Tvornica cementa Kakanj, koja je od 2000. godine članica HeidelbergCement grupacije i ovaj put je otvorila vrata svoga kamenoloma istraživačima, profesorima, studentima, učenicima i svima koji su zainteresovani u očuvanje biodiverziteta, da kroz svoje jedinstvene ideje pruže kamenolomu istinsku ekološku i obrazovnu vrijednost, sve u cilju zaštite i promocije biodiverziteta. Učestvovati u konkursu mogli su učenici, studenti, profesori, istraživači i nevladine organizacije koji su svoje prijave poslali do 01.03.2016. Pet finalista koje je žiri odabrao u svakoj državi imali su priliku tokom proljeća i ljeta raditi istraživanja na kamenolomima koje su odabrali i dalje razvijati svoje projektne ideje.
Stručni žiri činili su Branimir Muidža, predsjedavajući žirija i generalni direktor HeidelbergCementa za Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, Nermin Mandra, načelnik Općine Kakanj, prof. dr. Lada Lukić Bilela, vanredni profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, Tomislav Lukić, šef ureda Federalnog ministra okoliša i turizma i Dražen Kotrošan, načelnik odjeljenja za prirodne nauke Zemaljskog muzeja u Sarajevu.
Tokom uvodnog obraćanja, Branimir Muidža je istakao da je od privatizacije do danas prošlo je 6000 dana tokom kojih je HeidelbergCement u BiH investirao više od 200 miliona maraka u razvoj poslovanja i proizvodnje u skladu sa najzahtjevnijim svjetskim standardima zaštite okoliša i kvalitete. On se posebno zahvalio građanima Kaknja na podršci tokom perioda nakon privatizacije: “Znamo da je najteže biti priznat u vlastitoj sredini, a svima nama cementašima to je posebno drago priznanje, a ujedno je dodatni motiv i poticaj“, rekao je Muidža. “Zvijezde i junaci današnjeg programa su ljudi koji su nesebično udružili svoje znanje i svoje vještine da zbliže industriju i prirodu, da daju dio sebe za opću dobrobit. Ova današnja lijepa ekološka priča je puna svijetlih primjera saradnje između nas proizvođača, lokalne, istraživačke i naučne zajednice. Ovo takmičenje nas je dodatno povezalo, učinilo da svako od nas zastane i razmisli kako i koliko može doprinijeti da ovaj svijet učinimo boljim i ljepšim nasljeđem za našu djecu“, zaključio je Muidža.
Tokom ceremonije predstavljeno je pet projekata koji su ušli u finale za osvajanje prva tri mjesta u BiH te u finale na međunarodnom nivou. Treće mjesto i nagradu u iznosu od 3.000 KM osvojio je projekat pod nazivom „Oprez je majka mudrosti“ tokom kojeg je nevladina organizacija iz Kaknja, „Zeleno polje“, istražila bogatstvo svijeta gljiva u i oko kamenoloma Ribnica. Nagradu u iznosu od 6.000 KM i drugo mjesto osvojio je projekat pod nazivom „Mapiranje tipova staništa na području kamenoloma Ribnica upotrebom savremenih metoda u ekologiji“ koji su vodili Tarik Dervović, Erna Dautbegović i Larisa Hamzić. Tokom projekta je upotrebom drona i posebnog softvera napravljena mapa svih staništa na kamenolomu koja se može koristiti za sve buduće planove i projekte.
Najveća nagrada od 10.000 KM i prvo mjesto pripali su projektu „Makrozoobentos kao indikator biodiverziteta i kvalitete staništa hidoekosistema kamenoloma Ribnica“ koji je realizovao tim u sastavu Adnan Čučuković i Semir Dorić. Ovaj tim mladih istraživača proveo je istraživanje kojim je pokazao na koji način se može mjeriti kvalitet vode i bogatstvo biodiverziteta na kamenolomu, te da je voda na kamenolomu Ribnica iznimno čista (I i II klasa boniteta).
Svih pet finalista iz BiH ostaju u utrci za međunarodne nagrade koje će biti dodijeljene 8. decembra 2016. godine u Briselu, kada će najbolji projekat u svijetu dobiti nagradu u iznosu od 30.000 eura. A svakako, najvažnija nagrada je veliko hvala od majke Prirode.
Zvanicama se obratio i načelnik Općine Kakanj, Nermin Mandra HeidelbergCement je svojim ekološkim i naučnositraživačkim projektom Živi svijet kamenoloma donijela našoj lokalnoj zajednici i cjelokupnom bosanskohercegovačkom društvu sježinu i nove poglede na čovjekov okoliš i potrebu njegove zaštite“, rekao je Mandra. “Obzirom da se u Kaknju kompanija HeidelbergCement, zbog svog korektnog odnosa prema okolišu i zajednici, smatra dijelom kakanjskih zavičajnih vrijednosti, mi se osjećamo slobodnim da se smatramo dijelom ovog projekta i da nosimo osjećaj zadovoljstva da smo i mi kao zajednica nešto novo dali nauci“.
Ispred Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoliša Zeničko-Dobojskog kantona obratio se ministar Fahrudin Brkić: “Zaista želim istaći da je Tvornica cementa Kakanj svijetli primjer društveno odgovorne kompanije koja može mnogim drugim kompanijama služiti kao primjer odgovornog ponašanja”, rekao je ministar Brkić.
