Tvornica cementa Kakanj, koja je od 2000. godine članica HeidelbergCement grupacije i ovaj put je otvorila vrata svoga kamenoloma istraživačima, profesorima, studentima, učenicima i svima koji su zainteresovani u očuvanje biodiverziteta, da kroz svoje jedinstvene ideje pruže kamenolomu istinsku ekološku i obrazovnu vrijednost, sve u cilju zaštite i promocije biodiverziteta. Učestvovati u konkursu mogli su učenici, studenti, profesori, istraživači i nevladine organizacije koji su svoje prijave poslali do 01.03.2016. Pet finalista koje je žiri odabrao u svakoj državi imali su priliku tokom proljeća i ljeta raditi istraživanja na kamenolomima koje su odabrali i dalje razvijati svoje projektne ideje.

Stručni žiri činili su Branimir Muidža, predsjedavajući žirija i generalni direktor HeidelbergCementa za Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, Nermin Mandra, načelnik Općine Kakanj, prof. dr. Lada Lukić Bilela, vanredni profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, Tomislav Lukić, šef ureda Federalnog ministra okoliša i turizma i Dražen Kotrošan, načelnik odjeljenja za prirodne nauke Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

Tokom uvodnog obraćanja, Branimir Muidža je istakao da je od privatizacije do danas prošlo je 6000 dana tokom kojih je HeidelbergCement u BiH investirao više od 200 miliona maraka u razvoj poslovanja i proizvodnje u skladu sa najzahtjevnijim svjetskim standardima zaštite okoliša i kvalitete. On se posebno zahvalio građanima Kaknja na podršci tokom perioda nakon privatizacije: “Znamo da je najteže biti priznat u vlastitoj sredini, a svima nama cementašima to je posebno drago priznanje, a ujedno je dodatni motiv i poticaj“, rekao je Muidža. “Zvijezde i junaci današnjeg programa su ljudi koji su nesebično udružili svoje znanje i svoje vještine da zbliže industriju i prirodu, da daju dio sebe za opću dobrobit. Ova današnja lijepa ekološka priča je puna svijetlih primjera saradnje između nas proizvođača, lokalne, istraživačke i naučne zajednice. Ovo takmičenje nas je dodatno povezalo, učinilo da svako od nas zastane i razmisli kako i koliko može doprinijeti da ovaj svijet učinimo boljim i ljepšim nasljeđem za našu djecu“, zaključio je Muidža.

Tokom ceremonije predstavljeno je pet projekata koji su ušli u finale za osvajanje prva tri mjesta u BiH te u finale na međunarodnom nivou. Treće mjesto i nagradu u iznosu od 3.000 KM osvojio je projekat pod nazivom „Oprez je majka mudrosti“ tokom kojeg je nevladina organizacija iz Kaknja, „Zeleno polje“, istražila bogatstvo svijeta gljiva u i oko kamenoloma Ribnica. Nagradu u iznosu od 6.000 KM i drugo mjesto osvojio je projekat pod nazivom „Mapiranje tipova staništa na području kamenoloma Ribnica upotrebom savremenih metoda u ekologiji“ koji su vodili Tarik Dervović, Erna Dautbegović i Larisa Hamzić. Tokom projekta je upotrebom drona i posebnog softvera napravljena mapa svih staništa na kamenolomu koja se može koristiti za sve buduće planove i projekte.

Najveća nagrada od 10.000 KM i prvo mjesto pripali su projektu „Makrozoobentos kao indikator biodiverziteta i kvalitete staništa hidoekosistema kamenoloma Ribnica“ koji je realizovao tim u sastavu Adnan Čučuković i Semir Dorić. Ovaj tim mladih istraživača proveo je istraživanje kojim je pokazao na koji način se može mjeriti kvalitet vode i bogatstvo biodiverziteta na kamenolomu, te da je voda na kamenolomu Ribnica iznimno čista (I i II klasa boniteta).

Svih pet finalista iz BiH ostaju u utrci za međunarodne nagrade koje će biti dodijeljene 8. decembra 2016. godine u Briselu, kada će najbolji projekat u svijetu dobiti nagradu u iznosu od 30.000 eura. A svakako, najvažnija nagrada je veliko hvala od majke Prirode.

Zvanicama se obratio i načelnik Općine Kakanj, Nermin Mandra HeidelbergCement je svojim ekološkim i naučnositraživačkim projektom Živi svijet kamenoloma donijela našoj lokalnoj zajednici i cjelokupnom bosanskohercegovačkom društvu sježinu i nove poglede na čovjekov okoliš i potrebu njegove zaštite“, rekao je Mandra. “Obzirom da se u Kaknju kompanija HeidelbergCement, zbog svog korektnog odnosa prema okolišu i zajednici, smatra dijelom kakanjskih zavičajnih vrijednosti, mi se osjećamo slobodnim da se smatramo dijelom ovog projekta i da nosimo osjećaj zadovoljstva da smo i mi kao zajednica nešto novo dali nauci“.

Ispred Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoliša Zeničko-Dobojskog kantona obratio se ministar Fahrudin Brkić: “Zaista želim istaći da je Tvornica cementa Kakanj svijetli primjer društveno odgovorne kompanije koja može mnogim drugim kompanijama služiti kao primjer odgovornog ponašanja”, rekao je ministar Brkić.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here