Preživjeti mjesec s platom odavno je postalo pravo umijeće, a građani čarobnjaci preživljavanja, piše Večernji list. Razlika između plata zaposlenih u trenutačno najplaćenijim strukama u Federaciji BiH i onih čije je zanimanje na dnu liste veća je od 4.000 maraka mjesečno.
Plate po zanimanjima
Prema podacima objavljenim na mrežnoj stranici portala plata.ba, najplaćenije osobe u Federaciji BiH trenutačno su zaposlene na radnom mjestu country manager – viši menadžment s obzirom na to da njihova plata iznosi 5.022 KM.
Na drugom mjestu su zaposleni na pozicijama generalnog direktora (viši menadžment) s mjesečnim primanjima u visini od 4.188 KM, slijedi IT direktor (viši menadžment) s platom od 4.089 KM te leasing direktor (leasing) s 4.008 KM. Prema podacima portala plata.ba, među plaćenijim zanimanjima su i IT arhitekt (IT softver) s platom od 3.864 KM, lead developer (IT softver) s 3.739 KM, menadžer tvornice (viši menadžment), čija plata iznosi 3.708 KM, direktor prodaje (viši menadžment) s 3682 KM, ekonomski/financijski menadžer (viši menadžment), čija je plata 3.495 KM, te marketinški direktor (viši menadžment) s mjesečnom platom od 3.401 KM.
S druge strane, prema podacima istog portala, zaposlenici s najmanjom mjesečnom platom su obućari u tekstilnoj, kožnoj i odjevnoj industriji, čija je plata 644 KM. Nekoliko maraka veću platu od njih, odnosno 650 KM, prema podacima spomenutog portala, imaju krojači u tekstilnoj, kožnoj i odjevnoj industriji, dok je plata šivača u istoj toj gospodarskoj grani tek 667 KM. Prema istim podacima, čistač, odnosno osoba koja obavlja pomoćne i niskokvalificirane poslove, ima plata od 720 KM, a portir, osoblje za pružanje informacija, odnosno oni koji rade na pomoćnim i niskokvalificiranim poslovima 772 KM, dok je plata higijeničara u medicini, farmaciji ili veterini 827 KM.
Njegovatelj starijih osoba ima mjesečnu platu u visini od 833 KM, a rezač tkanine u tekstilnoj, kožnoj i odjevnoj industriji 834 KM. Plata pakera – osobe koja radi u proizvodnji je 845 KM, a domara u školi 859 KM.
Neka ranija istraživanja pokazala su da najveći broj stanovnika Bosne i Hercegovine mjesečnu platu od 2.000 KM smatra dovoljnom za život uzevši u obzir svakodnevna poskupljenja gotovo svih proizvoda i usluga. I takva plata pod uvjetom da samo jedna osoba radi u četveročlanoj obitelji nedovoljna je za pokrivanje potrošačke košarice koja iznosi 3.000 KM, piše Večernji list.
Plate po državama
Prosječne plate u Europi uvelike variraju. Zemlje sjeverne i zapadne Europe imaju najveće prosječne neto plate, dok zemlje istočne i južne Europe bilježe znatno niže brojke. Euronews Business napravio je analizu na osnovi podataka Eurostata za 2023. godinu. Švicarska je na vrhu liste s prosječnom godišnjom neto platom od 85.582 eura, što je znatno više od bilo koje druge zemlje u regiji. Slijede Island i Luksemburg s prosječnim godišnjim neto platama od 53.885 i 49.035 eura, respektivno.
Godišnje neto plate iznad 45.000 eura imaju u Norveškoj i Nizozemskoj. Europski prosjek je 28.217 eura. Zemlje poput Francuske (31.481 €) i Švedske (33.926 €) neznatno premašuju prosjek EU-a, dok su druge, uključujući Italiju (24.207 €) i Španjolsku (23.568 €), ispod njega. S druge strane spektra, zemlje poput Turske i Bugarske prijavljuju najniže prosječne godišnje neto plate, od 8968 i 9355 eura, respektivno.
Zemlje istočne Europe kao što su Rumunjska (11.105 eura) i Mađarska (12.456 eura) također su na dnu liste. Među pet zemalja s najnižom prosječnom godišnjom neto platom je Hrvatska s 12.330 eura. A kakvo je stanje u Bosni i Hercegovini?
Prosječna plata u Bosni i Hercegovini u 2023. godini iznosila je 1.263 KM ili 678 eura. Dakle, prosječna godišnja neto plata u BiH lani je iznosila 15.156 KM ili 8.136 eura. Dakle, prosječna godišnja neto zarada u BiH 20.000 eura je manja nego u Europskoj uniji.
S druge strane, cijene proizvoda u prošloj godini u Bosni i Hercegovini iznosile su 85 posto od prosjeka Europske unije, pokazuju podaci Eurostata, Ureda EU zaduženog za statistiku. Kako se navodi u konačnim podacima ove statističke institucije, u okviru projekta “Paritet kupovne moći”, razina cijena u skupini “hrana i bezalkoholna pića” u prošloj godini u BiH iznosio je 85 posto od prosjeka Europske unije. Prema istom izvoru, u Bosni i Hercegovini je razina cijena 58 posto europskog prosjeka.
Iz Eurostata su naveli da se indeksi cijena prikazani u priopćenju zasnivaju na prosječnim godišnjim cijenama koje se prikupljaju za oko 2000 usporedivih proizvoda i usluga, omogućavajući zemljama da prikupe cijene za dovoljan broj reprezentativnih proizvoda. Nekada su zaposleni sa srednjom stručnom spremom činili srednji sloj društva. To je značilo da ne moraju razmišljati o hrani i računima, ali i da mogu sebi priuštiti nešto više – odmore, odlaske na koncerte, kazališne predstave. Danas je život drastično drugačiji. Srednji sloj u BiH praktički je nestao, a život se sveo na puko preživljavanje. Plate u 10 godina porasle su 505 KM, a potrošačka košarica za 1.105 KM, zaključuje Večernju list.
