Glavni pokretači rasta su privatna potrošnja i investicije, uz jaču potražnju izvana. Inflacija će porasti zbog cijena energije i snažnije domaće potražnje, dok će budžetski deficit ostati na istom nivou. Nakon više godina u crvenom, inflacija je konačno dostigla pozitivno područje sa prosječnim rastom od 1,6%. S obzirom na snažniju domaću potražnju i stabilizovane cijene, očekujemo širenje jaza trgovinskog deficita u srednjoročnom periodu, navodi se u kvartalnoj makroekonomskoj analizi Addiko Bank.
Prema preliminarnim podacima, rast BDP-a je u 4. kvartalu 2016. godine ubrzan na 2,6%, a snažan rast nastavljen je i na početku 2017. godine, istakao je Hrvoje Stojić, direktor ekonomskih istraživanja u Addiko Grupi. Industrijska proizvodnja rasla je u prosjeku za 4,5% u prva dva mjeseca 2017. godine, izvoz raste po stopi od 14,2%, a uvoz po stopi od 11,5% u istom periodu, istakao je Stojić.
Ove se godine mogu očekivati daljnja ulaganja, posebno u energetski i transportni sektor, uz podršku međunarodnih finansijskih institucija. Izvoz će i dalje podsticati snažna potražnja iz inostranstva. Sve jača domaća potražnja će povećavati uvoz, tako da će neto doprinos izvoza biti negativan. S BDP-om po glavi stanovnika na nivou kupovne moći od tek 28% EU prosjeka, brži proces reformi jedini je preduslov za stabilan put ka konvergenciji.
Politička previranja ponovo su dovela do nesigurnosti u zemlji, te uzrokovala odgađanje tranše MMF-a u iznosu od 76 mil. EUR. BiH vjerovatno neće uspjeti ispuniti sve uslove MMF-a u definisanom roku, što neće dovesti do raskida sporazuma s MMF-om, nego do dogovaranja novih mjera i rokova, o kojima se već vode pregovori. Prekid saradnje s MMF-om mogao bi uticati na rejting zemlje. S&P i Moody’s za sada još čekaju razvoj situacije.
Očekivani budžetski deficit u prošloj godini iznosio je 0,7% BDP-a, a očekuje se da u 2017. ostane na sličnom nivou. Punjenje budžeta je i dalje najveći problem tako da odgađanje druge tranše znači veliki pritisak za budžete bh. entiteta. Lokalne banke su u mogućnosti kreditirati entitete da bi im pomogli da prebrode ovu krizu, ali su entitetski budžeti dugoročno neodrživi bez sredstava MMF-a. Neočekivani priliv 116 mil. EUR iz Rusije na ime otplate duga bivšeg Sovjetskog saveza popunit će nedostatak likvidnosti.
Ukupni rast kredita je blago smanjen tokom 2016. godine. Bez obzira na to, krediti stanovništu porasli su za 3,8% kao rezultat rasta gotovinskih kredita. Uslijed sveukupnog ekonomskog oporavka, prekinuta je stagnacija u segmentu Corporate kreditiranja, te su ovi krediti povećani za 3,3% u 2016. godini. U 2017. godini očekujemo veći rast kredita – od 3,9% i to zahvaljujući rastu kreditiranja privatnog sektora, uz daljnje smanjenje kamatnih stopa, povećanje zaposlenosti i plata, kao i ponovna ulaganja. Otpisi dugova i bolja naplata rezultirali su smanjenjem udjela loših kredita u ukupnim kreditima sa 13,7% na kraju 2015. na 11,8% na kraju 2016. godine, što je ujedno i najniži udio ovih kredita u ukupnim kreditima u više od pet godina, a do kraja godine očekujemo daljnje smanjenje –na 10,9%. Udio loših kredita je još uvijek prilično visok i sprječava veća kreditiranja, posebno u Corporate sektoru.
I u 2016. godini nastavljeno je snažno prikupljanje depozita. Ostvaren je rast od 7,4% (u odnosu na 7,5% u 2015.), a nastavak rasta se očekuje i tokom 2017. godine. Odnos depozita i kredita je na kraju 2016. pao na 102% sa 107% sa kraja 2015., što ukazuje na to da se banke više oslanjaju na domaće izvore finansiranja.
