Za i protiv bh. berze električne energije

Reorganizacija tržišta električnom energijom i njegovo povezivanje sa ostatkom regije, obaveze su koje je Bosna i Hercegovina preuzela potpisivanjem niza međunarodnih sporazuma.

913
Ilustracija

Potpisivanjem Ugovora o uspostavi energetske zajednice, Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom te Memoranduma o razumijevanju u uspostavljanju regionalnog tržišta električnom energijom zemalja zapadnog Balkana (WB6), Bosna i Hercegovina se, između ostalog, obavezala na reorganizaciju svog tržišta električne energije, odnosno njegovo usklađivanje sa evropskim standardima i uvezivanje sa ostatkom regije. Kao najefikasniji model tržišne transformacije, iz Nezavisnog operatora sistema u Bosni i Hercegovini (NOSBIH),  čija je jedna od ključnih funkcija upravljanje domaćim tržištem električne energije, predlažu formiranje berze putem koje bi se trgovalo tim energentom.

Josip Dolić, generalni direktor NOSBiH

Transformacija tržišta

“Trenutno u BiH postoji tržište električnom energijom koje se zasniva na bileteralnim transakcijama između licenciranih kompanija za proizvodnju, snabdijevanje i trgovinu električnom energijom (kompanije sklapaju ugovore između sebe – sistem tendera sa tri ponuđača se uglavnom primjenjuje u unutardnevnim aktivnostima ili dan prije za naredni dan).

U slučaju postojanja burze električne energije, ovisno o regulativi kojom bi bila definirana, na njoj bi mogle trgovati ili samo kompanije koje su registrirane u BiH (licenca izdata od DERK-a) ili i strane kompanije koje imaju licencu od nekog drugog regulatora (problem za strane kompanije je PDV sistem u BiH), a ovaj sistem je praksa u Evropskoj uniji.

Radi se o procesima koji su lako rješivi i u BiH. U Srbiji i Hrvatskoj, trenutno na burzi mogu da učestvuju domaće i strane kompanije koje posjeduju validnu licencu izdatu od Agencije za energetiku (AERS), odnosno Hrvatske regulatorne agencije (HERA).

Na burzi (organizovanom tržištu – dan unaprijed ili unutar dana) mogla bi se kupiti i prodavati električna energija  po najpovoljnijim cijenama u tom trenutku, dok se bilateralni ugovori uglavnom sklapaju nakon provedenih godišnjih ili mjesečnih tendera kada se ne zna kakva će biti energetska situacija, odnosno kakve će biti cijene u periodima za koje se kupuje ili prodaje električna energija”, u izjavi za Business magazine prednosti berzanskog trgovanja eletričnom energijom obrazlaže Josip Dolić, generalni direktor NOSBiH.

Laički posmatrano, djeluje da je bosanskohercegovačko tržište premalo da bi moglo imati profitabilnu berzu električne energije, a tu vrstu skepse izražavaju i domaći proizvođači električne energije, koji upozoravaju da takva berza “ne bi bila likvidna s obzirom na to da postoje berze u Srbiji i Hrvatskoj, kao i referentna u Mađarskoj”.

Elektroprivreda RS

S takvim sumnjama naročito su glasni u Elektroprivredi RS, koja je za samo nešto više od dva mjeseca članstva na srbijanskoj berzi električne energije SEEPEX – od 7. marta do 16. maja ove godine, prodala 86.445 megavatsati struje i ostvarila prihod od 3.372.099 eura.

No, Dolić se pretjerano ne osvrće na takve komentare i ističe da “sadašnji, doduše vrlo općeniti pokazatelji, potvrđuju da bi burza BiH, uz podršku njenih subjekata, mogla biti likvidna”.

“Prema jednoj prezentaciji koju sam slušao na Energetskom samitu u Neumu, prošle godine je u bh. elektrosektoru obrnuto 1,5 milijardi KM. Pa, hajmo projicirati, ako ništa, dva posto tog iznosa! Tu je nesporan potencijal! Također, postoje signali, vrlo konkretni, da bi se u suvlasništvo nad burzom BiH uključili vrlo ozbiljni igrači iz bližeg nam okruženja…

BiH treba težiti da uspostavi svoju burzu, iz prostog razloga što ima potpuno jednaka prava da se nada uspješnoj burzi kao što se nadaju sve zemlje iz njenog bližeg ili šireg okruženja.

Mi smo i Ministarstvu dostavili značajnu analizu o tome zašto osnovati burzu, odnosno zašto ne ići na priključenje nekoj od postojećih ili onih koje su u nastajanju”, podvlači Dolić.

Na pitanje da li bi, i na koji način, formiranje bh. berze uticalo na cijene električne energije za domaće krajnje korisnike, odnosno proces liberalizacije domaćeg tržišta u cjelini, on podsjeća da se trenutno u BiH na veleprodajnom tržištu sklapaju biletaralni ugovori o prodaji i kupovini električne energije, dok na maloprodajnom tržištu krajnji kupci sklapaju ugovore sa svojim snabdjevačima “i uglavnom nemaju informaciju odakle je nabavljena ta energije i po kojoj cijeni”.

Uticaj na maloprodaju

“Formiranje burze omogućilo bi još jedan način trgovanja i postojanje tržišne cijene električne energije na veleprodajnom tržištu, odnosno povećalo stepen liberalizacije tržišta električne energije, a to bi sve uticalo i na cijenu električne energije za krajnje korisnike”, naglašava Dolić.

IZVORPiše: Armin Zeba
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here