomoći će racionaliziaciji javnog sektora, smanjenju javnih rashoda za 2,3 procenta BDP-a kumulativno (približno 600 miliona KM ili 320 miliona dolara) između 2017. i 2020. godine.
Drugim riječima, cilj programa reforme podržanog ovim DPO ima za cilj smanjenje veličine i povećanje efikasnosti javnog sektora u BiH.
Možete li nam navesti bilo koju zemlju u svijetu, odnosno primjer iz prakse Svjetske banke, gdje je problem javnih finansija riješen kreditima ove vrste?
PROSKURYAKOVA: Postoje brojni primjeri DPO-a koji su zemljama širom svijeta pomogli da poprave svoje javne finansije.
Na primjer, Svjetska banka je 2014. Albaniji odobrila 120 miliona dolara za DPL za javne finansije (kao dio serije programskih zajmova) – za povećanje fiskalne održivosti jačanjem upravljanja javnim finansijama za rješavanje pitanja neizmirenih obaveza te za pružanje podrške makrofiskalnoj stabilnosti kroz reforme poreza, penzija i energetskog sektora. Vladine neizmirene obaveze su u septembru 2013. bile procijenjene na oko pet procenata BDP-a, što je predstavljalo značajan izazov za fiskalnu politiku. Ovaj DPO za Albaniju je pružio podršku za usvajanje i implementaciju vladine strategije poravnanja i sprečavanja nastanka neizmirenih obaveza, koja je urađena uz pomoć Svjetske banke i MMF-a.
Ova strategija pomogla je poravnanju neizmirenih obaveza i obnovi povjerenja u fiskalnu politiku.
Razgovarao: Armin Zeba
