Tri nevladine organizacije Udruženje Nezavisni biro za razvoj (NBR) Gradačac, LINK Mostar i Mreža za ekonomski razvoj BiH – LEDnet, uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj USAID, pokrenule su kampanju s ciljem ubrzavanja procesa uspostave registara parafiskalnih obaveza na različitim nivoima vlasti u BiH.
Web rješenje registra kreirano je na način da se mogu unijeti sve parafiskalne obaveze u BiH, po svim nivoima vlasti. Koliko ih je i šta se da zaključiti iz do sada prikupljenih podataka za Business magazine ispričao je Enver Sarvan, izvršni direktor NBR-a.
„Do sada je na stranici odobreno 3.220 parafiskalnih nameta, a uneseno ih je ukupno 4.352. Ukupan broj parafiskalnih obaveza na nivou cijele BiH je, za sada, teško identificirati dok ne budu poznati rezultati za Brčko Distrikt BiH i sve općine Republike Srpske. Očito je da će se raditi o nekoliko hiljada obaveza“, kaže Sarvan.
Broj nameta nije jedini problem, jer postoji i neusklađenost naziva i kriterija te načina obračuna pojedinih parafiskalnih obaveza.
„Pojedine općine određuju, naprimjer, komunalne takse po zonama i vrstama djelatnosti. Neke nemaju zone, ali imaju podjelu prema djelatnosti i tu ima razlike. U većini općina najveća taksa je za djelatnosti igara na sreću, iako ima općina u kojima je najveća taksa za proizvodnu djelatnost i to za proizvodnju iz obnovljivih izvora energije“, kaže Sarvan.
Osim toga, tokom preliminarnih analiza uočene su i ogromne razlike u kantonalnim sudskim taksama za registraciju preduzeća. Iznosi sudskih taksi za registraciju preduzeća u nekim kantonima su i do deset puta veći u odnosu na druge kantone.
Tomislav Majić, predsjednik Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK Mostar, ističe da je veoma važno doći do tih podataka.
„Nedavno je objavljeno da je zadnjih 10 godina za putarine, registraciju vozila, akcize na gorivo u BiH prihodovano više od 3,5 milijardi KM. Od tih novaca je, realno, mogao biti izgrađen autoput od Ploča do Šamca. Da se tih 3,5 milijardi KM uložile na pravi način privreda je mogla prodisati, mogla se razviti građevinska industrija, uloženi novac bi se vrati kroz PDV, povećao bi se BDP…“, kaže Majić.
Jedan od ciljeva stvaranja registra je umanjenje pa i ukidanje određenih parafiskalnih nameta. NGO naglašava da je njihova uloga da natjeraju vlasti da razmišljaju o rasterećenju stanovništva i privrede.
„Ne treba sve namete ukinuti, ima onih koji su potrebni. Ali, na državnom nivou ima najmanje 3.000 nameta. Ovisno od branše, poslodavci plaćaju između 350 i 500 nameta. Naša privreda ima malo tržište i država bi trebala štititi one koji svoje obaveze prema njoj i radnicima izvršavaju uredno, a ne da ih opterećuje novim“, naglašava Majić.
Također, registar će poslužiti poduzetnicima i fizičkim licima da u svakom trenutku mogu provjeriti koje parafiskalne namete trebaju plaćati prilikom poduzimanja određenih aktivnosti.
Peter Duffy, direktor Misije USAID-a u BiH kaže da je nakon uspostave registra naredni korak treba izrada i donošenje zakona kojim će se regulirati takse i naknade, čime će se spriječiti različiti nivoi vlasti u jednostranom uvođenju novih taksi, bez opravdanja i validnog obrazloženja.
„U Republici Srpskoj pripremljen je nacrt takvog zakona. U Federaciji BiH je napredak po tom pitanju nešto sporiji, ali Vlada FBiH i dalje čvrsto podržava ovu reformu“, kaže Duffy.
Naredni korak koji treba da bude implementiran s relevantnim ministarstvima na svim nivoima vlasti uključivat će izradu i donošenje zakona kojim će se regulirati sve takse i naknade, čime će se učinkovito spriječiti svi nivoi vlasti, vladine agencije i institucije u jednostranom uvođenju novih taksi bez opravdanja i validnog obrazloženja. U Republici Srpskoj pripremljen je nacrt takvog zakona. U Federaciji BiH je napredak po tom pitanju nešto sporiji, ali Vlada FBiH i dalje čvrsto podržava ovu reformu.
